{"id":14729,"date":"2015-09-22T06:09:51","date_gmt":"2015-09-22T05:09:51","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14729"},"modified":"2015-09-22T21:29:43","modified_gmt":"2015-09-22T20:29:43","slug":"plenarno-zasjedanje-ccee-a-u-svetoj-zemlji-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14729","title":{"rendered":"Plenarno zasjedanje CCEE-a u Svetoj Zemlji 2015"},"content":{"rendered":"
\"\"<\/a>
Do\u010dek na dolasu u Domus Galilaeae<\/figcaption><\/figure>\n

Prvi put u povijesti plenarno zasjedanje Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija (CCEE) odr\u017eano je u Isusovoj domovini. Bio je to skup biskup\u00e2 koji su predstavljali episkopat europskog kontinenta u Svetoj Zemlji[1]<\/a>. Prihvativ\u0161i poziv Biskupske konferencije Svete Zemlje i njezinog predsjednika, Jeruzalemskog patrijarha Fouda Twala, susret je odr\u017ean na dva mjesta: U Galileji i Jeruzalemu. Kard. P\u00e9ter Erd\u0151, nadbiskup Ostrogonski i Predsjednik CCEE-a protuma\u010dio je odmah na po\u010detku kako se ovim susretom \u017eeli istaknuti zajedni\u010dko hodo\u010da\u0161\u0107e predsjednik\u00e2 pojedinih konferencija Europe na same korijene vjere i kulture. Susret je zapo\u010deo zazivom Duha svetoga na brdu Bla\u017eenstava u blizini Tiberijadskog jezera u zgradi ”Domus Galilaeae” gdje se odgajaju i pripravnici Neokatekumenskog puta. Preko 40 biskupa i kardinala predstavljalo je na ovom znakovitom susretu stari europski kontinent, od Atlantika do Urala, te o d Sredozemlja do skandinavskih zemalj\u00e2.<\/p>\n

\u00a01.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Dvije sredi\u0161nje teme susreta<\/b><\/p>\n

\u00a0Na susretu su bile dvije sredi\u0161nje teme zasjedanja: Osoba Isusa Krista koji se rodio, djelovao i umro u tom kraju pa se po njemu i naziva Svetom zemljom, te zajedni\u010dko promi\u0161ljanje o radostima i izazovima s kojima se susre\u0107u partikularne Crkve u Europi. Okupilo se 57 sudionika: 7 kardinala, 26-torica biskupa predsjednika BK, \u0161est biskupa delegata pojedinih BK iz kojih je predsjednik bio sprije\u010den, 2 biskupa predsjednika Komisija za zvanje i caritas, te potpredsjednik COMECE-a. Sudjelovalo je i pet tajnika pojedinih BK, kao i deset djelatnika CCEE-a iz St. Gallena u \u0160vicarskoj. U ime Svete Stolice na susretu je bio Prefekt Kongregacije za biskupe kard. Marko Oullet, Apostolski nuncij u Izraelu mons. Giuseppe Lazzarotto, te trajni promatra\u010d kod Vije\u0107a Europe, mons. Paolo Rudelli.<\/p>\n

\"\"<\/a>
Zasjedanje se odvijalo u dvorani sjemeni\u0161ta u Korazimu sa simultanim prevo\u0111enjem<\/figcaption><\/figure>\n

