{"id":17294,"date":"2016-03-08T12:34:55","date_gmt":"2016-03-08T11:34:55","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=17294"},"modified":"2016-03-08T12:49:40","modified_gmt":"2016-03-08T11:49:40","slug":"europski-susret-misijskih-animatora-djece-biblijsko-glediste-odnosa-crkve-prema-izbjeglicama","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=17294","title":{"rendered":"EUROPSKI SUSRET MISIJSKIH ANIMATORA DJECE: BIBLIJSKO GLEDI\u0160TE ODNOSA CRKVE PREMA IZBJEGLICAMA"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Markus Offner, predsjednik Europskog vije\u0107a za misijsku formaciju djece (CEME), prvog radnog dana Europskog susreta misijskih animatora djece u Zadru u ponedjeljak 7. o\u017eujka u dvorani hotela Kolovare u Zadru izlagao je o glavnoj temi tog susreta: novi izazov za pastoral Crkve i svjedo\u010denje Kristovog lica u odnosu s prido\u0161lima s Bliskog istoka i Afrike. Naziv Offnerovog izlaganja je Situacija s maloljetnim izbjeglicama i njihovim obiteljima u Europi i svijetu. Nakon 60 milijuna izbjeglica poslije Drugog svjetskog rata, nikad kao sada nije bilo ovoliko izbjeglica. Reakcije u Europi su razli\u010dite i kontradiktorne. Neki grade barijere, a drugi propovijedaju kulturu dobrodo\u0161lice i integracije. \u201eIzbjegli\u010dka kriza je poput katalizatora u na\u0161im dr\u017eavama. Ona izvla\u010di najbolje u mnogim ljudima koji brinu o izbjeglicama. U drugima ta situacija izaziva porast mr\u017enje koja se izra\u017eava na Internetu, ali i paljenjem izbjegli\u010dkih centara te fizi\u010dkim nasiljem\u201c upozorio je Offner, upitav\u0161i zna\u010di li na\u0161 kr\u0161\u0107anski identitet u tre\u0107em mileniju marginalizaciju i isklju\u010divanje ljudi drugih religioznih i kulturolo\u0161kih uvjerenja, ili nam na\u0161a vjera daje ideje kako bismo trebali reagirati u toj situaciji. \u201cNe mogu vam ponuditi politi\u010dku ili sociolo\u0161ku analizu situacije, bez obzira koliko ta pitanja mogu biti va\u017ena za na\u0161 europski identitet\u201c rekao je Offner.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

U \u017eelji da se pomogne djeci da do\u017eive poruku o Bo\u017ejoj ljubavi za cijelo \u010dovje\u010danstvo, izlo\u017eio je \u010detiri gledi\u0161ta o temi bijeg i izbjeglice: biblijski, pogled Katoli\u010dke Crkve, prakti\u010dni i svoj osobni pristup. Biblijsko gledi\u0161te po\u010deo je isticanjem \u010dinjenice tri mudraca koji su otputovali s Istoka, gdje sad u Iraku i Siriji ljudi umiru u stra\u0161nim uvjetima, a tisu\u0107e godina kr\u0161\u0107anskih korijena \u010dupaju se iz svog tla, kako bi slijedili zvijezdu i prona\u0161li dijete Isusa u Betlehemu. \u201eIsus je dijete izbjeglica koje je provelo prve godine svog \u017eivota u stranoj zemlji, u nepoznatom okru\u017eenju, s druga\u010dijim jezikom, druga\u010dijim navikama i pona\u0161anjima, druga\u010dijom religijom, iako je, barem, imao oba svoja roditelja. Ista se stvar dogodila, i jo\u0161 uvijek se doga\u0111a, milijunima djece i njihovim obiteljima sve do dana\u0161njih dana\u201c rekao je Offner, primjenjuju\u0107i kriterij biblijske tradicije za sada\u0161nji susret s izbjeglima. U teolo\u0161kom smislu, evan\u0111elist Matej povezuje Isusovo iskustvo iz djetinjstva s povijesnim iskustvom Izraelskog naroda. Bo\u017eji ‘hodo\u010dasni\u010dki narod’ \u010desto su bili Bo\u017eji prognani narod. Kako neka sredina mo\u017ee biti mjesto razli\u010ditih doga\u0111aja, pokazao je na primjeru Egipta koji je u Josipovoj pri\u010di bio uto\u010di\u0161te, kasnije je Egipat postao simbolom represije, a u pri\u010di o Postanku mjesto iz kojeg je Bog spasio svoj narod.