{"id":18455,"date":"2016-05-21T20:21:49","date_gmt":"2016-05-21T19:21:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18455"},"modified":"2016-05-31T16:52:49","modified_gmt":"2016-05-31T15:52:49","slug":"knjiga-jasenovacki-logori-istrazivanja-predstavljena-u-zadru","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18455","title":{"rendered":"ZADAR: TRIBINA ‘\u0160TO SE DOGA\u0110ALO U JASENOVCU OD 1941. DO 1951.’ I KNJIGA ‘JASENOVA\u010cKI LOGORI – ISTRA\u017dIVANJA’"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a>Knjiga ‘Jasenova\u010dki logori \u2013 istra\u017eivanja’, autora Vladimira Horvata, Igora Vuki\u0107a, Stipe Pili\u0107a i Blanke Matkovi\u0107 predstavljena je u \u010detvrtak 19. svibnja u dvorani\u00a0Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru. O povijesnom kontekstu potkrijepljenom \u010dinjenicama i arhivskim dokumentima, o tome \u0161to se doga\u0111alo u Jasenovcu od 1941. do 1951. g. govorili su povjesni\u010dar dr. Zlatko Begonja s Odjela za povijest Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru te suautori knjige Igor Vuki\u0107, novinar i Stipo Pili\u0107, prof. povijesti. Na 268 stranica u tri poglavlja: ‘Tri jasenova\u010dka logora’, ‘Sabirni i radni logor Jasenovac 1941.-1945.’ i ‘Poslijeratni zarobljeni\u010dki logor Jasenovac prema svjedo\u010danstvima i novim arhivskim izvorima’ neto\u010dnim se pokazuje jugoslavenski i velikosrpski mit o jasenova\u010dkom logoru te se donose podaci temeljem znanstveno utvr\u0111enih \u010dinjenica.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eKnjiga je vrijedan prilog rasvjetljavanju zna\u010dajnog dijela novije hrvatske pro\u0161losti, premda optere\u0107ene ideolo\u0161kim predrasudama, ali pro\u0161losti koja pru\u017ea sliku mirnodopskog vremena u kojemu su nastala stradanja i po\u010dinjeni zlo\u010dini nad pojedincima i skupinama ljudi koji nisu imali mogu\u0107nosti u legalnim sudskim postupcima dokazati svoju nevinost\u201c rekao je dr. Begonja, istaknuv\u0161i da su u Jasenovcu za vrijeme trajanja rata stradavali prokazivani neprijatelji usta\u0161kog re\u017eima, a u poslijeratnom, mirnodopskom razdoblju na tom prostoru \u017eivote su gubili uglavnom svjetonazorski i politi\u010dki neistomi\u0161ljenici, nepo\u0107udni elementi po kriterijima komunisti\u010dkih vlasti.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/p>\n

\u201eSve to razobli\u010dava pravu narav spomenutih totalitarnih re\u017eima, bez obzira kojim se pla\u0161tom zaodijevali i kakvom fasadom se poku\u0161avali prekriti\u201c rekao je dr. Begonja, podsjetiv\u0161i na misao A. G. Mato\u0161a: \u201eIstina je blizanka slobode, i bez velike slobode ne mogu u nas niknuti velike istine\u201c. Dr. Begonja je rekao kako sabirni, radni, zarobljeni\u010dki i likvidacijski logor Jasenovac kao tema u zadnje vrijeme podi\u017ee napetosti u hrvatskom dru\u0161tvu. Su\u010deljavaju se dvije koncepcije pogleda na \u010dinjenice i njihovo razumijevanje.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eJedni zastupaju isklju\u010divo dogmatski pristup tom problemu, naspram onih koji te\u017ee dodatnom propitivanju, istra\u017eivanjima i promociji novih spoznaja o navedenome, \u0161to se do danas u Hrvatskoj pojednostavljeno etiketira u negativnom kontekstu, navodnim poku\u0161ajima nametanja revizije povijesti\u201c rekao je dr. Begonja. Zbog boljeg razumijevanja i sveobuhvatnijeg sagledavanja cjeline, pojasnio je \u010desto suprotstavljena, a u tom slu\u010daju isprepletena dva glavna pojma, dogmatizam i revizija.