{"id":14901,"date":"2015-10-01T18:49:42","date_gmt":"2015-10-01T17:49:42","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14901"},"modified":"2015-10-06T18:56:26","modified_gmt":"2015-10-06T17:56:26","slug":"forum-plus-predstavljen-veliki-krscanski-mislilac-gilbert-keith-chesterton","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14901","title":{"rendered":"FORUM PLUS: PREDSTAVLJEN VELIKI KR\u0160\u0106ANSKI MISLILAC GILBERT KEITH CHESTERTON"},"content":{"rendered":"
\"OLYMPUS<\/a>
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n

Gilbert Keith Chesterton (1874.-1936.) je istaknuti, utjecajni kr\u0161\u0107anski mislilac 20. st. i svestrani, osebujni autor \u010diji je presjek misli na Forumu mladih katolika u Zadru u srijedu 30. rujna izlo\u017eio Ivo D\u017eeba, predsjednik Hrvatskog dru\u0161tva G.K. Chestertona. D\u017eeba je nedavno pokrenuo i okupljanja u Chestertonovom klubu u Zagrebu gdje se razmatraju ideje koje mogu unaprijediti razvoj dru\u0161tva temeljem i sna\u017enih intelektualnih argumenata u javnoj raspravi. Chesterton dugo nije bio prisutan u javnosti, a razlozi tome su i \u0161to je bio netipi\u010dan Englez. Bio je katolik, borac za prava Irske i protivnik imperijalizma kome je sklonost svojim vanjskopoliti\u010dkim djelovanjem pokazivala Velika Britanija. Zato su ga i sami Englezi s vremenom zapostavili.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n

Chesterton se obratio na katoli\u010danstvo 1922. g. To je u njegovom okru\u017eenju bio ‘revolucionaran’ \u010din, jer oko sebe u Engleskoj nije imao primjere ljudi koji se obra\u0107aju na katoli\u010danstvo. On pak u tom procesu obra\u0107enja pitao se zar nije dovoljno da je kr\u0161\u0107anin, jer jako je volio Englesku. Da postane katolikom, najvi\u0161e ga je ko\u010dilo to \u0161to je bio engleski patriot. No, kriti\u010dki je i nepristrano pisao o postupcima te zemlje tijekom povijesti, rekav\u0161i da ako voli\u0161 svoju zemlju, ne\u0107e\u0161 tra\u017eiti i posezati za teritorijima drugih zemalja, \u0161to je Engleska u kolonijalnoj povijesti \u010dinila. Postao je katolik kad se \u201ehtio rije\u0161iti svojih grijeha\u201c, jako se \u017eelio ispovijediti. Kao kr\u0161\u0107anin, nikad nije pisao negativno o katoli\u010danstvu. \u0160tovi\u0161e, argumentirano je branio djelovanje Katoli\u010dke Crkve. D\u017eeba je citirao Chestertona koji je rekao: \u201eLjudi koji zapo\u010dinju borbu protiv Crkve u korist slobode i humanosti, zavr\u0161avaju odbacuju\u0107i slobodu i humanost samo kako bi se mogli boriti protiv Crkve\u201c. Na napade da je Katoli\u010dka Crkva staromodna, Chesterton je govorio kako \u201esamo ne\u0161to \u0161to traje toliko dugo, mo\u017ee postati staromodno\u201c. \u201e\u017divimo u svijetu u kojem istine ne \u017eive niti dvije, tri godine. Hereze se ponavljalju periodi\u010dki. Hereze nisu pre\u017eivjele niti nekoliko godina. Kada ka\u017eu da je Katoli\u010dka Crkva staromodna, to je zapravo kompliment. Jer samo ne\u0161to \u0161to je istinski vrijedno mo\u017ee tako dugo \u017eivjeti. Misle da je hrabrost napadati Katoli\u010dku Crkvu, to je kao da napadaju staru bakicu, govorio je Chesterton. Ali, rugaj se s onim \u0161to je sada trend, u tvom vremenu, s mladim i svje\u017eim dogmama. Za to treba imati hrabrosti. Npr., u na\u0161e vrijeme, nije popularno niti se tko usu\u0111uje kritizirati LGBT pokret i zajednice. To nitko ne dira, za razliku od onoga kako se pona\u0161aju prema Crkvi\u201c aktualizirao je Chestertonovu misao D\u017eeba, koji je rekao kako su ovo \u201edani u kojima se od kr\u0161\u0107anstva o\u010dekuje da veli\u010da svaku vjeru, osim vlastite\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n

