{"id":17933,"date":"2016-04-25T11:58:45","date_gmt":"2016-04-25T10:58:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=17933"},"modified":"2016-04-25T11:59:27","modified_gmt":"2016-04-25T10:59:27","slug":"biblijsko-teolosko-poimanje-milosrda-i-nase-spasenje-dr-ante-mateljan-strucni-skup-vjeroucitelja","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=17933","title":{"rendered":"‘BIBLIJSKO-TEOLO\u0160KO POIMANJE MILOSR\u0110A I NA\u0160E SPASENJE’ \u2013 DR. ANTE MATELJAN, STRU\u010cNI SKUP VJEROU\u010cITELJA"},"content":{"rendered":"
\"OLYMPUS<\/a>
prof. dr. Ante Mateljan<\/figcaption><\/figure>\n

O temi ‘Biblijsko-teolo\u0161ko poimanje milosr\u0111a; Bo\u017eje milosr\u0111e i na\u0161e spasenje’ prof. dr. Ante Mateljan je izlagao na stru\u010dnom skupu vjerou\u010ditelja Zadarske nadbiskupije u subotu 23. travnja u dvorani sjemeni\u0161ta Zmajevi\u0107 u Zadru. \u201eOtajstvo trpljenja, patnje, kri\u017ea i smrti Isusa Krista o\u010ditovanje je Bo\u017ejeg milosr\u0111a u otajstvu spasenja. Tema pomirenja pravde i milosr\u0111a, Bo\u017eje dobrote i Bo\u017eje pravednosti stalno se propituje u povijesti teologije.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Govor o Bo\u017ejem milosr\u0111u upu\u0107en je prema op\u0107oj budu\u0107nosti koju eshatolo\u0161ki predstavljamo kao dovr\u0161etak povijesti spasenja na na\u010din da se ostvari kraljevstvo Bo\u017eje, a s druge strane, kroz osobnu dimenziju vlastitog ostvarenja u zajedni\u0161tvu s Bogom, dioni\u0161tvom u uskrsnu\u0107u, \u017eivotu vje\u010dnom\u201c rekao je dr. Mateljan, istaknuv\u0161i da u vremenu izme\u0111u dva Kristova dolaska Crkva posreduje Bo\u017eju dobrotu. Crkva je op\u0107i sakrament spasenja, na djelotvoran na\u010din daje znak i sredstvo je Bo\u017ejeg milosr\u0111a.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Istaknuv\u0161i misao kardinala Waltera Kaspera iz njegove knjige ‘Milosr\u0111e’: “Ustanovio sam da je milosr\u0111e, koje ima sredi\u0161nje zna\u010denje u Bibliji, uvelike palo u zaborav u sistematskoj teologiji, ili ga se obra\u0111uje vrlo ma\u0107ehinski. Kr\u0161\u0107anska duhovnost i mistika su u ovom, kao i u drugim pitanjima \u0161kolske teologije, znatno naprednije\u201c, pa poku\u0161ava teolo\u0161ko razmi\u0161ljanje povezati s duhovnim, pastoralnim i dru\u0161tvenim promi\u0161ljanjima o kulturi milosr\u0111a, dr. Mateljan je rekao kao da je \u201ena neki na\u010din sustavna teologija, osobito fundamentalna, dogmatska, ostala na razini razuma, razmi\u0161ljanja, koncepata, strukture, dok su duhovnosti ostavljeni srce i osje\u0107aji.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eKad bismo \u010dovjeka rastavljali na glavu i srce, ne bi to bio idealan primjerak. Papa Franjo ka\u017ee, kad bi se Bog zadr\u017eao na pravdi, prestao bi biti Bog\u201c rekao je predava\u010d, istaknuv\u0161i da kr\u0161\u0107anska vjera nije zbirka zadataka i podataka, da ne\u0161to nau\u010dimo i obavimo, pa smo vjernici. \u201eTo je osobni odnos s Bogom koji ima horizontalnu dimenziju povezanosti s drugima, zajedni\u0161tva. U tom vidu treba razumjeti kad molimo ispovijest vjere u Boga oca kojeg treba do\u017eivjeti, iskusiti kao oca. I u Isusa Krista kao utjelovljenu Bo\u017eju prisutnost. Bo\u017eje milosr\u0111e je o\u010ditovano u Kristu. Nema drugog na\u010din da shvatimo tko je Bog, doli po Isusu\u201c rekao je dr. Mateljan.