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eDogmatizam ozna\u010dava smisao neoborivosti i neprikosnovenosti odre\u0111enih ideolo\u0161kih, kod ovog slu\u010daja, od ranije nametnutih apsolutiziranih partijskih stajali\u0161ta, za razliku od revizije koja u logi\u010dnom smislu te\u017ei utemeljenim preinakama, argumentiranom tra\u017eenju korekcije prethodno usvojenih istina. Revizija povijesti ovdje proizlazi kao rezultat znanstvenog rada, \u0161to joj samim time daje pozitivnu konotaciju\u201c istaknuo je dr. Begonja, dodav\u0161i da je ova revizija poku\u0161aj korekcije zadanog marksisti\u010dkog u\u010denja, a narod je kulturniji i pametniji koliko upotrebljava reviziju u partikularnom i skupnom \u017eivotu. \u201eReviziji se protivi strast onih koji \u017eude za vla\u0161\u0107u, koji mrze raspravu, kritiku i autokritiku i svaku dobronamjernu izmjenu misli\u201c upozorio je predava\u010d.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Logor Jasenovac u poslijeratnom razdoblju, dakle, nakon dolaska jedinica Jugoslavenske armije, mo\u017ee se promatrati samo uz predo\u010denje vjerodostojnih dokaza i jasnih argumenata, uz uvjet da se odstrani naslije\u0111eni mentalitet apriornog etiketiranja. \u201eO \u010dinjenicama poslijeratnog funkcioniranja logora Jasenovac, \u0161iru javnost upoznali su autori Stipo Pili\u0107 i Blanka Matkovi\u0107, koji su svoj izvorni znanstveni rad prvi put objavili u Radovima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, br. 56., 2014. g.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Svojim temeljitim znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radom nesporno su dokazali funkcioniranje sustava zarobljeni\u010dkih logora Jasenovac u mirnodopskim okolnostima, \u010dime su vremenski i prostorno rasvijetlili dotada\u0161nju ciljano zatamljenu stranu dijela na\u0161e pro\u0161losti. Me\u0111utim, upravo takav pristup koji je rezultirao novim saznanjima, a sve temeljeno na izvornom arhivskom gradivu, dokumentima i vjerodostojnim svjedo\u010danstvima, izazvao je niz protivljenja onih koji su u komunisti\u010dkom razdoblju, ali jo\u0161 i danas, zagovaratelji predo\u010davanja povijesnih doga\u0111aja po na\u010delu predrasuda, s razli\u010ditim pristupom prema zlo\u010dina\u010dkim postupanjima usta\u0161kog i komunisti\u010dkog totalitarnog re\u017eima\u201c rekao je dr. Begonja.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U doktrinarnom smislu, u pogledu vremena trajanja i razdoblja u kojem dolazi do po\u010dinjenja zlo\u010dinstava, postoji razlika izme\u0111u dva totalitarna re\u017eima, no to ih ne abolira od zlodjela masovnih i okrutnih likvidacija, istaknuo je dr. Begonja. \u010cinjenicama o poslijeratnom funkcioniranju skupine logora Jasenovac i zlo\u010dinima koje je u\u010dinio nastupaju\u0107i komunisti\u010dki re\u017eim, autori ukazuju na njegovu stvarnu narav i time diskreditiraju apologete toga nenaravnog sustava. \u201eVjerodostojni dokazi o brutalnim pona\u0161anjima u mirnodopskim okolnostima vojnih i politi\u010dkih pobjednika svjedo\u010de o tada re\u017eimu prihvatljivom mije\u0161anju dviju strasti, osvetni\u010dke i revolucionarne. Osvetni\u010dka strast nije bila presudna, jer ne bi mogla egzistirati bez re\u017eimskog neslu\u017ebenog podupirateljstva\u201c rekao je dr. Begonja. Smatra da je na tom tragu logi\u010dno pitanje koje Pili\u0107 i Matkovi\u0107 postavljaju glavnom oponentu njihova rada Slavku Goldsteinu, da bi mo\u017eda on i \u201epriznao postojanje logora, ali ne\u0107e nikako priznati ubijanje u logoru. Za\u0161to?