1. Upitamo li ljude \u010diji blagdan danas slavimo i tko je subjekt ovoga dana i blagdana, \u010dut \u0107emo svakakvih odgovora. Jedva onaj pravi. A ovaj je blagdan zapravo zora Novoga zavjeta, koja je davno nagovije\u0161tena i danas ispri\u010dana na stranicama Knjige Postanka, u pojavi \u017eene koja satire glavu zmiji. Tu je \u017eenu slikovito opisao Ivan u Otkrivenju kao veliko znamenje na nebu, ”zaodjenutu suncem, mjesec joj pod nogama, a na glavi vijenac od 12 zvijezda”. S njome zapravo zapo\u010dinje novi, ”bolji svijet”, kako stoji u Gospinom sveti\u0161tu na Tr\u0161kom vrhu, upravo u vrijeme kad je hrvatsko kraljevstvo bilo svedeno na ”reliquiae reliquiarum”. U tom je trenutku hrvatska hodo\u010dasni\u010dka du\u0161a zapisala kako je ”Marija po\u010detak boljeg svijeta”. \u010car i ljepotu ovoga blagdana izri\u010du i divni tekstovi \u010ditanja koja smo upravo slu\u0161ali.<\/p>\n
Tu obe\u0107anu zoru spasenja proroci su navje\u0161\u0107ivali kao djevi\u010dansku majku i k\u0107i sionsku, punu milosti i blagoslovljenu me\u0111u \u017eenama. Ona je ‘najve\u0107a novost pod suncem’ i ‘\u010dudo nad \u010dudesima’ kako je pisao Ivan Dama\u0161\u0107anski. U brevijaru danas \u010ditamo kako biskup sveti Anzelmo pi\u0161e: ‘Nebo, zvijezde, zemlja, rijeka, dani i no\u0107i, sve se, Gospo\u0111o, raduje jer je po tebi obnovljeno i obdareno neizrecivom milinom.. \u017deno, puna i prepuna milosti, tvojim blagoslovom blagoslovljena je sva priroda..’ To je molitva onoj koja je sveta i puna milosti. To je vapaj nas prognanih ‘sinova Evinih’. ‘Sva si lijepa, o Marijo. I ljage isto\u010dne nema na Tebi. Ti si slava Jeruzalema, ti si radost Izraela’. Ovom himni\u010dkom pjesmom radosti i zanosa narod je Bo\u017eji klicao svojoj nebeskoj Majci Mariji, jer ona je jedina bila izuzeta od ljage isto\u010dnog grijeha i nju je an\u0111eo Gabrijel pozdravio rije\u010dima “milosti puna”. Zato je sveti pisci prikazuju kao ‘tajanstveni kov\u010deg’ koji se u sveop\u0107em potopu svijeta jedini sa\u010duvao od propasti.<\/p>\n
2. Dana\u0161nja svetkovina Bezgrje\u0161nog za\u010de\u0107a BDM donosi nam Dvije povijesne biblijske slike o kojima smo \u010duli u tekstovima liturgijskih \u010ditanja, kao i dva povijesna doga\u0111aja. O njima bih htio re\u0107i kratko dvije rije\u010di. Gledom na povijesne biblijske slike vidjeli smo kako prva opisuje Adama i Eve pred izgon iz raja. Otu\u0111eni nakon grijeha i izgubljeni optu\u017euju, prigovaraju, zavode i predbacuju: \u017eena na ra\u010dun zmije, \u010dovjek na ra\u010dun \u017eene. Svatko svakomu kriv. I nitko nikoga ne pravda. I ne ispri\u010dava, nego sudi i osu\u0111uje. Pravi po\u010detak paklenih muka koji prati izgon iz Zemaljskog raja. Druga slika jest evan\u0111eoski opis susreta Marije i arkan\u0111ela Gabrijela koji dolazi u ozra\u010dju radosti i pohvale prenijeti poruku neba. Prekrasna slika molitvenog stava i zanosa. Slikovito bismo mogli re\u0107i po\u010detak raja u ovoj dolini suza.<\/p>\n