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U osvrtu na Novi zavjet, tema Bo\u017ejeg milosr\u0111a u Isusovom navje\u0161taju i djelovanju je dvostruka: jedna je Kristov identitet kao Sina Bo\u017ejeg i Mesije, a druga odnos s Isusom u kojem ostvarujemo autenti\u010dni pristup Ocu i u kojem imamo pristup Ocu u duhu.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eIsus je istina o Bogu i \u010dovjeku i u njemu je autenti\u010dni \u017eivot. Zajedni\u010dka temeljna svijest svih evan\u0111elista jest: Isus je iscjelitelj i donositelj spasenja u sveobuhvatnom smislu, davalac \u017eivota u rije\u010di i na djelu\u201c rekao je dr. Mateljan, istaknuv\u0161i da Bog nije samo otac, nego i majka. Bog koji je suputnik ne samo u \u0161atoru, hramu nego i supatnik sa svojim narodom. Kad bi uzrok na\u0161eg spasenja bilo \u0161to \u010dovjek u\u010dini, kad bi Bog samo isplatio pla\u0107u, malo tko bi dospio u raj, naglasio je.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je predstavio osam modela na koji se na\u010din Bo\u017eje milosr\u0111e ili Bo\u017eji doga\u0111aj spasenja u Isusu prezentirao kroz povijest teologije. Prva tema je prosvjetljenje. Nalazi se rano u spisima Ignacija Antiohijskog kao obnova Bo\u017eje slike. \u201eBog u Kristu obnavlja na\u0161u iskrivljenu ljudsku narav. Pridru\u017eenjem Kristu vra\u0107amo se onome \u0161to trebamo biti i u svome \u010dovje\u0161tvu posti\u017eemo odnos prema Bogu kakav bog ho\u0107e. Bog Otac u Kristu nudi pobo\u017eanstvenjenje, \u017eivot vje\u010dni\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Drugu temu, otkupiteljska \u017ertva, osobito je razvio sv. Augustin. \u201eBo\u017eje milosr\u0111e sastoji se u tome da je Bog ljubav prema nama o\u010ditovao u Isusu koji je sebe dao za nas. Na razini odnosa izme\u0111u Boga i ljudi, Isus povezuje \u0161to je raskinuto svojom osobom, svojim predanjem. Isusova \u017ertva na kri\u017eu uklju\u010duje na\u0161u ljudsku situaciju. Kr\u0161\u0107anin ne mo\u017ee Bogu re\u0107i da ne zna kako mu je. Po otajstvu Kristove muke, smrti i svega \u0161to mu se dogodilo, Bog je nazo\u010dan u svim takvim situacijama na\u0161eg \u017eivota: kad je \u010dovjek izdan, prevaren, osu\u0111en, mu\u010den, kad umire, Bog nije daleko nego je tu\u201c rekao je dr. Mateljan.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Kod tre\u0107eg modela, zadovolj\u0161tina, Bo\u017eje milosr\u0111e \u010dini Kristova \u017ertva kao zamjeni\u010dka smrt na kri\u017eu. \u010cetvrta tema je kazna, predstavnici Martin Luther i ‘pesimisti\u010dka antropologija’. Kod pete, Bo\u017eje autokomunikacije, Karl Rahner je razvio tzv. transcedentalnu antropologiju. \u201eBo\u017eje milosr\u0111e je u tome da nas je Krist kroz svoju prisutnost u ovom svijetu uputio na put slobode djece Bo\u017eje. Pristup slobodi djece Bo\u017eje doga\u0111a se po Crkvi i po milosti koja je izvan Crkve, tzv. anonimni kr\u0161\u0107ani koji idu na Kristov put a toga nisu svjesni\u201c. \u0160esta tema, solidarnost, Jurgen Moltamnn i ‘teologija nakon Auschwitza’ po\u010dela je s protestantskom teologijom ali je prihva\u0107ena i u katoli\u010dkoj teologiji.