\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eAutori navode kako Goldstein inzistira na nepostojanju dokumenata te da su po njemu svjedoci o tim doga\u0111ajima nevjerodostojni, premda se u radu predo\u010davaju dokumenti koji potpuno osporavaju te tvrdnje. Glede poslijeratnog funkcioniranja logora, on smatra da je rije\u010d o tzv. privremenom logoru i opravdava svoju tezu o postojanju samo ‘radne grupe Jasenovac’, a nikako o postojanju logora u sastavu Kri\u017enog puta, premda je poznato da je Jasenovac bio jedan od brojnih logora Kri\u017enog puta\u201c rekao je dr. Begonja. Va\u017enim smatra da taj rad razobli\u010dava dugogodi\u0161nje nametnutu la\u017e o samo jednom razdoblju funkcioniranja logora Jasenovac, i to za vrijeme NDH od 1941. do 1945. g. U lipnju 1945. g., mjesec dana nakon nestanka NDH, u rijeci Savi pojavili su se brojni le\u0161evi koje je trebalo iz zdravstvenih razloga ukloniti.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/p>\n

\u201eAutori navode, okru\u017enicom NOO za Slavoniju nagla\u0161avalo se kako rijekom plove brojni le\u0161evi fa\u0161isti\u010dkog zvjerstva, iako su ratna doga\u0111anja zavr\u0161ila gotovo dva mjeseca prije. Stoga su autori postavili ispravno pitanje koji to fa\u0161isti u tom razdoblju vr\u0161e likvidacije i gdje to rade? Pitaju i kako u razdoblju od kraja 1944. do svibnja 1945. nije bilo plutaju\u0107ih le\u0161eva u rijeci, premda su spomenuti fa\u0161isti ‘navodno mu\u010dili, vr\u0161ili zvjerstva, ubijali i bacali le\u0161eve u Savu?’. Autori upozoravaju kako su spomenuti le\u0161evi doista mogli zapo\u010deti put u Jasenovcu i s obzirom na vrijeme pojavljivanja u rijeci mogli biti ne \u017ertve fa\u0161izma, nego izgledno \u017ertve komunizma\u201c rekao je dr. Begonja.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U knjizi je spomenuto i svojevremeno svjedo\u010denje Josipa Manoli\u0107a koji je od 1946. g. bio na\u010delnik Odjela za izvr\u0161enje kaznenih sankcija u tada\u0161njem Sekretarijatu za unutra\u0161nje poslove. Priznao je postojanje Jasenovca u razdoblju od 1945. do 1948. g. \u201eIz vremena jugoslavenskog komunisti\u010dkog re\u017eima, neprikosnoveni politi\u010dki vo\u0111a i dikator Josip Broz nije za svog \u017eivota nikad posjetio podru\u010dje logora Jasenovac, \u0161to otvara mnoga pitanja, i ona koja sugeriraju da je izgledno znao, ako ne i izravno upravljao doga\u0111ajima koji su obilje\u017eili poslijeratno funkcioniranje tog logora\u201c rekao je dr. Begonja. Upozorio je kako je manipulacija s brojem ubijenih u Jasenovcu za vrijeme NDH \u201eu funkciji da se hrvatski narod proka\u017ee kao genocidan narod.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

