{"id":16882,"date":"2015-12-14T14:48:25","date_gmt":"2015-12-14T13:48:25","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=16882"},"modified":"2016-01-04T14:52:13","modified_gmt":"2016-01-04T13:52:13","slug":"otvaranje-izvanredne-jubilejske-godine-milosrda-za-zadarsku-nadbiskupiju-misno-slavlje-u-katedrali-sv-stosije-propovijed-mons-z-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=16882","title":{"rendered":"OTVARANJE IZVANREDNE JUBILEJSKE GODINE MILOSR\u0110A ZA ZADARSKU NADBISKUPIJU – Misno slavlje u katedrali sv. Sto\u0161ije – Propovijed mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"

Radujte se u Gospodinu!<\/strong><\/p>\n

Poziv na radost<\/p>\n

1. Dana\u0161nja prva dva misna \u010ditanja pr\u0161te od radosti. “Klik\u0107i od radosti, K\u0107eri sionska. Vi\u010di od veselja, Izraele! Veseli se i raduj se iz sveg srca, K\u0107eri jeruzalemska!” kli\u010de prorok Sofonija (Sof 3,14). A duboki teolo\u0161ki mislilac i uvijek ozbiljni apostol Pavao dodaje k tomu u svojoj poslanici Filipljanima: “Bra\u0107o moja, radujte se u Gospodinu uvijek! Ponavljam: Radujte se!” (Fil 4,4). U iste \u017eice udara i dana\u0161nji pripjevni psalam pa veli: “Kli\u010dite i radujte se, stanovnici Siona, jer je velik me\u0111u vama Svetac Izraelov!” (Ps 12,6). I nekako se slu\u0161aju\u0107i ove rije\u010di spontano pitamo koliko taj poziv ima pokri\u0107a u stvarnosti?! Ne radi li se tu o nekom utopijskom govoru koji odudara od onoga \u0161to vidimo oko sebe?! \u017divimo, naime, u doba velikih briga, silne rezignacije, brojnih afera i razo\u010daranosti \u017eivotom. Velika je skupina ljudi nezado\u00acvoljna, branitelji i sindikati se bune i tra\u017ee svoja prava i ve\u0107e pla\u0107e. Crne kronike dnevno bilje\u017ee saobra\u0107ajna stradanja posebice mladih ljudi. Ekonomske, psiholo\u0161ke i druge nesigurnosti hvataju sve vi\u0161e maha pa je te\u0161ko susresti nasmijana i bezbri\u017ena lica. Nestaje pomalo dje\u010dje vike i radosti, pa sve postaje previ\u0161e ozbiljno i sumorno. Kako u takvom okru\u017eju shvatiti i prihvatiti dana\u0161nje pozive proroka Sofonije, apostola Pavla i psalmiste da se veselimo i radujemo bez prestanka?! Nije li Godina milosr\u0111a putokaz i tra\u010dak nade u ovom beznadnom i sumornom vremenu?!<\/p>\n

Kao \u0161to znamo, 11. travnja ove godine papa Franjo je objavio bulu, a pro\u0161log tjedna, 8. prosinca, otvorio izvanrednu Svetu godinu. I pozvao vjernike neka radosno \u010dine duhovna i tjelesna djela milosr\u0111a. Uz geslo ”milosrdni poput Oca” (Lk 6, 36), Papa je odredio neka se na dana\u0161nju nedjelju na svim katedralama svijeta otvore Sveta vrata, a on je to isto u\u010dinio u Lateranskoj bazilici i drugim bazilikama u Rimu. Po\u010detak jubileja u Rimu i diljem svijeta ”znak je zajedni\u0161tva cijele Crkve”. A milosr\u0111e je sr\u017e brojnih Papinih govora i razmi\u0161ljanja.<\/p>\n

