{"id":18054,"date":"2016-05-02T09:41:50","date_gmt":"2016-05-02T08:41:50","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18054"},"modified":"2016-05-02T09:42:13","modified_gmt":"2016-05-02T08:42:13","slug":"nin-uocnica-svetkovine-gospe-od-zeceva-misno-slavlje-predvodio-mons-juraj-batelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=18054","title":{"rendered":"NIN: UO\u010cNICA SVETKOVINE GOSPE OD ZE\u010cEVA – MISNO SLAVLJE PREDVODIO MONS. JURAJ BATELJA"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eIma ne\u0161to puno korisnije od pobo\u017enih suza: to su spasonosne odluke koje se ra\u0111aju u du\u0161i. Poslu\u0161ajte me zato, predragi: s hodo\u010da\u0161\u0107a Gospina odnesite svojim domovima du\u0161u punu dobrih odluka! Odluka skovanih u \u0161koli boli, mu\u017eevnih i tvrdih, kao \u0161to su tvrda vremena u kojima \u017eivimo\u201c te je rije\u010di bl. kardinala Alojzija Stepinca mons. Juraj Batelja, postulator Stepin\u010deve kauze, uputio vjerni\u010dkom mno\u0161tvu u propovijedi sve\u010danog misnog slavlja koje je na uo\u010dnicu svetkovine Gospe od Ze\u010deva u nedjelju 1. svibnja predvodio u \u017eupnoj crkvi sv. Anselma u Ninu. Uvod je to u sredi\u0161nju proslavu 500. godi\u0161njice ukazanja Gospe od Ze\u010deva (1516.-2016.) koja se slavi ove godine u Ninu kao sredi\u0161njem marijanskom sveti\u0161tu Zadarske nadbiskupije.<\/p>\n

Uvodni poticaj hrvatski bla\u017eenik je izrekao u Mariji Bistrici 8. srpnja 1945. g. kada je poru\u010dio: \u201eBudite odani Bogu i njegovoj Crkvi do posljednjeg daha \u017eivota! Dr\u017eite se evan\u0111elja i idite putem Bo\u017ejih zapovijedi. \u010cuvajte svetost obitelji. Ne bje\u017eite od dje\u010djeg blagoslova. Ne \u010dinite nikome ni najmanje nepravde. Pra\u0161tajte i ljubite i onda ako vas budu mrzili i proganjali. Neka an\u0111eo ljubavi \u0161iri uvijek svoja krila nad hrvatskom domajom. Pa \u0107e onda iz tolike krvi, koja je natopila na\u0161e rodne gredice, niknuti cvije\u0107e ljep\u0161e budu\u0107nosti: pravog mira, istinske slobode i bratske sloge u ovoj zemlji, koju je mr\u017enja tako okrutno izmu\u010dila\u201c. Istaknuv\u0161i da je 500. obljetnica ukazanja Gospe od Ze\u010deva dragi spomen jer osje\u0107amo Bo\u017eju blizinu i Bogorodi\u010dinu za\u0161titu koju su na\u0161i pradjedovi u Ninu svjedo\u010dili, osje\u0107ali i s njome usmjeravali korake svog \u017eivota, mons. Batelja je rekao kako je Stepinac u pobo\u017enosti Majci Bo\u017ejoj prepoznao opstanak hrvatskog naroda rekav\u0161i: \u201eGdje je \u010da\u0161\u0107enje Majke Bo\u017eje pro\u017eelo srce i du\u0161e vjernika, nema straha da \u0107e taj narod otpasti od Crkve i katoli\u010dke vjere\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eMajka Bo\u017eja je duhovna roditeljica cijelog \u010dovje\u010danstva i posrednica milosti koje dobivamo s neba. Marijine slave i mo\u0107i ne mo\u017ee i ne\u0107e nikad poni\u0161titi nijedna bezbo\u017ena sila na svijetu. Nitko nije prodro u dubinu otajstva Boga koji je postao \u010dovjekom kao Marija. Sav je njen \u017eivot oblikovan prisutno\u0161\u0107u utjelovljenog milosr\u0111a. Majka Raspetoga i Uskrsloga u\u0161la je u sveti\u0161te milosr\u0111a jer je intimno sudjelovala u otajstvu njegove ljubavi\u201c istaknuo je mons. Batelja. Nazivaju\u0107i Nin upori\u0161tem neuni\u0161tive vjere i svjedo\u010danstva za istinsku slobodu, mons. Batelja je podsjetio na Stepin\u010deve rije\u010di: \u201eAko treba trpjeti, trpjet \u0107emo. Ako u zatvor, u zatvor. Ako umrijeti, umrijeti. Ali Sotoni popustiti ne\u201c. \u201eStepinca je va\u017eno spomenuti u Ninu. Nakon \u0161to su Talijani u 20. st. okupirali Zadar, iz ljubavi