S jedne strane se preko Alojzija Stepinca koristi napad na Katoli\u010dku Crkvu, a s druge strane je izmi\u0161ljeni broj \u017ertava, 700 000, koji kada bi se podijelio na godine, mjesece, dane ubijanja je izvan pameti. Za\u0161to to prolazi u dijelu struke unutar Hrvatske? To je pitanje podvojenosti koja egzistira u hrvatskom dru\u0161tvu niz godina\u201c rekao je dr. Begonja, dodav\u0161i da su unutar hrvatskog nacionalnog korpusa dvije opcije. \u201eJedna se stalno zala\u017ee za oja\u010danje i egzistenciju, na po\u010detku uspostavu, samostalne Hrvatske, a jo\u0161 ima onih koji zagovaraju projugoslavensku orijentaciju.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Svatko ima pravo na mi\u0161ljenje. Ali, nije problem dojma, problem je \u010dinjenica. Nesporne su \u010dinjenice. O \u010dinjenicama nema rasprave. O dojmu mo\u017eemo razgovarati\u201c rekao je dr. Begonja, istaknuv\u0161i da je naslje\u0111e komunisti\u010dkog re\u017eima u narodu ostavilo traga, tragom one ako se unutar partije netko ne suglasi s \u010dinjenicama, to gore po \u010dinjenice. \u201eNa tom tragu, na\u017ealost, jo\u0161 uvijek funkcionira i razmi\u0161lja dobar dio hrvatskog korpusa i u stru\u010dnom smislu djeluje\u201c zaklju\u010dio je dr. Begonja.<\/p>\n

Opisuju\u0107i sabirni i radni logor Jasenovac od 1941.-1945., Igor Vuki\u0107,<\/strong> \u010diji je djed poginuo na Kozari, bio je zapovjednik partizanskog voda, rekao je da se njihov rad temelji na autenti\u010dnim dokumentima vlasti NDH. Autori knjige su razgovarali s ljudima koji su bili u logoru. Sad su u poznoj dobi, ima ih i relativno mladih. Potvr\u0111uju dobre higijensko-tehni\u010dke uvjete u logoru, daleko bolje nego u njema\u010dkim logorima. Izaslanstvo Me\u0111unarodnog crvenog kri\u017ea 1944. g. je obi\u0161lo logor i povoljno izvijestilo sredi\u0161njicu u \u017denevi o uvjetima u njemu. Vrijeme zato\u010denja u logoru je bilo propisano od najmanje tri mjeseca do tri godine. Kako bi nekome istekao rok, bio bi pu\u0161tan iz logora. Od 10. travnja 1942. g. pu\u0161ta se prva skupina amnestijom povodom dana osnutka NDH. Intenzivno u zadnjih godinu dana amnestijama uz 10. travnja, Paveli\u0107ev ro\u0111endan\u00a0 14. srpnja, za Uskrs i Bo\u017ei\u0107 pu\u0161tano je oko 1500 ljudi iz logora. Zato\u010denica Marija Savinc je unato\u010d ocjenama o svom slabom vladanju 1943. g. pu\u0161tena za Bo\u017ei\u0107. U logor se ulazilo i izlazilo, postojala je kartoteka kojim se taj proces pratio. Dijelovi te kartoteke su odneseni nakon rata, uni\u0161teni i skriveni. \u201eMi ih pronalazimo i sklapamo od njih mozaik koji pokazuje da je to u NDH bio radni logor, u kojem nije bilo masovnih likvidacija\u201c rekao je Vuki\u0107. Stalno su se poduzimale higijensko-sanitarne mjere da se smanje epidemije. U Jasenovcu su bile dvije bolnice. \u201eU socijalizmu je 1972. g. objavljena knjiga ‘Se\u0107anja Jevreja na logor Jasenovac’ u Novom Sadu u kojoj lije\u010dnik dr. Josef Konforti iz Travnika, koji je u logor do\u0161ao 1942. g., opisuje kako je suzbijena epidemija tifusa koja se u logoru pojavila nakon hladne zime. Nakon toga velikih epidemija tifusa nije bilo\u201c rekao je Vuki\u0107, istaknuv\u0161i da je potkraj 1944. g. u logoru umro logorski sve\u0107enik Zvonimir Brekalo koji je i\u0161ao zarobljenim partizanima u bolnicu dati bolesni\u010dku pomast. Odgovarali su ga da ne ide jer bi se mogao zaraziti, no to je odbio, zarazio se i umro. O odnosu usta\u0161a prema \u017didovima i Srbima govori i \u010dinjenica da su opskrbu logora odr\u017eavale \u017eidovske bogo\u0161tovne op\u0107ine iz Osijeka i Zagreba. Srpski trgovac Vaso Rogi\u0107 prodavao je hranu logorskoj upravi, a potkraj prosinca 1941. g. partizani i \u010detnici vjerojatno zbog toga su ga odveli iz sela i likvidirali. God. 1942. napravljena je velika elektri\u010dna centrala na drvo.<\/p>\n