\u00a0Biskupi su od 11. do 16. studenog 2015. do\u0161li ne samo razgovarati o radostima i izazovima s kojima se susre\u0107u vjernici njihovim partikularnih Crkava, nego i pohoditi sveta mjesta od Galileje do Jeruzalema u Izraelu i Betlehema u Palestinskoj dr\u017eavi. ”Do\u0161li smo iznova otkriti izvor na\u0161eg identiteta kao \u010dlanovi Bo\u017ejeg naroda, kao i poslanja koje nam je Gospodin dao kao nasljednicima svetih Apostola da idemo i svjedo\u010dimo o milosrdnom licu O\u010devu koje se o\u010ditovalo u osobi Isusa Krista”, rekao je ma\u0111arski kard. P\u00e9ter Erd\u0151, nadbiskup Ostergona i Budimpe\u0161te, Predsjednik Vije\u0107a biskupskih konferencija Europe (CCEE). ”Mi biskupi iz Europe do\u0161li smo ovim hodo\u010da\u0161\u0107em re\u0107i svoj ”DA” Isusu Kristu, zavr\u0161io je svoj govor kard. Erd\u0151. Nuncij mons. Lazzarotto izrazio je \u017eelju neka ovaj skup biskupa u Svetoj zemlji bude anticipacija onoga \u0161to je kao temu idu\u0107eg me\u0111unarodnoga Dana mira odabrao papa Franjo kad je napisao: Pobijedi ravnodu\u0161nost i steci mir! Prenio je Papinu \u017eelju neka boravak u Svetoj zemlji obnovi sve u svetosti \u017eivota i apostolskom \u017earu prema svima koji su povjereni njihovoj pastirskoj brizi. Neka to bude prigoda za svje\u017ei pogled prema evan\u0111elju odakle izviru novi putovi, kreativne metode i drugi izra\u017eajni oblici i znakovi puni zna\u010denja za suvremenog \u010dovjeka, napisao je papa Franjo uz \u017earku \u017eelju da ovo dru\u017eenje biskupa Europe bude osobito vrijeme molitve i solidarnosti. Na koncu dodao je osobitu preporuku da mole za obitelji kako bi biskupi na sinodi mogli ”odgovoriti velikodu\u0161no i hitno na njihove velike potrebe”.<\/p>\n

U subotu prije podne prof. Jamal Khader, rektor sjemeni\u0161ta u Beit Jali, odr\u017eao je u Korazimu, u Domus Galilae, predavanje s temom ”Isus ju\u010der, danas i sutra”.\u00a0 Povijest suvremene Europe ne poznaje nepravde koje su nanesene palestinskom narodu. Isus u svom djelovanju nije bio diplomat. Pomagao je siroma\u0161ne, a mo\u0107nike pozivao na obra\u0107enje. I Crkva je pozvana slijediti njegov primjer, pa navije\u0161tati kraljevstvo pravde, ljubavi i mira. Patnja palestinskog naroda na Bliskom Istoku zapravo je patnja Crkve u Europi, kao i u \u010ditavom svijetu. Crkva u Svetoj zemlji nastavlja svoju misiju i poslanje, a nazo\u010dnost kr\u0161\u0107anskih zajednica zapravo je \u017eivo kamenje ove zemlje. Solidarnost s ovim skupinama vjernika tra\u017ei proro\u010dki glas poput onog Kristovog koji nije bio ”umjereni diplomat” me\u0111u onima koji su bili okupatori i vladari. Kristova pobjeda na kri\u017eu znak je nade; ne samo one eshatolo\u0161ke, ve\u0107 znak pobjede nad grijehom i zlom, patnjom i nepravdom. To je nada koja nas ispunja rado\u0161\u0107u da mo\u017eemo nastaviti borbu za boljim svijetom, pravdom, bratstvom i mirom. Isus nije samo gospodar svemira, ve\u0107 i povijesti koju \u017eivimo na ovoj zemlji. A to nam ulijeva snagu i nadu da nastavimo na tom putu ne gube\u0107i nikada iz vida vjeru i nadu”.<\/p>\n

\u00a02.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Izbor za zasjedanje CCEE-a u Svetoj zemlji nije bio slu\u010dajan<\/b><\/p>\n

\"\"<\/a>
Prvi dio zasjedanja 12. rujna 2015. nakon pozdrava vodio je msgr. \u017delimir Pulji\u0107<\/figcaption><\/figure>\n