2. \u0160to zapravo jubilej zna\u010di dana\u0161njem \u010dovjeku i gdje su temelji toga slavlja? Samo zna\u010denje pojma ”jubilej” dolazi od starohebrejske rije\u010di “jobel” koja se upotrebljava za trublju, rog kojim se “pozivalo narod na okupljanje”. Danas su tu ulogu preuzela crkvena zvona. U Izraelu se, naime, svake sedme godine obilje\u017eavala “subotnja godina”, a svake pedesete “jubilarna”. Jubilarna je bila progla\u0161avana “uz zvuke rogova”, kako bilje\u017ei knjiga Levitskog Zakonika: “A onda zaori u trubu u sedmom mjesecu diljem zemlje. I tu pedesetu godinu proglasite svetom!” (Lev 25, 9-10). U tom razdoblju “opra\u0161tali su se dugovi”, “osloba\u0111ali robovi”, vr\u0161ila “me\u0111usobna izmirenja” i “\u010ditalo Mojsijev Zakon”, posebice tijekom osmine blagdana Sjenica. Ovu je praksu usvojila i Crkva pa je kroz stolje\u0107a obilje\u017eavala pojedina povijesna razdoblja i slavila ih s odre\u0111enim zna\u010denjem i ciljevima. Pedeseta obljetnica zavr\u0161etka Drugog Vatikanskog ekumenskog sabora, na kojem je sveti Ivan XXIII. podi\u017eu\u0107i ”baklju katoli\u010dke istine” rekao kako se ”Katoli\u010dka Crkva \u017eeli pokazati ljubaznom, dobrohotnom i strpljivom majkom koju pokre\u0107e milosr\u0111e i dobrota”. A njegov nasljednik bla\u017eeni Pavao VI. objasnio je ”kako je paradigma duhovnosti Koncila bila pripovijest o Samarijancu”, pa se ”umjesto tjeskobnih dijagnoza, koristilo ohrabruju\u0107e lijekove, a umjesto kobnih slutnji Koncil je odaslao u svijet poruke povjerenja”.<\/p>\n

Tre\u0107a nedjelja Do\u0161a\u0161\u0107a zove se ”radosna nedjelja” (dominica Gaudete). Taj naziv je dobila zbog tekstova iz liturgije \u010ditanja koja smo \u010duli: “Klik\u0107i od radosti, K\u0107eri sionska. Veseli se i raduj se, K\u0107eri jeruzalemska.” Simboli\u010dno je i znakovito \u0161to je po\u010detak jubilarne godine vezan uz Do\u0161a\u0161\u0107e koje nas podsje\u0107a na ”vrijeme spasenja i pomirenja o kojem su sanjali drevni patrijarsi i proroci” (K. Boromejski). Upravo je po njima ”Bog vi\u0161e puta i na vi\u0161e na\u010dina govorio ocima na\u0161im, i kona\u010dno u ove dane progovori u Sinu svome” (Heb 1, 1). Zbog \u010dega je to Otac nebeski u\u010dinio? Kako je mogao \u010dovjeka, koji se odmetnuo, ponovno ”sebi izabrati”?! To su pitanja na koja nemamo adekvatnog odgovora. Osim \u010dinjenice da je Bog toliko \u010dovjeka volio da mu je po svome Sinu, koji se na zemlji rodio i podnio muku kri\u017ea, sve oprostio. Crkva navje\u0161\u0107uje tu istinu i svjedo\u010di kako Bog upravo ”pra\u0161tanjem i milosr\u0111em najvi\u0161e o\u010dituje svoju mo\u0107 i snagu”. I tu je razlog na\u0161e radosti. Tu je i temelj \u010ditanjima proroka Sofonije i apostola Pavla koji pozivaju na radost i zahvalnost.<\/p>\n

Jubilej je pogodno vrijeme za djela milosr\u0111a<\/p>\n

3. U tom vidu Papa \u017eeli neka “Jubilej bude \u017eivo iskustvo Ot\u010deve blizine, opipljivi dodir njegove nje\u017enosti kojom \u0107e se svaki vjernik oja\u010dati za bolje svjedo\u010danstvo”, pa \u0107e ”otvoriti \u0161irom svoje srce za jad i nevolju svijeta”, te po\u0107i svima koji su ”li\u0161eni ljudskog dostojanstva i vapiju za pomo\u0107” (br. 15). Papa se od svog ustoli\u010denja ne umara poticati i usrdno pozivati da se ”pribli\u017eimo takvima i pru\u017eimo im svoje prijateljstvo, toplinu i potporu”. Dapa\u010de, on moli da ”njihov vapaj postane na\u0161im vapajem kako bismo skupa, nose\u0107i im utjehu i solidarnost, dokinuli barijere ravnodu\u0161nosti, licemjerja i egoizma” koji vladaju u svijetu. \u0160to nam je, dakle, konkretno \u010diniti? To je pita\u00acnje \u0161to ga Ivanu Krstitelju postavi\u0161e njegovi slu\u0161atelji na Jordanu. \u010culi smo ve\u010deras njegov odgovor koji je poticajan i vrlo prikladan za po\u010detka Godine milosr\u0111a: ”Tko ima dvije haljine, neka podijeli s onim koji nema. U koga ima hrane, neka u\u010dini isto tako. Carinicima neka ”ne utjeruju vi\u0161e nego \u0161to im je odre\u0111eno, a vojnicima neka ”nikomu ne \u010dine nasilja, te neka budu zadovoljni svojom pla\u0107om”.<\/p>\n