Gra\u0111evinske projekte u logoru provodili su \u017eidovski in\u017eenjeri. \u201e\u010cesto su kod \u017eidovskih stru\u010dnjaka razli\u010dita ministarstva iz Zagreba naru\u010divala nacrte za \u0161kole koje su se gradile po NDH. U logoru je bila velika dvorana koju su zvali ‘trust mozgova’ gdje su radili ti in\u017eenjeri i arhitekti. Postojao je i elaborat ideja da se svi \u017didovi iz NDH grupiraju u Jasenovcu i tu \u010dekaju kraj rata. Nijemci su to odbili\u201c rekao je Vuki\u0107. U velja\u010di 1945. g. ve\u0107ina logora\u0161a je transportirana u logore u Austriji, a Crvena armija i Amerikanci su ih vratili natrag. \u201eSedamdeset godina nismo mogli slu\u0161ati iskaze tih ljudi koji su na taj na\u010din iza\u0161li iz logora, \u0161to im se doga\u0111alo dok su bili u Jasenovcu. Takvih izjava ima puno u knjizi. Davali su ih ispitiva\u010dima zemaljske komisije za istra\u017eivanje ratnih zlo\u010dina. Budu\u0107i da se nisu uklapale u ve\u0107 tada stvorenu sliku o logoru, stavljeni su u arhive i tek sad se mogu objaviti\u201c rekao je Vuki\u0107. Istaknuo je da je jedna od najgorih propagandnih la\u017ei podatak koji se govori i na slu\u017ebenim komemoracijama, da je u logoru ubijeno 20 000 djece. Ne postoje dokumenti i potvrda da je tamo bilo puno djece. \u201eKroz logor prolazi ne\u0161to djece nakon bitke na Kozari koji se uz logor zbrinjavaju u dje\u010djim domovina u Sisku i Jastrebarskom. Uz pomo\u0107 caritasa dr\u017eava ih zbrinjava do kraja rata. Mnogi su se vra\u0107ali ku\u0107ama i za vrijeme rata. Zbrinjavanje sve djece s Kozare organizirala je dr\u017eava na \u010delu s Paveli\u0107em. Poslije rata se govorilo da je tu djecu spa\u0161avala partija. Kad pogledate autenti\u010dne dokumente, prava istina je da je kozara\u010dku djecu spa\u0161avao Paveli\u0107, a ne partija\u201c istaknuo je Vuki\u0107. Manja skupina od 150 djece, ro\u0111ena izme\u0111u 1929. i 1931. g., uglavnom iz siroma\u0161nih obitelji, u logoru su bili u\u010denici zanatske \u0161kole koje su op\u0107e predmete i obrte u\u010dili tamo\u0161nji majstori i profesori. \u201eNekoliko njih smo prona\u0161li. Nakon sedamdeset godina ti su ljudi ispri\u010dali kako su pro\u0161li. Kako se na\u0161a istra\u017eivanja objavljuju, tako se ljudi ohrabruju, javljaju, pri\u010daju \u0161to se dogodilo. Na kraju \u0107emo uspjeti pokazati \u0161to se realno dogodilo u tri i pol godine u Jasenovcu u NDH, u 1300 dana koliko je logor postojao\u201c rekao je Vuki\u0107.<\/p>\n

Istaknuo je i kako ne postoji fotografija mrtvih tijela iz Jasenovca do 1945. g. \u201eSve fotografije koje se objavljuju na internetu i raznim publikacijama snimljene su drugdje, \u010desto u njema\u010dkim logorima\u201c rekao je Vuki\u0107. God. 1942. zato\u010denici su dobili pravo pisati ku\u0107ama te su mogli dobivati lijekove, hranu, dodatnu odje\u0107u. Zapisnici o smrti u bolnici \u0161alju se na pet adresa. Sastavljeno je povjerenstvo s izaslanicima i lije\u010dnicma koji su utvrdili smrt. Govore\u0107i o disciplini u logoru, Vuki\u0107 je naveo primjer kako je u prosincu 1941. g. skupina usta\u0161a iz logorske stra\u017ee oti\u0161la plja\u010dkati u okolna sela, zbog \u010dega su ka\u017enjeni strijeljanjem pred svim zato\u010denicima. \u201eTim postupkom htjelo se pokazati da disciplina i stega moraju postojati ne samo me\u0111u zato\u010denicima nego i me\u0111u