\u00a0Prefekt Kongregacije za biskupa kard. Marc Oullet u svom kratkom obra\u0107anju naglasio je kako izbor za odr\u017eavanje ovog skupa nije slu\u010dajan i doga\u0111a se ”u povijesnom trenutku koji je te\u017eak i delikatan. Rat i glad, siroma\u0161tvo i pomanjkanje pravde, kao i progon vjernika razlog su \u0161to se tisu\u0107e i tisu\u0107e prognanika upu\u0107uje na put neizvjesnosti iz Sjeverne Afrike i Srednjeg Istoka”. ”Jer, ovdje smo svi ro\u0111eni. Tu su na\u0161i korijeni gdje je svojevremeno Isus \u017eivio i djelovao. I svi smo u istoj la\u0111i gdje se ne samo gledamo licem u lice, nego ujedinjeni oko Krista sigurnije gledamo u budu\u0107nost. Znamo, naime, da on vodi povijest Crkve i otvara joj nova obzorja”, rekao je kard. Ouelett. Posebice se osvrnuo na apel pape Franje gledom na izbjeglice i ”potrebu da crkvene zajednice ne ostanu po strani kao promatra\u010di pred tim epohalnim doga\u0111ajima”. Kr\u0161\u0107anske zajednice iako malene i pogo\u0111ene krizom koja hara ovim krajevima \u010duvaju misterij Crkve koja ima svoju duga\u010dku povijest, obred i tradiciju. Kroz dvije tisu\u0107e godina one su taj neprekinuti lanac svjedoka i mu\u010denika koji nas povezuju povijesno i geografski s prvim\u00a0 u\u010denicima Uskrsnuloga Gospodina. A njegova se Kalvarija nastavlja u ovim dana\u0161njim generacijama koje nemaju sva svoja prava i \u017eive u strahu za svoju budu\u0107nost, pa su brojni od njih prisiljeni napu\u0161tati ove krajeve kako bi na\u0161li ve\u0107u sigurnost. Broj\u010dano su kr\u0161\u0107anske zajednice skromna manjina koja \u017eivi s vjernicima dviju velikih religija koje vjeruju u jednoga Boga. I sa svoje strane nastoje biti aktivni graditelji mira, sloge i pomirenja”.<\/p>\n

\u00a0Posebice je kardinal spomenuo stanje svetog grada Jeruzalema, te ”zajedni\u010dke ku\u0107e \u017eidova, kr\u0161\u0107ana i muslimana koje je papa Benedikt svojevremeno opisao kao ”mikrokozam globaliziranog svijeta koji ima posebno poslanje u\u010diti nas respektu drugoga, dijalogu i me\u0111usobnom razumijevanju”. Zbog toga sveop\u0107a Crkva prepoznaje sa zahvalno\u0161\u0107u doprinos koje su dale ove \u010dasne i stare zajednice u izgradnji Tijela Kristova u ovoj blagoslovljenoj zemlji. Njima ide osobita na\u0161a zahvala za vjernost i vjeru u Isusa koja se upravo ovdje rodila. Ovih \u0107emo dana podijeliti s izmu\u010denom zajednicom kr\u0161\u0107ana i divnih svjedoka na\u0161e radosti i na\u0161e brige crkava iz Europe. Jer svi smo u istoj Isusovoj barci odakle skupa gledamo prema budu\u0107nosti kao sudionici istog otajstva, svjesni da Bog vodi svoju Crkvu i otvara joj nova obzorja”.<\/p>\n

\u00a03.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Pozdravi pape Franje i jeruzalemskog Patrijarha Twala<\/b><\/p>\n

\u00a0\"Slike<\/a>U me\u0111uvremenu do\u0161la je preko Dr\u017eavnog tajnika kardinala Parolina Papina poruka u kojoj pozdravlja sudionike na plenarnom zasjedanju CCEE-a sa \u017eeljom ”neka nastave va\u017eno djelo<\/p>\n

\"Prijem<\/a>
Prijem kod patrijarha Fouda Twala<\/figcaption><\/figure>\n

evangelizacije kako bi se u zajednicama pru\u017ealo \u017eivo svjedo\u010danstvo za evan\u0111elje \u017eivota i svi osje\u0107ali nazo\u010dnost Krista Spasitelja”. Kard. Parolin uz to prenosi papinu \u017earku \u017eelju neka ”ovaj susret oja\u010da me\u0111usobne veze jedinstva i zajedni\u0161tva europskih biskupa kako bi se ostvarila nova evangelizacija europskog kontinenta”.<\/p>\n