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eBo\u017eje milosr\u0111e treba shvatiti kao Bo\u017eju solidarnost s nama, Bo\u017eju prisutnost kao \u010din Bo\u017eje ljubavi da mijenja \u010dovjeka kako je prikazano u knjizi o Jobu. Job ima iskustvo koje ga je dovelo da prepozna Boga u otajstvu trpljenja. Kr\u0161\u0107anska vjera iz Bo\u017eje solidarnosti s nama zahtjeva na\u0161u solidarnost s drugima\u201c rekao je dr. Mateljan. Kod sedme, teologije oslobo\u0111enja, pitanja su kako djelovati na ostvarenju Kraljevstva Bo\u017ejeg u svijetu. Je li dovoljno moliti, ili je dovoljno u\u010diniti neko dobro ili trebamo mijenjati dru\u0161tvene sustave. Mo\u017ee li se to u\u010diniti i nekim revolucionarnim postupkom, \u0161to sa strukturama grijeha.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\u201eTo nije bez temelja. Ne postoje samo osobni grijesi, nego i strukture koje generiraju zlo. Povijest svijeta je povijest grijeha i nepravde, struktura grijeha. Uskrsnu\u0107e o\u010dituje pobjedu nad gre\u0161nim strukturama\u201c rekao je dr. Mateljan. Zadnja, osma teolo\u0161ka tema je Bo\u017eje milosr\u0111e je ljubav. O njoj govori sv. Ivan Pavao II. u Redemptor hominis. \u201eLjubav je uvjet da se mo\u017ee pojmiti Boga. Ljubav \u010dini da mo\u017eemo nadi\u0107i i ono \u0161to ne mo\u017eemo nadi\u0107i. Ljubav bi trebala biti zajedni\u010dki nazivnik objedinjene teolo\u0161ke teorije. Papa Franjo bi rekao da cjelokupni naziv teologije treba biti milosr\u0111e. Biblijski pojam hen, hanan, koji je u Novom zavjetu preveden s milost, mo\u017ee se prevesti i kao ljubav i milosr\u0111e\u201c rekao je dr. Mateljan.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je rekao i kako je tema Bo\u017ejeg milosr\u0111a, predo\u010dena kroz Drugi vatikanski sabor i u liturgijskoj obnovi, provedena nakon sabora i u novim euharistijskim molitvama. \u201eNajljep\u0161i detalj u liturgijskoj obnovi je sakramentalna formula odrje\u0161enja u ispovijedi koja upu\u0107uje na povijest spasenja, na Trojstvo. \u201eBog, Otac milosr\u0111a, koji je smr\u0107u i uskrsnu\u0107em svojega Sina pomirio sa sobom svijet i izlio Duha Svetoga za otpu\u0161tenje grijeha, neka ti po slu\u017ebi Crkve udijeli opro\u0161tenje i mir…\u201c. Tu su Bog koji je milosrdni otac, objektivni doga\u0111aj spasenja, Crkva kao posrednica i sam sakramentalni \u010din u kojem se Bo\u017eje milosr\u0111e aktualizira u situaciju \u017eivota pojedine osobe\u201c rekao je dr. Mateljan.<\/p>\n

Zaklju\u010dno je predstavio sadr\u017eaj apostolske postsinodalne pobudnice pape Franje ‘Amoris laetitia’, Radost ljubavi, o ljubavi u obitelji, koja je objavljena temeljem rasprava i dokumenata Izvanredne i redovite biskupske sinode o obitelji.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

O temi ‘Biblijsko-teolo\u0161ko poimanje milosr\u0111a; Bo\u017eje milosr\u0111e i na\u0161e spasenje’ prof. dr. Ante Mateljan je izlagao na stru\u010dnom skupu vjerou\u010ditelja …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17933"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17933"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17933\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17947,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17933\/revisions\/17947"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17933"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17933"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17933"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}