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Offner je istaknuo i iskustvo progonstva u Babilon koje je bilo odlu\u010duju\u0107e u povijesti Izraelskog naroda. Za vrijeme progonstva Izraelci su se pitali \u0161to su u\u010dinili, za\u0161to se ta katastrofa dogodila i \u0161to im Bog u toj situaciji poku\u0161ava re\u0107i. Tu se nalazi i zapovijed da se osigura uto\u010di\u0161te strancu u svim trima velikim skupinama zakona u Starom\/Novom Zavjetu: \u201cAko se stranac nastani u va\u0161oj zemlji, nemojte ga ugnjetavati. Stranac koji s vama boravi neka vam bude kao sunarodnjak; ljubi ga kao sebe samoga. Ta i vi ste bili stranci u egipatskoj zemlji.\u201d (Lev 19, 33-34, usp. Izl 22, 20 i Pnz 23, 16). Govore\u0107i o biblijskom primjeru neprijatelja kao Bo\u017ejeg poslanika, Offner je ukazao na Knjigu o Ruti koja poseban naglasak ima na pri\u010du o izbjegli\u0161tvu: Ruta, mlada strankinja, postala je supruga skrbnika-otkupnika starije \u017didovke Naomi i bila je prabaka Kralja Davida. Poput Abrahama i Sare, cijeli Jakovljev nara\u0161taj bio je prisiljen oti\u0107i iz zemlje kako bi pobjegli od gladi. Ali strana zemlja pokazala se kao mjesto smrti. \u201eEvan\u0111elist Matej govori da mudraci dolaze iz smjera gdje dani po\u010dinju jer su vidjeli izlazak nove zvijezde. Tekst povezuje misterij ro\u0111enja djeteta Isusa i njegovo univerzalno zna\u010denje. Time se Matej povezuje sa Starim Zavjetom: astronomi, ‘pogani’ u\u010denjaci bili su tako\u0111er sredstva u Bo\u017ejem planu spasenja. To je jo\u0161 jedna paralela s Knjigom o Ruti: Bog ima poruku za nas, koju \u0161alje preko ljudi za koje se ne \u010dini da pripadaju me\u0111u nas, koji dolaze izdaleka, koji \u010dak nisu iste vjeroispovijesti. Moramo ih susresti s po\u0161tovanjem, mogli bi biti Bo\u017eji poslanici\u201c istaknuo je Offner, dodav\u0161i da se to gledi\u0161te mo\u017ee na\u0107i i drugdje u Novom Zavjetu.<\/p>\n

Istaknuo je prispodobu o dobrom Samarijancu koji je postao sinonim za milosr\u0111e. Sr\u017e prispodobe za Isusa bila je u \u010dinjenici da je Bo\u017eju volju izvr\u0161io stranac. \u201eLjudi, sve\u0107enik i Levit od kojih se o\u010dekivalo da \u0107e tako u\u010diniti, nisu po\u0161tovali temeljne zapovijedi o ljubavi prema Bogu i bli\u017enjemu. Samarijanac je podsjetnik na to. Samarijanac je tu\u0111inac, strano lice. Izraleci su gledali Samarijance kao ljude koji su zastranili od prave vjere te su ih omalova\u017eavali i prezirno se odnosili prema njima. Isus svoju objavu povezuje direktno s onom iz Starog Zavjeta i postavlja izazov: Bo\u017eje djelo spasenja nije ograni\u010deno samo na one koji ga glasno i javno priznaju. Opet upravo narod iz nekog drugog, stranog okru\u017eenja, \u010dini stvarnim Bo\u017eji plan spasenja za sve. \u010cak i stranci i izbjeglice mogu biti Bo\u017eji poslanici\u201c poru\u010dio je Offner.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Naveo je primjere i iz evan\u0111elja koji pokazuju Isusov odnos prema strancima. Na vapaj poganke \u201cSmiluj mi se, k\u0107i mi je te\u0161ko opsjednuta!