stra\u017earima. Deset usta\u0161a od zastavnika Josipa Moravca do vojnika bili su strijeljani. Sljede\u0107e stra\u017ee su na njihovim grobovima morale polagati prisegu kao upozorenje da se dr\u017ee stege\u201c rekao je Vuki\u0107. Zato\u010denici su imali priliku prije\u0107i u slu\u017ebu uprave pa bi dobivali pla\u0107u za svoj rad. U mjestu Jasenovac su odr\u017eavali kino, bile su predstave za stanovnike mjesta. Proizvodi logora su u rujnu 1942. g. izlo\u017eeni na velesajmu u Zagrebu. \u201eOtac \u017darka Puhovskog, Bo\u017eidar, bio je dvije godine u Jasenovcu, kao i njegov stric \u0110uro Puhovski. Nakon izlaska iz logora, Bo\u017eidar Puhovski je prekinuo sve veze sa SKOJ-em i ilegalcima s kojima se ranije dru\u017eio. Stoga je 1945. g., kad su partizani u\u0161li u Zagreb, dobio otkaz\u201c rekao je Vuki\u0107. U sklopu logora djelovale su tvornica ko\u017ee, \u010detki i druge obrtne radionice, pekara, kuhinja. \u201eTvornica lanaca je bila jedina tada u NDH. Sad postoji samo jedna takva tvornica u Zapre\u0161i\u0107u. Tu tvornicu poslije rata je osnovao biv\u0161i logora\u0161 Jasenovca Ivica Skomrak sa zanatom koji je nau\u010dio u logoru\u201c rekao je Vuki\u0107.<\/p>\n

Opisuju\u0107i poslijeratni zarobljeni\u010dki logor Jasenovac prema svjedo\u010danstvima i novim arhivskim izvorima, Stipo Pili\u0107<\/strong> je istaknuo kako je prema dokumentima hrvatskih ustanova pouzdano da je logor postojao do 1954. g., ostaci su bili jo\u0161 1956. g. Prvi dokumenti koji govore da u Jasenovcu nema ni\u0161ta su 1960. g. \u201eSva mjesta na podru\u010dju Jasenovca navo\u0111ena su u poslijeratnoj literaturi kao NDH logori. Svi ti logori su postojali poslije Drugog svjetskog rata, neki i po tri, \u010detiri godine. Bro\u010dice su bile od 1945. do\u00a0 1947. g., Krapje 1945.\/1946., U\u0161tica do 1947. g. U Donjoj Gradini je bilo glavno strati\u0161te. Fotografija ulaza u logor pokazuje da su kasnije ugra\u0111ena vrata, umjesto drveta postavljen je zid. Za\u0161to bi se to radilo, ako logor nije djelovao, upitao je Pili\u0107. Naveo je doga\u0111aje koji su se od 1945. do 1949. g. zbivali u logoru. God. 1945. su bila intenzivna bombardiranja. Logor je puno stradao, a najvi\u0161e mjesto Jasenovac u kotaru Novska. \u201ePrema dokumentima komunisti\u010dkih vlasti sigurno je da su kroz Jasenovac od svibnja do listopada 1945. g. prolazile kolone kri\u017enog puta. I\u0161le su iz svih smjerova, Siska, Kutine, Novske, Stare Gradi\u0161ke, Bosanske Gradi\u0161ke, Bosanske Dubice. U tim kolonama ljudi su likvidirani, o tome postoje dokumenti.<\/p>\n

Po\u010detkom sije\u010dnja 1946. g. Jasenovac dolazi pod Ministarstvo unutarnjih poslova Narodne republike Hrvatske. Dokumenti govore o 25 vagona \u017eeljezni\u010dkih pragova u Jasenovcu, dvadeset vagona lijevanog \u017eeljeza. Zna\u010di da je tamo bila ljevaonica \u017eeljeza. \u017deljezo je trebalo biti odvu\u010deno iz logora\u201c rekao je Pili\u0107. Svi mostovi oko Jasenovca i \u017eeljezni\u010dka pruga kao okosnica bili su sru\u0161eni, a od lipnja do rujna 1946. g. su radovi na tome. \u201eAko su radovi, netko radi. Tko radi? Zarobljenici, ka\u017enjenici\u201c rekao je Pili\u0107. Od travnja 1946. g. Jasenovac je zarobljeni\u010dki i ka\u017enjeni\u010dki logor gdje dolaze osu\u0111enici iz cijele Hrvatske i BiH. Postoje dokazi likvidacija, grupna i pojedina\u010dna ubojstva temeljem presuda, poput Marka Radi\u0107a