{"id":15193,"date":"2015-10-23T11:39:56","date_gmt":"2015-10-23T10:39:56","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=15193"},"modified":"2015-10-23T11:39:56","modified_gmt":"2015-10-23T10:39:56","slug":"travnik-posjet-mons-puljica-nadbiskupskom-sjemenistu-petar-barbaric-spomendan-sv-ivana-pavla-ii","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=15193","title":{"rendered":"TRAVNIK: POSJET MONS. PULJI\u0106A NADBISKUPSKOM SJEMENI\u0160TU ‘PETAR BARBARI\u0106’ – SPOMENDAN SV. IVANA PAVLA II."},"content":{"rendered":"

\"DSC09464\"<\/a>Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 sudjelovao je u srijedu i \u010detvrtak, 21. i 22. listopada na proslavi 25. obljetnice sve\u0107eni\u0161tva don Pave \u0160ekerije, duhovnika Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta \u201ePetar Barbari\u0107\u201c u Travniku, na poziv te uprave. Don Pave je s jo\u0161 devetoricom kolega na Petrovo 1990. g. zare\u0111en za sve\u0107enika, po rukama tada tek zare\u0111enog dubrova\u010dkog biskupa Pulji\u0107a. U srijedu 21. listopada mons. Pulji\u0107 je u auli Katoli\u010dkog \u0161kolskog centra odr\u017eao predavanje o temi \u201eIvan Pavao II. \u2013 prijatelj i zagovornik BiH\u201c. Prikazao je sv. Ivana Pavla II. kao gra\u0111anina svijeta, koji je u svom djelovanju htio do\u0107i do svakog mjesta i \u010dovjeka. Podsjetio je na njegovu ljubav, brigu i blizinu prema hrvatskom narodu. \u201eHrvatski narod ne\u0107e nikad zaboraviti njegovu o\u010dinsku brigu koju je pokazao kad nam je bilo najte\u017ee, u vrijeme Domovinskog rata. Nije se tih dana umarao moliti za mir u na\u0161im krajevima te \u010diniti sve \u0161to je bilo u njegovoj mo\u0107i kako bi se obustavilo ruku koja ubija. Uz susrete s na\u0161im ljudima, koje je imao diljem svijeta gdje na\u0161i zemljaci \u017eive, on se pet puta slu\u017ebeno susreo s Hrvatima: tri puta u Hrvatskoj i dva puta u BiH. Stoga ne \u010dudi izjava jednog vatikanskog djelatnika koji je rekao kao su \u2018Papi iza Poljaka najdra\u017ei Hrvati\u2019. I Hrvati su u vi\u0161e navrata o\u010ditovali kako vole svog papu. Hrvatska i BiH zahvalne su mu \u0161to se zauzimao da budu priznate kao suverene i nezavisne dr\u017eave\u201d istaknuo je mons. Pulji\u0107.
\n\"DSC09451\"<\/a>\u017divot sv. Ivana Pavla II. bio je pro\u017eet susretima s razli\u010ditim nacijama i ljudima. Nadbiskup je predo\u010dio te susrete kroz \u010detiri koncentri\u010dna kruga. U prvi krug dolaze obitelji, mladi i bolesnici. Drugi krug su oni koji oblikuju javno mnijenje: dr\u017eavnici, politi\u010dari, znanstvenici, djelatnici kulture i obavijesnih sredstava. Tre\u0107i krug su biskupi, sve\u0107enici i Bogu posve\u0107ene osobe, a \u010detvrti krug oni koje je Crkva uzdigla na \u010dast oltara, sveci i bla\u017eenici. Nadbiskup se osvrnuo i na va\u017enost Ivana Pavla II. za Bosnu i Hercegovinu u vrijeme rata. \u201cOn je u razli\u010ditim prigodama, osobno i putem svojih izaslanika i diplomatskih predstavnika, apelirao na dr\u017eavnike Europe i svijeta da se u\u010dini sve kako bi se zaustavio okrutni rat u BiH i svima osigurao \u017eivot dostojan \u010dovjeka, u pravednom i stabilnom miru me\u0111u narodima. Kako njegovi apeli nisu nailazili na odziv, on je za mnoga tragi\u010dna doga\u0111anja u BiH smatrao odgovornom i me\u0111unarodnu zajednicu. Rat i nasilje u BiH nazivao je sramotom Europe, trnom koji potamnjuje povijest civiliziranog svijeta te da \u0107e to ostati naj\u017ealosnijim poglavljem povijesti Europe. Mnogo puta iskazao je duboku \u017ealost i suosje\u0107anje s onima koji su oplakivali svoje ranjene, zato\u010dene, nestale i poginule. Osobito s onima koji su izgubili svoje domove i bili prisiljeni bje\u017eati s vjekovnih ognji\u0161ta i iz rodnih krajeva. U vi\u0161e navrata je poru\u010divao ljudima BiH da nisu sami i napu\u0161teni. \u2018Vi\u0161e nego ikada do\u017eivljavam va\u0161u dramu; Niste napu\u0161teni. S vama smo i bit \u0107emo s vama sve vi\u0161e\u2019\u201d podsjetio je na papin anga\u017eman nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