Papa Pio XI. primio je Chestertona u osobnu audijenciju, \u0161to je u to vrijeme bila rijetkost i napisao je brzojav su\u0107uti povodom njegove smrti. Nazvao ga je braniteljem katoli\u010dke vjere, dao mu je titulu ‘Fidei Defensor’, \u0161to je bilo prvi put nakon petsto godina da je papa nekome dao tu titulu. I papa Franjo kao nadbiskup Buenos Airesa je bio po\u010dasni \u010dlan Chesterton Kluba. Tada je i dao svoj blagoslov na molitvu za progla\u0161enje Chestertona bla\u017eenim i voli ga kao autora. Pro\u0161le godine je pokrenut postupak za prikupljanje dokaza njegovog kreposnog \u017eivljenja u prilog beatifikaciji Chestertona. Utjecao je na mnoge mislioce i autore. To su C. S. Lewis, Borges, Karel Capek, Etienne Gilson, Agatha Christie. Osobito je utjecao na Slugu Bo\u017ejega nadbiskupa Fulton J. Sheena, za \u010diji je doktorat Chesterton napisao predgovor. I sam Sheen je rekao da je na njega najvi\u0161e utjecao Chesterton. Chesterton je kritizirao modernu misao 20. st. Rekao je da \u201eKatoli\u010dka Crkva jedina spa\u0161ava \u010dovjeka od poni\u017eavaju\u0107eg ropstva postajanja djetetom svog vremena\u201c i da \u201emoderna misao uni\u0161tava bo\u017eansko, ali i svjetovno, jer svjetovno proizlazi iz bo\u017eanskog\u201c. Naime, \u010dovjek za ispravno moralno djelovanje nalazi svoj izvor i kriterij u onome tko je iznad njega, u Apsolutnome, rekao je D\u017eeba.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n

Ljudi su govorili da je svijet zasi\u0107en kr\u0161\u0107anstvom, a Chesterton je rekao kako \u201ekr\u0161\u0107anski ideal nije isproban te je progla\u0161en neprikladnim. Utvr\u0111eno je da je te\u017eak i ostavljen je neisprobanim\u201c. Tako\u0111er, smatrao je ako netko \u017eeli kritizirati kr\u0161\u0107anstvo, treba ga kritizirati na razini i temeljem ljudi koji ga \u017eive u punini, a ne na temelju onoga tko lo\u0161e i nesvjedo\u010dki \u017eivi kr\u0161\u0107anstvo. D\u017eeba je to aktualizirao, npr. kriti\u010dari kr\u0161\u0107anstva neka ga ‘sude’ po djelovanju Majke Tereze, a ne nekoga tko kr\u0161\u0107anstvo \u017eivi bez pokri\u0107a u vlastitom \u017eivotu.
\nD\u017eeba smatra da je najaktualnije pitanje koje Chesterton razmatra o temelju kr\u0161\u0107anske radosti. Pritom Chesterton uspore\u0111uje poganstvo i kr\u0161\u0107anstvo. \u201eChesterton pita u \u010demu su bili sretni pogani, a u \u010demu kr\u0161\u0107ani. On ka\u017ee da su pogani bili sretni kad su se obra\u0107ali manje bitnim stvarima, zemaljskim pojavnostima, ne\u010demu npr. u prirodi, ali su bili nesretni kad su se obra\u0107ali pitanjima poput onoga tko sam ja kao \u010dovjek. Poganin je bio tu\u017eniji kad je pogled uputio prema nebesima. Kr\u0161\u0107ani su pak sretni onda kad se obra\u0107aju pitanju tko sam ja kao \u010dovjek i tko je Bog, iako njihovi \u017eivotni uvjeti ne moraju biti tako dobri. No, s odgovorom na ta najbitnija pitanja, kr\u0161\u0107ani uvijek mogu biti radosni\u201c rekao je D\u017eeba, istaknuv\u0161i da je va\u017eno uvidjeti tko je sretniji u odnosu na temeljno, u odgovorima na \u017eivotno pitanje tko si i kamo ide\u0161 kao \u010dovjek, a ne da li se raduje\u0161 nekoj banalnoj stvari. D\u017eeba je istaknuo i misao Chestertona da je va\u017eno znati gdje treba biti optimisti\u010dan, a gdje pesimisti\u010dan: \u201eKr\u0161\u0107anstvo ka\u017ee da treba\u0161 biti strastveno ponosan jer si dijete Bo\u017eje, i strastveno ponizan kada pomisli\u0161 \u0161to bi bio bez Boga. \u010covjek treba biti strastveno ponosan kad gleda prema nebu i strastveno ponizan kad gleda prema sebi i zemlji\u201c. \u201eChesterton obra\u0111uje vje\u010dna pitanja. Olak\u0161ava mi i poma\u017ee kad \u017eelim argumentirano govoriti o istinama i temeljima katoli\u010dke vjere s drugima ili onima koji ne vjeruju. Kroz njegove knjige se u\u010di bolje razumjeti i druga polazi\u0161ta, nevjernike. Poma\u017ee shvatiti biti kr\u0161\u0107anske vjere\u201c rekao je D\u017eeba, ing. gra\u0111evine i student filozofije i religijskih znanosti.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n

