{"id":17566,"date":"2016-03-17T14:31:45","date_gmt":"2016-03-17T13:31:45","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=17566"},"modified":"2016-03-23T14:47:38","modified_gmt":"2016-03-23T13:47:38","slug":"znacenje-logotipa-500-obljetnice-ukazanja-gospe-od-zeceva","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=17566","title":{"rendered":"ZNA\u010cENJE LOGOTIPA 500. OBLJETNICE UKAZANJA GOSPE OD ZE\u010cEVA"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Ususret proslavi 500. obljetnice ukazanja Gospe od Ze\u010deva, na zvoniku koji se nalazi pokraj ninske \u017eupne crkve sv. Anselma, a potje\u010de iz 13. st., vijori se zastava s logotipom te jubilarne proslave. Logotip se sastoji od tri dijela: dva osnovna simbola, kri\u017ea koji simbolizira Krista i bijelog ljiljana koji simbolizira Mariju te Isusovih rije\u010di iz Ivanova evan\u0111elja, Evo ti majke!. Stilizirani kri\u017e predstavlja Krista kao sredi\u0161te katoli\u010dke vjere i spasenja. Kri\u017e se sastoji od vodoravnice koja ozna\u010dava povijesni vremenski hod \u010dovjeka na zemlji u povijesti spasenja, a crvena i plava boja s bijelim sredi\u0161tem na njoj ozna\u010davaju hrvatsku katoli\u010dku povijest. <\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Slijed vremena te hrvatski i ninski hod s Marijom Kristu ozna\u010davaju godine upisane u vodoravnicu kri\u017ea. S lijeve strane je upisana godina ukazanja Gospe od Ze\u010deva (1516.), a s desne sada\u0161nja obljetni\u010dka godina (2016.). Okomica kri\u017ea ima vi\u0161estruko zna\u010denje. Ozna\u010dava silazak Boga u ljudsku povijest ali i te\u017enju \u010dovjeka Bogu. Ispunjena je stiliziranim tropletom koji asocira na Vi\u0161eslavov kri\u017e s Vi\u0161eslavove krstionice iz Nina koja je me\u0111u najstarijim hrvatskim vjerskim spomenicima, a svjedo\u010di o pokr\u0161tenju Hrvata \u010diji po\u010deci po apostolskom djelovanju u\u010denika iz Isusovog vremena se\u017eu u Nin. Time simbolizira Nin gdje se Vi\u0161eslavova krstionica u nekada\u0161njoj ninskoj katedrali nalazila u baptisteriju. <\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Kako okomica simboli\u010dno spaja Boga i \u010dovjeka, troplet se odozdo penje u jednostavnijoj formi a prema vrhu se sla\u017ee u slo\u017eeniju.<\/span> Iz tog pletera izlazi najljep\u0161i Bo\u017eji pleter, Marija, u simbolu bijelog ljiljana koji se nalazi dolje lijevo od sredi\u0161ta kri\u017ea, a Kristu zdesna, poput kraljice u zlatnoj odje\u0107i. Ljiljan izrasta iz kri\u017ea i istovremeno se kri\u017e uzdi\u017ee iz ljiljana, kao \u0161to Krist dolazi na svijet po Mariji, a ona je istovremeno slu\u017ebenica Gospodnja. <\/span><\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

S donje desne strane kri\u017ea su Isusove rije\u010di iz Ivanova evan\u0111elja \u201eEvo ti majke!\u201c (Iv 19, 26) kojima Isus daje Mariju ne samo Ivanu, nego i svima nama za na\u0161u duhovnu majku. Marija, na\u0161a duhovna majka, vodi nas Kristu. Ona je primjer vjere, odanosti, ustrajnosti i hrabrosti. Ba\u0161 kao \u0161to je pod kri\u017eem bila i ostala primjer i vodilja, tako Mariju, u Ninu \u010da\u0161\u0107enu kao Gospu od Ze\u010deva, Bog daje vidjeti skromnoj udovici Jeleni 1516. g., da nas vodi i usmjerava Bogu. Stoga je bijeli ljiljan uz godinu 1516. na lijevoj strani kri\u017ea te dodiruje lijevu crtu okomice i donju plavu crtu vodoravnice kri\u017ea, upravljaju\u0107i na\u0161 pogled s Marije na Krista. <\/span><\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Ispod rije\u010di ‘Evo ti majke!’, u donjem desnom uglu logotipa pi\u0161e: 500 godina od ukazanja Gospe od Ze\u010deva, Nin. \u201eI danas, sje\u0107aju\u0107i se doga\u0111aja Gospina ukazanja prije petsto godina, hodimo u vjeri i molitvi stazom na\u0161ih predaka za Marijom, na\u0161om Gospom od Ze\u010deva, prema Bogu\u201c poru\u010duju u svom tuma\u010denju autori loga, \u010dlanovi ninske obitelji Sipina. Autori idejnog rje\u0161enja su supru\u017enici <\/span>Barbara i Nino Sipina, a g<\/span>rafi\u010dki dizajn je izradila njihova k\u0107er Dora Sipina. <\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Nin je neraskidivo povezan s prvim spomenom kr\u0161\u0107anstva u Hrvata. Datirana u 8.\/9. st., k<\/span>rstionica kneza Vi\u0161eslava, prvog hrvatskog kneza koji je vladao oko 800. g. jedan je od najva\u017enijih hrvatskih spomenika kulture iz ranog srednjeg vijeka. Ta \u0161esterostrana mramorna posuda svjedo\u010di o vremenu pokr\u0161tavanja Hrvata, u nju su se prilikom kr\u0161tenja uranjali vjernici. <\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Replika krstionice se nalazi u Muzeju ninskih starina, a original u Muzeju hrvatskih arheolo\u0161kih spomenika u Splitu. Na sredini prednje stranice Vi\u0161eslavove krstionice prikazan je procesionalni kri\u017e ispunjen hrvatskim tropletom za zavojnicom na kraju triju krakova. Ba\u0161 taj motiv kri\u017ea bio je znak svehrvatske proslave Branimirove godine 1979. g. u Ninu, kao spomen na trinaest stolje\u0107a kr\u0161\u0107anstva u Hrvata, a taj oblik kri\u017ea i danas se nosi na po\u010detku procesije na svetkovinu Gospe od Ze\u010deva. <\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Na rubu Vi\u0161eslavove krstionice je uklesano: \u201eOvaj izvor prima slabe, da ih u\u010dini prosvijetljenima. Ovdje se peru od svojih zlo\u010dina, \u0161to su ih primili od svog prvog roditelja, da postanu kr\u0161\u0107ani, spasonosno ispovijedaju\u0107i vje\u010dno Trojstvo. Ovo djelo pobo\u017eno u\u010dini sve\u0107enik Ivan u vrijeme kneza Vi\u0161eslava u \u010dast sv. Ivana Krstitelja, da zagovara njega i njegove \u0161ti\u0107enike\u201c. Uklesani kri\u017e s pleternom ornamentikom na krstionici simbolizira uskrsnu\u0107e.<\/span><\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/span><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

\"G<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ususret proslavi 500. obljetnice ukazanja Gospe od Ze\u010deva, na zvoniku koji se nalazi pokraj ninske \u017eupne crkve sv. Anselma, a …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17566"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17566"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17566\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17582,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17566\/revisions\/17582"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17566"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17566"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17566"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}