Uz ove dvije biblijske slike spomenuo bih i pozadinu povijesnoga doga\u0111aja, vezanoga uz dana\u0161nji blagdan Bezgre\u0161nog Za\u010de\u0107a BDM. A on se zbio prije 2050 godina, circa. Kartaga je bila ve\u0107 razorena, a Aleksandar Veliki pro\u0161irio kraljevstvo do onda poznatih krajeva, do Indokine. U Ateni je cvjetala umjetnost sklada i ljepote. Razvijala se filozofija logike, fizika i metafizika. A u tada\u0161njem rimskom carstvu vladao svjetski mir, poznat kao “Pax Romana”. I, eto u to doba, u jednom nepoznatom mjestu, Biblija ne navodi u kojem, u obitelji poodmakle dobi i nepoznatog roda Joakima i Ane, rodila se k\u0107i kojoj sretni roditelji dado\u0161e ime Mirjam, Marija = od Boga blagoslovljena. Devet mjeseci prije toga dogodilo se \u010dudo nad \u010dudesima. I to je ono \u0161to danas slavimo: Za razliku od sve ostale djece, koja ve\u0107 od za\u010de\u0107a ba\u0161tine iskonski Adamov grijeh, Marija je bila od njega o\u010duvana. I ve\u0107 u tom trenutku sva u sjaju milosti i svetosti. Jedinstveno \u010dudo i neponovljiv Bo\u017eji dar. Bog ju je o\u010duvao od isto\u010dnog grijeha koji se nama opra\u0161ta na kr\u0161tenju. Zato je Elizabeta pozdravlja kao “blagoslovljenu me\u0111u \u017eenama”, a an\u0111eo Gabrijel je oslovljava kao onu koja je “milosti puna”. Marija bez grijeha za\u010deta, oslobo\u0111ena ljage isto\u010dnog grijeha jo\u0161 prije ro\u0111enja.<\/p>\n
3. Zavr\u0161it \u0107u ovo razmi\u0161ljanje s pripjevnim psalmom i Pavlovom himnom Bogu Stvoritelju. Dok psalmist zahvaljuje \u0161to “svi krajevi svijeta vidje\u0161e spasenje Boga na\u0161ega”, Pavao u zanosu pjeva Bogu Ocu koji “nas je zamilovao u Ljubljenome”, jer nas je “izabrao od postanka svijeta da budemo sveti i neporo\u010dni pred njim” (Ef 1, 6). Ne treba se onda \u010duditi \u0161to sv. Ivan Dama\u0161\u0107anski u zanosnom govoru o Mariji veli kako je “ona najve\u0107a novost pod suncem”, “\u010dudo nad \u010dudesima i zauvijek proslavljena”. Kao sjajna zvijezda mora ona rasvjetljuje brodolomcima put u luku spasenja, a kao mirisavi balzam lije\u010di i ubla\u017euje na\u0161e rane. Zbog toga je ona uz Isusa u sredi\u0161tu Crkve. Nju se \u0161tuje i do\u017eivljava kao mati, koja nas njeguje, pazi, \u0161titi. Otuda i oni brojni naslovi u litanijama: Majko dobrog savjeta, Djevice vjerna i milostivna, vrata nebeska, pomo\u0107nica kr\u0161\u0107ana, zdravlje bolesnih, uto\u010di\u0161te gre\u0161nika.<\/p>\n
Sveti Franjo Asi\u0161ki naziva je ”vrhovnom glavaricom”, a sv. Ivan Marija Vianey je znao isticati kako ga u njegovom radu krijepi njegova ”Velika Gospo\u0111a” (kako ju je od dragosti nazivao). I mi smo kao narod osobito odani njezini \u0161tovatelji. Njoj se utje\u010demo i iz srca pjevajmo: ”Sva si lijepa o Marijo. I ljage isto\u010dne nema na Tebi. Ti si slava Jeruzalema. Ti si radost Izraela”. Mariju valja ne samo \u0161tovati, diviti se njezinom odabranju i njezinoj suradnji u djelu spasenja. Mariju treba i nasljedovati u njezinoj vjeri, molitvi, poniznosti i poslu\u0161nosti. Ovo je uistinu poseban dan. On je povelja o ljudskoj \u010dasti i dostojanstvu. Stoga, neka je blagoslovljen Bog i Otac Gospodina na\u0161ega Isusa Krista, koji nam je dao ovaj blagdan i na dana\u0161nji dan stvorio i od grijeha o\u010duvao BD Mariju. Neka je blagoslovljena i Marija koja je spremno sura\u0111ivala u djelu spasenja, pa i nama omogu\u0107ila zaslugom njezinog Sina postati djecom Bo\u017ejom. Kli\u010dimo i zahvaljujmo i mi sa psalmistom jer ”svi krajevi svijeta vidje\u0161e spasenje Boga na\u0161ega”.<\/p>\n
\u2020 \u017delimir, nadbiskup<\/p>\n
Zadar, 8. prosinca 2015.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"