\u00a0Jeruzalemski patrijarh Fouad Twal je u svom pozdravu citirao misli nekih europskih izvjestitelja o migrantima pa rekao kako je to ”fenomen koji dira savjest \u010dovje\u010danstva”. Pred tom ”sveop\u0107om pojavom valja nam odgovoriti sveop\u0107om (globalnom) solidarno\u0161\u0107u. Jer, iseljenik i prognanik nije problem koji treba rje\u0161avati, niti neprijatelj s kojim treba ratovati, a ni okupator od kojeg se valja za\u0161tititi. On je konkretna osoba s dostojanstvom koje moramo po\u0161tivati i \u0161tititi jer tra\u017ei \u017eivot i onda kada u tom tra\u017eenju bivaju izlo\u017eeni smrtnim opasnostima”. Patrijarh je podsjetio kako ”iseljenici i prognanici iz Iraka i Sirije ve\u0107 dulje vremena kucaju na vrata njihovih \u017eupa i vjernika, tra\u017ee mir, posao i \u017eivot dostojan \u010dovjeka”. Pripomenuo je kako od onog po\u010detnog srda\u010dnog do\u010deka ”dolazi do laganog umora i zasi\u0107enja” jer prognanici ne vide u tomu svoje rje\u0161enje. Zavr\u0161avaju\u0107i svoj kratki pozdrav patrijarh Twal je pozvao nazo\u010dne biskupe neka i u ovim novima izazovima budu ”dobri Bo\u017eji suradnici, s nadom protiv svake nade”.<\/p>\n

\u00a04.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Radni i hodo\u010dasni\u010dki dio susreta<\/b><\/p>\n

\"Od<\/a>
Od XII. stolje\u0107a dvije muslimanske palestinske obitelji Nusayba i Ghudayya po odluci Saladina \u010duvari su klju\u010deva bazilike Kristovoga groba. Jedna obitelj dr\u017ei klju\u010d a druga ima pravo otvarati vrata. One su kroz stolje\u0107a napla\u0107ivali hodo\u010dasnicima ulaz, a od toga jedan dio predavali sultanu. Od 1832. te obitelji primaju od triju konfesija (Latini, Grci, Armenci) to\u010dno odre\u0111eni iznos za otvaranje vrata umjesto napla\u0107ivanja ulaznica<\/figcaption><\/figure>\n

Uz program rada za vrijeme zasjedanja biskupi su imali i nekoliko liturgijskih susreta u Galileji, Jeruzalemu i Betlehemu. U Marijinoj bazilici u Nazaretu 12. rujna imali su pobo\u017enost krunice s ve\u010dernjom procesijom i svije\u0107ama. U vidu skorog svjetskog susreta obitelji u Filadelfiji (22.-27. 09), kao i predstoje\u0107e redovite sinode biskupa u Vatikanu sudionici plenarnog zasjedanja posebice su molili i pozvali vjernike neka mole za obitelji. U katoli\u010dkoj \u017eupi gr\u010dkih Melkita sudjelovali su na sve\u010danoj Ve\u010dernjoj i procesiji po mjestu Mi’lya. 14. rujna u sve\u010danom mimohodu u\u0161li su u baziliku Isusova groba gdje su otpjevali Ve\u010dernju u \u010dast Uzvi\u0161enja Svetog Kri\u017ea. A 15. rujna pohodili su u Betlehemu nekoliko karitativnih ustanova koje skrbe o siromasima i susreli se s kustosom Svete zemlje fra Pierbattistom Pizzaballa. Nakon pohoda mjestu Isusova ro\u0111enja, koncelebrirali su u kapeli svete Katarine, a misu je predvodio i propovijedao jeruzalemski patrijarh Twal. Zadnji liturgijski susret bila je koncelebrirana sveta misa u bazilici Isusova groba koju je predvodio ostrogonski nadbiskup i predsjednik CCEE-a kard. P\u00e9ter Erd\u0151.<\/p>\n