Chesterton je i autor lika ‘Otac Brown’, koji je i ekraniziran u Velikoj Britaniji, SAD-u i Njema\u010dkoj kao film i serija. To je druga\u010dija vrsta detektiva, katoli\u010dki sve\u0107enik i detektiv amater koji ne otkriva zlo\u010dine na temelju materijalnih tragova, nego na temelju poznavanja ljudske psihe. Kad otkrije zlo\u010dinca, prisili ga da se ispovijedi i uvijek ima moralnu pouku. D\u017eeba je preveo Chestertonovu knjigu ‘Pravovjerje’ koja je do\u017eivjela ponovno izdanje u nakladi Verbuma jer se pojavilo veliko zanimanje za Chestertonovu misao koja je ponovno za\u017eivjela; opet ga se po\u010delo \u010ditati 1990-ih godina. Tako\u0111er, D\u017eeba je pokrenuo i susrete u Chesterton klubu u Zagrebu, a takvi klubovi postoje diljem svijeta, kao mjesto razmjene ideja za djelovanje koje dru\u0161tvo mo\u017ee pokrenuti na bolje.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n

Chesterton je smatrao i da je test svekolike sre\u0107e zahvalnost. Ljepota svijeta nije u stalnim izmjenama, nego onome \u0161to je stalno s nama. Tome \u0161to se stalno doga\u0111a, a da je uvijek ispunjaju\u0107e, zna se radovati dijete, kao \u0161to Bogu svaki dan nije dosadilo sunce pokrenuti da iza\u0111e, metafori\u010dki \u0107e Chesterton. To je znak zapravo mladog duha, Boga i \u010dovjeka, da mu stalna pojava ne dosadi; zapravo je znak starog duha kad \u010dovjek stalno tra\u017ei promjene da se osjeti ispunjenim. D\u017eeba je istaknuo i aktualne Chestertonove misli za ovo vrijeme: \u201eUmjetnost i moral se sastoje od toga da negdje treba povu\u0107i crtu\u201c kao i \u201eNikada ne spu\u0161tajte ogradu ako ne znate razlog za\u0161to je podignuta\u201c. Aktualizacija toga su npr. poku\u0161aji da se ‘sru\u0161i’ brak, jer ga se ne razumije. Ali, onda nemoj ‘ru\u0161iti’ ono \u010diju svrhu ne poznaje\u0161, rekao je D\u017eeba. Tako\u0111er, Chesterton nije podr\u017eavao sukob spolova. Smatrao je da je feminizam povezan s mutnom idejom, rekav\u0161i kako se predstavlja da je \u201e\u017eena slobodna kad slu\u017ei poslodavca, a ropkinja kad poma\u017ee svome mu\u017eu\u201c.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>
OLYMPUS DIGITAL CAMERA<\/figcaption><\/figure>\n