prema Katoli\u010dkoj Crkvi i na molbe sve\u0107enstva i naroda, svojski se zauzeo da se ponovno uspostavi Ninska biskupija i gradu Ninu vrati njegov prvotni sjaj, \u0161to je zapisano i u njegovim rukopisima. On je iz ljubavi prema hrvatskom narodu, prigodom 1300. obljetnice njegova pokr\u0161tenja, iz Venecije u Hrvatsku omogu\u0107io vratiti krstionicu kneza Vi\u0161eslava, najvjerodostojniji spomenik katoli\u010dke vjere i hrvatskog identiteta. Ona je dokaz samobitnosti na\u0161eg naroda koji je ve\u0107 u ranom srednjem vijeku imao svoje knezove, kraljeve i vlastitu dr\u017eavu, a Nin im bija\u0161e jedno od sjedi\u0161ta\u201c rekao je mons. Batelja, istaknuv\u0161i da je Stepinac pred protukatoli\u010dkim i protuhrvatskim interesima bezbo\u017ene komunisti\u010dke ideologije postao hrabri odvjetnik i branitelj hrvatskog naroda. \u010cinio je napor da ga sa\u010duva od grijeha, \u010distih ruku i \u010diste savjesti.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Tragom spomena u Knjizi Otkrivenja o razru\u0161enom zemaljskom Jeruzalemu, mons. Batelja je rekao: \u201eO, grade Nine! Razru\u0161eni su tvoji zidovi, ali je neumrla slava tvoja. \u010cuva je vjera u Krista Gospodina i zagovor Gospe od Ze\u010deva. Tome smo mi danas svjedoci. Tvoja sigurnost nije u kamenu, jer on mo\u017ee postati i ru\u0161evina, nego u Bogu svemo\u0107nome. Molimo na grobu ninskog biskupa Jurja Divni\u0107a, za kojega Ninjanin, pjesnik Petar Zorani\u0107 re\u010de da je bio \u201euzor pastir, a ne najamnik, umiljeni (ponizan) biskup u srda\u0161cu svom\u201c. Nakon pokolja hrvatske vojske na Krbavskom polju 1493. g., osobno je 1499. g. svoj grad Nin branio od osmanske opsade. \u00a0Branio je europsku i kr\u0161\u0107ansku uljudbu. O Divni\u0107u, uzeo si \u0161tit i ma\u010d u obrani svog naroda, ali si vjerom rasvijetlio grad i narod koji je izronio iz Vi\u0161eslavove kristionice i postao predzi\u0111e kr\u0161\u0107anstva\u201c naglasio je mons. Batelja. Podsjetio je zato na stihove Marka Maruli\u0107a iz ‘Molitve suprotiva Turkom’ da svemogu\u0107i Bog odvrati svoj gnjev, zlu kob i pogleda na na\u0161u vjeru. \u201eAko su poru\u0161eni tvoji zidovi, Nine, ne dopusti da iz tebe i\u0161\u010dupaju Svjetiljku i ukradu Jaganjca. Maruli\u0107evi su stihovi puni vjere u Boga stvoritelja svijeta i \u010dovjeka, u Boga oprosnika, Oca milosr\u0111a. Ti su stihovi poput \u010dvrstih zidova koji \u010duvaju zemlju i lozu na\u0161u. Narode moj, zar ne vidi\u0161, zar ne \u010duje\u0161 kako prijedlog Nacionalnog kurikula za hrvatski jezik nastoji Maruli\u0107evo stvarala\u0161tvo baciti u ropotarnicu povijesti, a ne imati ga za orijentir budu\u0107nosti. Trgnimo se i u\u010dimo djecu da biljka raste iz \u017eivog, a ne sasu\u0161enog korijena\u201c poru\u010dio je mons. Batelja, istaknuv\u0161i: \u201ePred Gospom od Ze\u010deva s pravom izra\u017eavamo i svoje nezadovoljstvo \u0161to se u Prijedlogu Nacionalnoga kurikula za Katoli\u010dki vjeronauk, u prikazu njegove svrhe, izrijekom ne navodi na\u0161 vjerni\u010dki katoli\u010dki identitet, duhovna, moralna i kr\u0161\u0107anska zrelost u odgoju i obrazovanju djece i mlade\u017ei, prepoznatljiva po vjeri u jedinog pravog Boga za kojeg su \u017eivjeli i \u017eivot polo\u017eili bl. Alojzije i stotine tisu\u0107a hrvatskih katolika. Premda se spominje da katoli\u010dki vjeronauk na sustavan i cjelovit na\u010din posreduje i tuma\u010di kr\u0161\u0107ansku objavu i vjeru Crkve, zar katoli\u010dki roditelji ne bi \u017eeljeli da im djeca budu odgojena u duhu vlastite vjere, kr\u0161\u0107anske tradicije i bogate duhovne ba\u0161tine? Zar ne bi \u017eeljeli da im djeca budu upoznata s cjelovitim