\"Biskupi<\/a>
Biskupi u bazilici pred Isusovim grobom mole Ve\u010dernju, 14. 09. 2015.<\/figcaption><\/figure>\n

Radni dio susreta s hodo\u010da\u0161\u0107ima na sveta mjesta od Galileje do Jeruzalema i Betlehema obilje\u017eilo je plenarno zasjedanje biskupa Europe u Svetoj zemlji. Biskupi su uz bdijenje i molitvu za obitelji, razmi\u0161ljali o Isusu Kristu koji je isti ju\u010der, danas i sutra, imali razne susreta s vjernicima i njihovim pastirima, kao i s predstavnicima dr\u017eavne i mjesne vlasti. No, ono \u0161to je osobito bilo upe\u010datljivo jest osje\u0107aj blizine europskih biskupa s vjernicima Bliskog Istoka, dok se u Europi odvija kriza prognanika iz susjednih zemalja Sirije, Iraka i Avganistana.<\/p>\n

\u00a0Poslije izvje\u0161\u0107a koje podnijeli predstavnici pojedinih dijelova isto\u010dne, ju\u017ene, zapadne, srednje i sjeverne Europe, bilo je govora i o migrantima i prognanicima koji ovih dana zapljuskuju obale Gr\u010dke i Italije, te preko Makedonije, Srbije i Hrvatske idu prema srednjoj i sjevernoj Europi. Uz potrebu prihva\u0107anja i ljudskog opho\u0111enja s masom izbjeglica, migranata i prognanika, bilo je govora i o problemima s kojima se susre\u0107u obitelji u zemljama diljem Europe. Nije se skrivalo re\u0107i i konkretne probleme financijerske nesigurnosti zbog krize koja je dugo trajala, nezaposlenosti i korupcije koja je sve nazo\u010dnija. Pred tim te\u0161ko\u0107ama \u010dini se kako su jo\u0161 jedino Crkva i obitelji institucije koje se bore za bolje sutra. No, ne treba zatvarati o\u010di pa ne vidjeti i razotkriti ideolo\u0161ke stavove koje se nudi suvremenim sredstvima, posebice u tuma\u010denju i inplementaciji zavodljivih i antropolo\u0161ki opasnih ideja rodne teorije.<\/p>\n

\u00a05.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Podijeljeni problemi i brige lak\u0161e se nose<\/b><\/p>\n

Te\u0161ko je pobrojati sve \u0161to su nazo\u010dni biskupi govorili o svojim krajevima, nadama i tjeskobama s kojima se susre\u0107u njihovi vjernici i pastiri. Spomenut \u0107u ipak vijest koju nam je prenio londonski nadbiskup kard. Nicols koji je izme\u0111u ostalog rekao kako mu je radosna du\u017enost prenijeti vijest kako prije koji dan nije pro\u0161ao zakon u engleskom parlamentu koji bi legalizirao ubojstvo ljudi koji to zbog te\u0161ke bolesti za\u017eele. Od nazo\u010dnih parlamentaraca 330 je bilo protiv takvog zakona, nasuprot 118 koji su ga podr\u017eali. ”Drago mi je \u0161to je ve\u0107ina parlamentaraca otklonila zakon koji bi ugrozio \u017eivote najranjivijoj skupini na\u0161ih gra\u0111ana, pa se nadam da \u0107e dru\u0161tvo sada mo\u0107i pokrenuti ja\u010du i intenzivniju palijativnu skrb”, rekao je kardinal Nicols te dodao da je u tom vidu ”veliki doprinos dala skupina katoli\u010dkih intelektualaca u javnim raspravama i forumima diljem zemlje, pa se nada da \u0107e sve to doprinijeti boljoj skrbi oko onih koji se primi\u010du kraju svoga \u017eivota”.<\/p>\n