i Josipa Batarela. Oni se nalaze i na popisu \u017ertava jasenova\u010dkog logora 1945. g. i Javne ustanove spomen podru\u010dja Jasenovac. \u201eSigurno su \u010detiri osobe poginule u sustavu poslijeratnog logora. Jednog Srbina 1946. g. ispred vrata su likvidirali stra\u017eari logora. \u0160to \u0107e stra\u017eari, ako nema logora? Dvojica Hrvata i jedan Nijemac ubijeni su po\u010detkom 1948. g. To je zabilje\u017eeno u urud\u017ebenom zapisniku MUP-a FNRJ-a. God. 1947. g. su radovi na \u017eeljeznici i mostovi se obnavljaju. Slo\u017eenije poslove rade njema\u010dki ratni zarobljenici i ka\u017enjenici, uglavnom jugoslavenski dr\u017eavljani, ve\u0107inom usta\u0161e. Logori nisu bili samo unutar starog logora. Bili su i u mjestu, kao i ko\u017eara, \u0161umarija, pored mosta u Jasenovcu, U\u0161tici. Gdje god su bili radovi, bili su i logori jer im je to bilo najisplativije\u201c rekao je Pili\u0107. Radovi na pruzi i mostovima dovr\u0161eni su 1948. g. kad je obnovljen i promet. Te godine prestaje funkcionirati lokalna vlast u Jasenovcu, do 1956. g. Arhivsko gradivo se nalazi u dvadeset i \u010detiri kutije. \u201eTo je mali dio, svi ka\u017eu da je toga bilo puno vi\u0161e\u201c, rekao je Pili\u0107.<\/p>\n

Dokumenti na kojima zasnivaju svoj rad su iz Dr\u017eavnog arhiva Sisak: Narodni odbor kotara Novska, Mjesni narodni odbor Jasenovac te sudski predmeti politi\u010dkih procesa Sisak i Petrinja poslije rata. U prilog demitologizacije da Srbi nisu mogli postati \u010dlanovi usta\u0161kog pokreta je dokument prema kojem \u0110uro Lavrnja kazuje da Jasenovac postaje kazneni logor u kojem je Lavrnja, koji je postao usta\u0161a 1940. g., kasnije osu\u0111en na prisilni rad. Pili\u0107 je podsjetio na milijun komada cigle u Jasenovcu. Pola te cigle nije i\u0161lo za obnovu naselja oko Jasenovca i Jasenovac, nego je 500 000 komada oti\u0161lo za Staru Gradi\u0161ku koja postaje sredi\u0161nji logor 1946. g. Dnevnik in\u017eenjera Matije Helmanna govori o obnovi nastambi u Jasenovcu. Pili\u0107 je naveo i dokument prema kojem je u listopadu 1946. g. po\u010delo skrivanje logora Jasenovac, na primjeru Ivana Kri\u017eanovi\u0107a iz grupe koja je pobjegla. U pitanjima isljednika i odgovorima stalno se spominje logor Jasenovac, a u zaglavlju dokumenta pi\u0161e ‘Zavod za prisilni rad Viktorovac’. Likvidacija je prema dokumentima po\u010dela 1947. g. i radila se do iza 1950-ih godina. Iskapanjima se ekshumiralo 725 \u017ertava, ve\u0107inom u Donjoj Gradini. \u201eTo sigurno nisu samo srpske \u017ertve, nego i ratnog i poslijeratnog logora u Jasenovcu\u201c rekao je Pili\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjiga ‘Jasenova\u010dki logori \u2013 istra\u017eivanja’, autora Vladimira Horvata, Igora Vuki\u0107a, Stipe Pili\u0107a i Blanke Matkovi\u0107 predstavljena je u \u010detvrtak 19. …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18455"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18455"}],"version-history":[{"count":7,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18455\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18549,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18455\/revisions\/18549"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18455"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18455"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18455"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}