sadr\u017eajem vjere koju ispovijedamo u Apostolskom vjerovanju, u Crkvu jednu, svetu, katoli\u010dku i apostolsku; u ulogu Majke Bo\u017eje u ekonomiji spasenja; u uskrsnu\u0107e tijela; Bo\u017eji sud te vje\u010dnu propast u paklu ili vje\u010dni \u017eivot u kraljevstvu Bo\u017ejem? Mo\u017ee to biti i \u201esustavno i postupno\u201c, ali katoli\u010dki, ne religijski, sociolo\u0161ki\u201c istaknuo je mons. Batelja, dodav\u0161i da \u201ekatoli\u010dki vjeronauk nije mogu\u0107 bez priznanja duhovne, sakramentalne i povijesne uloge i zada\u0107e Crkve. Stoga o\u010dekujemo da djeca katoli\u010dkih roditelja iz Objave i vjere Crkve otkrivaju razlog svoga postanka, postojanja i smisla svog \u017eivota, a to \u0107e ih osposobiti i za ‘kriti\u010dko propitivanje mogu\u0107nosti tra\u017eenja i spoznaje Boga’\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eNe dopustimo da se zatiru na\u0161a povijest i pismenost, omalova\u017eava rije\u010d hrvatska i katoli\u010dki svjetonazor, promi\u010de religiozna kultura, umjesto cjelovitih istina katoli\u010dke vjere. Bl. Alojzije nas u\u010di, i mi ne smijemo iznevjeriti njegovu ba\u0161tinu: ‘Ili jesmo ili nismo katolici. Ako jesmo, onda se to mora o\u010ditovati na svim podru\u010djima na\u0161ega \u017eivota’\u201c poru\u010dio je propovjednik, naglasiv\u0161i da je na\u0161a sveta du\u017enost \u010duvati hrvatsku knji\u017eevnost i katoli\u010dki vjeronauk, promicati i \u010duvati kr\u0161\u0107ansku obitelj, jer vjerski \u017eivot zna\u010di primjenu kr\u0161\u0107anskih na\u010dela u svakodnevnom \u017eivotu. Mons. Batelja je istaknuo Stepin\u010deve rije\u010di kako \u201evjera nije kabanica koju mo\u017ee\u0161 po volji okrenuti. Polovi\u010dnost u vjeri jedna je od najgorih zaraza na\u0161ih dana\u201c te da \u201eako smo katoli\u010dki narod, na\u0161e bi \u0107udore\u0111e trebalo biti na visini\u201c. \u201eKao budan pastir uo\u010dio je da se u hrvatskom dru\u0161tvu duhovi sve ja\u010de dijele na dva tabora: za Boga i protiv Boga. Vjernici ne \u017eive u strahu pred Bogom i \u010dovjekom, dovoljno mu je jamstvo sloboda u Isusu Kristu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Svima koji su se bojali da \u0107e ih komunisti\u010dka vlast uni\u0161titi ako im oduzmu ku\u0107e i posjede, sestrama K\u0107eri Bo\u017eje ljubavi kojima je vlast sve bila uzela, pa i dom gdje su imale pravoslavne i \u017eidovske djevojke, kad su mu se potu\u017eile kako nemaju vi\u0161e gdje \u017eivjeti niti primati kandidatice, Stepinac je doviknuo: \u201e\u010cinjenica da vam uzimaju ku\u0107e ne smije u uznemiriti va\u0161e du\u0161e. Niti okom trepnuti, a kamoli jednu suzu proliti! Mogu uzeti sve, ali du\u0161u nikada! Bila bi vje\u010dna sramota i neizbrisiva mrlja kad bismo Crkvu prodali za nekoliko ku\u0107a. Bog \u0107e providjeti\u201c. Bio je uvjeren da \u0107e ‘Onaj koji je Izraela preveo preko Crvenog mora, i nas izbaviti od crvene poplave’\u201c\u00a0 rekao je mons. Batelja, istaknuv\u0161i da je Stepinac \u017eivio u Kristovom miru te je mogao bez straha krijepiti uznemireni svijet. Stepinac je rekao: \u201eNe\u0107u po\u017ealiti nijednog dana svojih dugih patnja, samo da se sa\u010duva sloboda Crkve Bo\u017eje i da se na\u0161 narod mo\u017ee opet u slobodi klanjati Bogu, kojem jedinom pripada \u010dast i slava. Da smo htjeli izdati Crkvu Bo\u017eju, danas bismo stajali na po\u010dasnim tribinama i primali partijska odlikovanja, ali mene je tje\u0161ila Isusova rije\u010d iz evan\u0111elja, ‘\u0160to bi vrijedilo sav svijet zadobiti, a du\u0161u svoju upropastiti’. U ovom vremenu nedostaju takve du\u0161e. Molimo Stepinca neka se obrati Majci, Gospi od Ze\u010deva i moli da zadobijemo blagostanje i spasenje\u201c potaknuo je mons. Batelja. Po\u017eelio je da nas zahvati snaga Stepin\u010deva duha jer u njemu prepoznajemo Duh Bo\u017eji, Isusov dar mira na\u0161em srcu i zagovor Majke Bo\u017eje. \u201eIsus nam daje mir da bismo mogli \u017eivjeti s ljudima na zemlji, da bismo mogli pobijediti neprijatelje du\u0161e i \u017eivjeti bez straha pred njima, da bismo otklonili sva\u0111e me\u0111u nama\u201c rekao je mons. Batelja.<\/p>\n