\"DSC09477\"<\/a>Drugog dana boravka u Travniku, u \u010detvrtak 22. listopada, na spomendan sv. Ivana Pavla II., nadbiskup je u sjemeni\u0161noj crkvi sv. Alojzija Gonzage predslavio misu u zajedni\u0161tvu sa sve\u0107enicima Travni\u010dkog dekanata. Svakog \u010detvrtka, na dan Sluge Bo\u017ejega Petra Barbari\u0107a, \u010diji zemni ostatci po\u010divaju u toj crkvi, vjernici hodo\u010daste na njegov grob utje\u010du\u0107i se njegovu zagovoru. Tom prigodom je i duhovnik sjemeni\u0161ta don Pavo \u0160ekerija proslavio 25. obljetnicu sve\u0107eni\u0161tva. \u201cDan prvog nastupa pape 1978. g. bio je toliko znakovit da je Kongregacija za progla\u0161enjem svetih odlu\u010dila da spomendan bude dan kad je Wojtila slu\u017ebeno zapo\u010deo svoj pontifikat, a ne 2. travnja kad je preminuo. Papa Benedikt XVI. ga je na Nedjelju bo\u017eanskog milosr\u0111a, 1. svibnja 2011. g., proglasio bla\u017eenim. Sve\u010dano misno slavlje na Trgu Sv. Petra i po drugim trgovima Rima pratilo je oko dva milijuna ljudi. Osobito je bila zapa\u017eena nazo\u010dnost velikog broja mladih koji su do\u0161li sa svih strana svijeta, a najvi\u0161e iz njegove rodne Poljske. Papa Benedikt XVI. bio je dugogodi\u0161nji suradnik Ivana Pavla II. (od 1982.), on je prvi papa koji je beatificirao svog prethodnika. U\u010dinio je to vrlo dirljivim rije\u010dima pohvale na ra\u010dun Wojtyline ‘sna\u017ene, dare\u017eljive i apostolske vjere koja je i njega samog hrabrila i izgra\u0111ivala’, priznao je Benedikt XVI. u homiliji beatifikacije\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je Ivan Pavao II. bio veliki papa koji je svojim nastupom, osobno\u0161\u0107u i rije\u010dju osvajao ljude za Krista. Od prve javne propovijedi kad je zamolio neka svi otvore vrata Kristu, jer on najbolje zna \u0161to je u srcu \u010dovjeka, do onog posljednjeg zbogom s prozora, kada zbog bolesti nije bio kadar ni usta otvoriti. Ali, i tim posljednjim pojavljivanjem odaslao je va\u017enu poruku ljudima i svijetu.<\/p>\n

\"DSC09481\"<\/a>Mons. Pulji\u0107 je podsjetio da je na objavu ‘Habemus Papam Carolum Wojtyla’, 77-godi\u0161njeg kardinala Pericle Felicia, 16. listopada 1978. g. poslije podne, svijet bio zate\u010den. \u201eBila je to znakovita i hrabra gesta kardinala koji su u Sikstinskoj kapeli poslije \u010detiri i pol stolje\u0107a izabrali stranca-netalijana za Petra na\u0161ih dana. I k tomu, prvog papu Slavena. Dok je izborom Wojtyle u Poljskoj nastalo odu\u0161evljenje, slavlje i radost, u Francuskoj se pojavila velika znati\u017eelja s pitanjima \u0161to \u0107e se dogoditi nakon tog izbora. U Njema\u010dkoj se, uz uobi\u010dajenu znati\u017eelju, govorilo i pisalo s pozitivnim osje\u0107ajima nade. U Rusiji je zavladala velika zabrinutost\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, dodav\u0161i kako je s pravom povjesni\u010dar iz Perugie, prof. Marco Impagliazzo, koji je uredio knjigu s petnaest priloga drugih autora, stavio izazovan naslov, ‘Wojtylin \u0161ok’. \u201eKad nas ne\u0161to stra\u0161no iznenadi, ka\u017eemo da smo \u0161okirani onim \u0161to smo \u010duli i vidjeli. Ako do\u0111e do te\u0161kog poreme\u0107aja cirkulacije ili do kriti\u010dnog smanjenja krvi u mozgu, srcu, kao i kada u stanicama na\u0161eg tijela nema dovoljno kisika, organizam mo\u017ee do\u017eivjeti \u0161ok. \u0160ok je u medicini neugodno stanje koje \u010dovjeka iznenadi i stvara ozbiljne zdravstvene probleme. Je li onda opravdan naslov spomenute knjige ‘o \u0161oku’?! \u010cime i kako je kardinal Karol Wojtyla \u0161okirao svijet\u201c upitao je nadbiskup i naveo razloge za taj naslov prema prof. Impagliazzu. Prvo iznena\u0111enje je \u0161to je papa stigao iz isto\u010dnog, komunisti\u010dkog dijela Europe. Ljudi su se pitali \u0161to \u0107e u\u010diniti papa koji dolazi iz katoli\u010dke zemlje u kojoj je Crkva vodila borbu s opakom ideologijom komunizma. Iznena\u0111enje se zbilo i kod prvog pojavljivanja u javnosti, 16. listopada 1978., kad je ‘prekr\u0161io’ uhodani protokol, pa se neposredno obratio okupljenoj masi: ‘\u017delim vas pozdraviti na va\u0161em, dapa\u010de, na\u0161em lijepom talijanskom jeziku. Ako pogrije\u0161im, vi \u0107ete me ispraviti’. Osobito iznena\u0111enje dogodilo se za vrijeme njegove prve pontifikalne mise, 22. listopada 1978., kada je povi\u0161enim tonom uzviknuo: ‘Ne bojte se Krista i njegove mo\u0107i!’