\u201eNjegovi primjeri su bili slikoviti da su ga svi mogli razumjeti. Mnogi su ga \u010ditali i voljeli, njegov odnos s nevjernicima je bio uvijek srda\u010dan i prijateljski. Klju\u010dna pitanja koja ljude sada optere\u0107uju i kojima se bavimo ista su kao i u njegovo doba. Mnoge filozofije 20. st. su nastajale kad je on \u017eivio, tada su klice njihovog kasnijeg razvoja\u201c rekao je D\u017eeba. To je kontekst komunizma, skepticizma, materijalizma, zbrke razli\u010ditih filozofija u isto vrijeme. \u201eU njegovo vrijeme, po\u010detkom 20. st., Engleska i svijet su bili rasadnik razli\u010ditih filozofija i utjecaja u dru\u0161tvu: Nietzsche, agresivni darvinizam, eugenika, s ciljem stvaranja ‘ljudske pasmine’, a u tu svrhu i sterilizacija ‘nepodobnih’. Neki su mislili da ‘uzgojem’ ljudi mogu dobiti bolje, kvalitetnije ljude. Puno ljudi je bilo sterilizirano, mjerili su glave i po \u0161irini \u010dela predvi\u0111ali ho\u0107e li netko biti razbojnik\u201c upozorio je D\u017eeba, istaknuv\u0161i da se eugenika pojavila i prije pojave Hitlera, a Chesterton je bio me\u0111u prvima u borbi protiv eugenike i o tome je pisao. Margaret Sanger, osniva\u010dica sadaaktualnog Planned parenthooda i Birth control, promicala je kontrolu ra\u0111anja koja u kona\u010dnici mora voditi \u010di\u0161\u0107oj rasi. \u201eU\u010dimo kako \u010diniti mnoge pametne stvari. Sljede\u0107i veliki zadatak \u0107e biti da ih nau\u010dimo ne \u010diniti\u201c rekao je Chesterton. Kritizirao je i kako postoje ljudi koji tro\u0161e vi\u0161e nego zara\u0111uju i to su paraziti dru\u0161tva, \u0161to se vidi u posljedicama sada\u0161njih ekonomskih kriza. Bilo je to i vrijeme kad je Hitler 1938. g. izabran za osobu godine u ameri\u010dkom \u010dasopisu Time, a osoba godine 1941. g. po izboru Timea bio je Staljin. D\u017eeba je time htio ukazati kako sva ta dru\u0161tvena zla kasnije djelovanjem tih ljudi nisu do\u0161la odjednom, nego su se postupno razvijala, i to uz podr\u0161ku nekih dijelova javnosti klicama tih zala.
\nChesterton je nazvan princem paradoksa. \u010cesto je koristio paradokse govore\u0107i da je paradoks istina okrenuta naglava\u010dke, kako bi istina privukla pozornost. Pokrenuo je svoje novine i ure\u0111ivao ih, a u njima je pisao i George Orwell. U svjetlu trenda kako novine uglavnom promi\u010du pisanje lo\u0161ih vijesti, rekao je: \u201eNovinari ne mogu opisati brakove koji nisu rastavljeni. Stoga je cjelokupna slika \u017eivota koju nude prijevarna\u201c. Chesterton je napisao osamdeset knjiga, dvjesto pi\u010da, \u010detiri tisu\u0107e eseja \u2013 to je kao da je jedanaest godina svaki dan pisao esej, rekao je D\u017eeba. Taj iznimno plodan autor i pisac drama 1935. g. bio je nominiran za Nobelovu nagradu za knji\u017eevnost, no ba\u0161 te godine, jedini put u povijesti, osim u godinama Prvog i Drugog Svjetskog rata, nije dodijeljena Nobelova nagrada za knji\u017eevnost. D\u017eeba je rekao kako razlozi za takvu odluku javno nisu poznati, no mnogi se pitaju je li ta nagrada uskra\u0107ena ba\u0161 zato \u0161to je u pitanju bio veliki i plodni kr\u0161\u0107anski mislilac Chesterton, \u010dija se nepresu\u0161no bogata misao u \u0161iroj javnosti po\u010dinje aktualizirati i u Hrvatskoj.
\nInes Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Gilbert Keith Chesterton (1874.-1936.) je istaknuti, utjecajni kr\u0161\u0107anski mislilac 20. st. i svestrani, osebujni autor \u010diji je presjek misli na …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14901"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14901"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14901\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14910,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14901\/revisions\/14910"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14901"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14901"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14901"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}