Postulator Stepin\u010deve kauze je podsjetio i na bla\u017eenikovo isticanje zdrave uloge supruge i majke koja je pozvana usaditi djetetu vjerske istine. Stepinac je rekao da se to \u201etreba nagla\u0161avati osobito danas, kad \u0161kola sve vi\u0161e zanemaruje vjerski odgoj, a \u010desto puta i radi protiv njega\u201c. Znakovit je usklik bl. Alojzija \u201eDaj nam, Bo\u017ee, kr\u0161\u0107anskih majki i Hrvatska \u0107e biti spa\u0161ena\u201c, rekao je mons. Batelja, istaknuv\u0161i da je ve\u0107 Stepinac govorio o \u201ebijeloj kugi koja su\u0161i izvore \u017eivota i narodne snage. Na\u0161a sela izumiru, na\u0161i su gradovi ve\u0107 odavno postali grobljima \u017eivota i rasadi\u0161tima svakog zla. Lice je na\u0161ih gradova izgubilo svoje kr\u0161\u0107anske oznake\u201c.\u00a0 \u201eHrvatsko dru\u0161tvo mora \u010duti tu\u017ealjke majki koje u na\u0161e vrijeme u o\u010daju prizivlju smrt vlastite djece. Opustjela sela, sve praznije u\u010dionice, sve manje osmijeha u kolijevkama, sve vi\u0161e grobnih raka u hrvatskoj zemlji. Petstota obljetnica Bogorodi\u010dina ukazanja na Ze\u010devu nas opominje da ne iskrivljujemo u sebi Bo\u017eju sliku uni\u0161tavanjem naravne obitelji i braka izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene. Zato svaki put kad ugledamo \u017eenu u blagoslovljenom stanju, recimo ‘Veli\u010da du\u0161a moja Gospodina’. Na\u017ealost, \u010desto puta se \u010duje ‘Opet jedna gladna usta’. Neka je proslavljen Bog radi za\u010detog djeteta. Grijeh je i pogubnost za hrvatski narod kad se trudnoj \u017eeni na radnom mjestu daje otkaz zato \u0161to se veseli suradnji s Bogom stvoriteljem, ra\u0111a novi ljudski \u017eivot, obnavlja hrvatsku mladicu i priprema budu\u0107eg stanovnika neba\u201c naglasio je mons. Batelja, poru\u010div\u0161i kao da Marijina sveti\u0161ta svima zalutalima dovikuju: ‘Vratite mi se, djeco, ja vas imam jo\u0161 uvijek rado’.<\/p>\n

Uz ninskog \u017eupnika Bo\u017eu Bari\u0161i\u0107a, u misi su suslavili i don Sre\u0107ko Petrov, \u017eupnik \u017eupe sv. Jude i Tadeja na Bokanjcu u Zadru i don Filip Kucelin, \u017eupnik Gospe od Ru\u017earija iz Ra\u017eanca koji su do\u0161li s vjernicima koji su satima pje\u0161ice hodo\u010dastili iz Ra\u017eanca i Zadra do Nina. Procesija se nije mogla odr\u017eati zbog ki\u0161e. Nakon mise vjernici su u\u010dinili zavjet ophode\u0107i i mole\u0107i pred kipom Gospe od Ze\u010deva za glavnim oltarom \u017eupne crkve sv. Anselma.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eIma ne\u0161to puno korisnije od pobo\u017enih suza: to su spasonosne odluke koje se ra\u0111aju u du\u0161i. Poslu\u0161ajte me zato, predragi: …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18054"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=18054"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18054\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":18061,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/18054\/revisions\/18061"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=18054"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=18054"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=18054"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}