. Pozvao je i potaknuo sve neka pomognu papi i svima koji \u017eele slu\u017eiti Kristu, da slu\u017ee \u010dovjeku i \u010dovje\u010danstvu. \u201eNe bojte se! \u0160tovi\u0161e, \u0161irom otvorite vrata Kristu. Otvorite Njegovoj spasiteljskoj vlasti granice dr\u017eava, gospodarske i politi\u010dke sustave, \u0161iroka podru\u010dja kulture, uljudbe, razvitka. Ne bojte se, jer Krist zna \u0161to je u \u010dovjeku. Samo On to zna! Molite za me! I pomozite mi da mu mogu slu\u017eiti!\u201c rekao je tada papa. \u201eTaj Wojtylin vapaj u vremenu jake sekularizacije, udaljavanja ljudi od vjere i Crkve, do\u0161ao je kao melem na ranu. Bio je to znak velikog ohrabrenja za one koji su se bili pomirili s okru\u017ejem ateizma i bezbo\u0161tva i za one koji su sumnjali i tra\u017eili. Njegove rije\u010di nisu mogle ostaviti nikoga ravnodu\u0161nim. Najve\u0107a novost i \u0161ok, osobito za one koji su se trudili stjerati Crkvu u sakristiju, kad je ve\u0107 ne mogu zbrisati s lica zemlje, bila su njegova misionarska, pastoralna putovanja diljem svijeta. Tamo je svojim govorima, porukama i propovijedima, u sredi\u0161te pozornosti vratio \u010dovjeka, vrijednost \u017eivota i dostojanstvo ljudske osobe, obitelji i naroda\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je svojom aktivnom pojavom na pozornici svijeta, Ivan Pavao II. pokazao da je Crkva \u017eivi organizam koji je kadar biti sugovornikom i sudionikom u brojnim pitanjima koji mu\u010de \u010dovjeka na istoku i na zapadu, na jugu i sjeveru kugle zemaljske. Umirovljeni kardinal Re, koji je neko vrijeme bio i zamjenik dr\u017eavnog tajnika kardinala Angela Sodana, a onda prefekt Kongregacije za biskupe, dao je u tom vidu znakovitu izjavu: ‘Svijet se divio Wojtyli za sve \u0161to je \u010dinio. Divio se njegovim putovanjima i gestama. Divio se njegovoj sposobnosti da ozbiljno prihvati stvarnost \u017eivota. Posjedovao je, naime, duboki smisao za realnost. A \u017eivot mu je bio pro\u017eet i osvijetljen \u017eivom vjerom. Izvor svih njegovih pothvata i napora bio je u njegovoj osobnoj, \u017earkoj i dubokoj molitvi’. \u201eSiguran sam da mnogi jo\u0161 uvijek nose u srcu drage uspomene iz vremena njegovog pontifikata. Ne samo katolici i oni koji vjeruju na druga\u010diji na\u010din, nego i svi ljudi dobre volje. Svi smo bili svjedoci njegove ljubavi i zauzetosti za svakog \u010dovjeka. Zbog toga zahvaljujemo Bo\u017ejoj Providnosti \u0161to je Duh Sveti iznenadio svijet izborom Karla Wojtyle za Petrova nasljednika. Osobito \u0161to je Ivan Pavao II. iznenadio svijet svojim javnim nastupima i putovanjima, \u017eivom vjerom koju je svjedo\u010dio te osobnom, \u017earkom i dubokom molitvom koju je prakticirao\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, zaklju\u010div\u0161i: \u201eSveti Ivane Pavle, nau\u010di i nas kako ljubiti Boga i \u010dovjeka. I pomozi nam, poput tebe, svjedo\u010diti za kr\u0161\u0107anske ideale i \u017earko moliti za potrebe Crkve i svijeta\u201c.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 sudjelovao je u srijedu i \u010detvrtak, 21. i 22. listopada na proslavi 25. obljetnice sve\u0107eni\u0161tva don …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15193"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=15193"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15193\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":15198,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/15193\/revisions\/15198"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=15193"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=15193"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=15193"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}