\u201d, Isus u po\u010detku nije odgovorio, a onda je odbija rije\u010dima: \u201cPoslan sam samo k izgubljenim ovcama doma Izraelova\u201d. \u201eTek na \u017eenino ustrajanje, Isus joj odgovori kako je velika njena vjera i neka joj bude po njenoj vjeri. Taj odgovor mo\u017ee se razumjeti da je i sam Isus prvo trebao nadi\u0107i svoje vlastite instinktivne reakcije na strance\u201c rekao je Offner. Prilikom susreta na zdencu, Isus se slu\u017ei strancem kako bi objavio poruku. \u017dena ga pita kako on, \u017didov, tra\u017ei piti od nje, Samarijanke. Jer \u017didovi se nisu dru\u017eili sa Samarijancima. U svom govoru o Posljednjem sudu, Isus se izravno poistovje\u0107uje sa strancem: \u201cStranac bijah i primiste me\u201d. \u201eAko se Isus uspore\u0111uje sa strancem i besku\u0107nikom koje zove bra\u0107om, na\u010din na koji prihva\u0107amo izbjeglice mora biti mjerilo za na\u0161u kristolikost\u201c poru\u010dio je Offner.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Predava\u010d je govorio i o gledi\u0161tu neotu\u0111ive osobne vrijednosti za svaku izbjeglicu. \u201ePoistovje\u0107ivanje Sina \u010covje\u010djeg s ‘najmanjim od ovih’ (Mt 25,40) upu\u0107uje na neotu\u0111ivo dostojanstvo svake osobe te se logi\u010dno odra\u017eava i u u\u010denju Crkve. U svojoj poruci za 99. svjetski dan migranata i izbjeglica 2013. g., papa Benedixt XVI. rekao je da je svaki migrant ljudsko bi\u0107e koje ima neotu\u0111iva temeljna prava koja bi trebala biti ispo\u0161tovana u svakoj situaciji\u201c rekao je Offner.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

Papa Franjo ka\u017ee da je evangelizacija razlog postojanja Crkve, ona je pozvana iza\u0107i iz same sebe i i\u0107i na granice, ne samo zemljopisne, nego na granice ljudskog postojanja. I njegovo prvo putovanje bilo je na talijanskom otoku Lampedusa gdje se susreo s izbjeglicama i odao po\u010dast stradalima na moru. Tada je pozvao na molitvu i za one koji donose anonimne dru\u0161tveno-ekonomske odluke koje otvaraju vrata takvim dramati\u010dnim doga\u0111ajima. Offner je istaknuo i poruku iz zajedni\u010dke izjave njema\u010dkih i afri\u010dkih biskupa da je svaka osoba stvorena na sliku Bo\u017eju i ima neotu\u0111ivu vrijednost vrijednu pozornosti u svim podru\u010djima i pod svim uvjetima: u me\u0111uljudskim i me\u0111unarodnim odnosima, u ekonomskom i dru\u0161tvenom \u017eivotu naroda. \u201eSvi pripadamo jedinstvenoj ljudskoj obitelji. Svi imaju neotu\u0111iva prava. Kad god i gdje god su temeljna ljudska prava ugro\u017eena i nepo\u0161tovana, Crkva mora di\u0107i svoj glas\u201d poru\u010dio je Markus Offner u svom izlaganju biblijskih i crkvenih smjernica u odnosu prema izbjeglima i prognanima.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Markus Offner, predsjednik Europskog vije\u0107a za misijsku formaciju djece (CEME), prvog radnog dana Europskog susreta misijskih animatora djece u Zadru …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17294"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=17294"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17294\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":17302,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/17294\/revisions\/17302"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=17294"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=17294"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=17294"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}