U duhu rije\u010di Ivana Krstitelja moglo bi se prepri\u010dati njegove savjete pa re\u0107i: ”Vi biskupi i sve\u0107enici navje\u0161\u0107ujte Evan\u0111elje ne samo rije\u010dju nego i primjerom. Bogu posve\u0107ene osobe ne zaboravite kako va\u0161 posve\u0107eni i zavjetovani \u017eivot ima smisla samo ako je predano i odano slu\u017eenje. Roditelji, u\u010ditelji, odgojitelji vama su predane du\u0161e mladih nara\u0161taja. Usadite u njihova srca radne navike, kao i ljubav prema istini i po\u0161tenju. I ne umarajte se ponavljati im da bez muke nema nauke, ni \u017eivota bez odgovornosti. Vas lije\u010dnici i medicinsko osoblje Ivan Krstitelj opominje i poru\u010duje kako je va\u0161e zvanje \u010duvati i spa\u0161avati \u017eivot. Ne uni\u0161tavati ga posebice prije poroda i na kraju \u017eivotnoga hoda. Nositelji gra\u0111anske vlasti, obuzdavajte pohlepu mo\u0107nika, krotite nasilne, \u0161titite slabije i ugro\u017eene.
\n4. U\u010denjaci i in\u017eenjeri, ne uni\u0161tavajte okoli\u0161 i prirodu, jer na taj na\u010din ubijati uvijete prirodnog i zdravog \u017eivota. Radnici koji rade i po\u0161teno zara\u0111uju svoj kruh svagdanji neka bude blagoslovljeno. Trgovci neka uvijek imaju na pameti kako je ”oteto uvijek bilo prokleto”. Oni koji vode sudske procese neka se nikada ne daju potkupiti, a pravda neka im bude vrhovni zakon. A svi vjernici neka ne zaborave siromahe. Jer, \u0161to su njima dali, sebi su za vje\u010dnost sa\u010duvali. Danas je nedjelja kr\u0161\u0107anske dobrotvornosti, nedjelja Caritasa. Za kr\u0161\u0107anina je zapravo svaka nedjelja i svaki dan, dan Caritasa. Djelima dobrotvornosti, bra\u0107o i sestre, mi se najbolje pripravljamo za bo\u017ei\u0107ne blagdane.<\/p>\n

Papa se iskreno nada kako \u0107e puk Bo\u017eji tijekom ove jubilarne godine osobitu pozornost posvetiti upoznavanju i vr\u0161enju klasi\u010dnih djela milosr\u0111a koje poznajemo kao ”tjelesna”: Gladna nahraniti, \u017eedna napojiti, siro\u00acmaha odjenuti, stranca primiti, bolesna podvoriti, uta\u00acmni\u010dena pohoditi i mrtva pokopati; i ”duhovna djela milosr\u0111a”: Dvoumna savjetovati, neuka pou\u010diti, grje\u0161nika pokarati, \u017ealosna i nevoljna utje\u0161iti, uvrjedu oprostiti, nepravdu strpljivo podnositi i za \u017eive i mrtve Bogu se moliti. S ovim mislima pape Franje neka nam je blagoslovljeno vrijeme Do\u0161a\u0161\u0107a, kao i \u010ditava Sveta godina milosr\u0111a, koja \u0107e trajati do svetkovine Krista Kralja slijede\u0107e godine (20. XI. 2016.). Neka ovo milosno razdoblje bude oplo\u0111eno obilnim djelima milosr\u0111a po kojima \u0107e nas Vje\u010dni Sudac prepoznati na koncu vjekova i re\u0107i: ”Zaista ka\u017eem vam, \u0161to god ste u\u010dinili jednom od ove moje najmanje bra\u0107e, meni ste u\u010dinili” (Mt 25, 40). Amen.<\/p>\n

\u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n

Katedrala, 13. prosinca 2015. (III. Do\u0161a\u0161\u0107a)<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Radujte se u Gospodinu! Poziv na radost 1. Dana\u0161nja prva dva misna \u010ditanja pr\u0161te od radosti. “Klik\u0107i od radosti, K\u0107eri …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16882"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=16882"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16882\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":16883,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/16882\/revisions\/16883"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=16882"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=16882"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=16882"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}