\u00a0<\/b>Ono \u0161to je najljep\u0161e i najva\u017enije \u0161to se doga\u0111alo na ovom plenarnom susretu ”izme\u0111u zajedni\u010dke molitve s popratnim izvje\u0161\u0107ima i brojnim upitima” jest klima koju bi se moglo opisati izrazima zahvalnosti \u0161to se ovako jednom godi\u0161nje okupljaju biskupi starog kontinenta koji pro\u017eivljava svoje te\u0161ke brige, ali i radosti i nade. I posebice \u0161to o tomu mogu otvoreno i s povjerenjem razgovarati kao bra\u0107a u istoj vjeri. Tako su se dotakli problema iseljenika i prognanika, mira i siroma\u0161tva, obitelji i novih eti\u010dkih i kulturalnih izazova, okoli\u0161a i evangelizacije. Sve su pitanja i problemi s kojima su se biskupi bavili dok su obilazili i molili na svetim mjestima poput Petrovog rodnog sela, Marijinog doma u Nazaretu i mjesta navje\u0161tenja, bazilike Isusovog ro\u0111enja u Betlehemu i bazilike Uskrsnu\u0107a u Jeruzalemu. Predsjednik CCEE-a, kard. P\u00e9ter Erd\u0151, objasnio je ukratko odmah na po\u010detku susreta kako su biskupi kao Isusovi u\u010denici do\u0161li ”iznova otkriti temelje svoga identiteta i poslanja.. te ovim hodo\u010da\u0161\u0107em jo\u0161 jednom kao biskupi Europe re\u0107i Kristu svoj da”.<\/p>\n

\u00a0Uz uobi\u010dajena izvje\u0161\u0107a iz pojedinih dijelova Europe biskupi su se dotakli i pitanja bioetike (napr. o potpomognutom samoubojstvu), te poku\u0161ali razobli\u010diti krivo medijsko predstavljanje djelovanja Crkve kao \u010disto ”moralne institucije” koja kao da nema veze sa \u017eivotom i znano\u0161\u0107u. Posebice su se osvrnuli na kulturno ozra\u010dje koje je obilje\u017eeno ”diktaturom relativizma”, kako je govorio i pisao papa u miru Benedikt XVI., a ono se sve vi\u0161e name\u0107e u dru\u0161tvenom \u017eivotu i javnom mnijenju. Biskupi su se susreli na nekoliko mjesta s vjernicima s kojima su molili i razgovarali. I uputili rije\u010di podr\u0161ke i ohrabrenja. Susreli su se i s predsjednicima dr\u017eave Izraela s gospodinom Rivlinom i Palestinske dr\u017eave gospodinom Abbasom. Bila je to prigoda progovoriti o nezaobilaznim i va\u017enim temama za dobro ljudi u Europi i Bliskom Istoku, a i \u0161ire, kao \u0161to su mir, po\u0161tovanje, temeljna prava i vjerska sloboda.<\/p>\n

”Do\u0161li smo iz Europe kako bismo ponovno u\u010dili i sreli s e s na\u0161om bra\u0107om u vjeri, te poja\u010dali veze zajedni\u0161tva me\u0111u nama”, rekao je 14. rujna\u00a0 kard. P\u00e9ter Erd\u0151 na ve\u010deri kod jeruzalemskog patrijarha Twala gdje su bili nazo\u010dni i veleposlanici iz 5 europskih zemalja koji su akreditarani u Jerusalemu (Italija, Francuska, \u0160panjolska, Engelska i Belgija). Isto tako na\u0161a je nazo\u010dnost ”znak bratske solidarnosti s kr\u0161\u0107a<\/p>\n

nima koji su proganjani u bilo kojem mjestu Bliskog Istoka kao i diljem svijeta. A puna vjerska sloboda temeljni je stup svih ljudskih prava”, rekao je kard. Erd\u0151.<\/p>\n

\u00a0<\/b>6.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Problem katoli\u010dkih \u0161kola <\/b><\/p>\n

\"Na<\/a>
Na mjestu Isusova ro\u0111enja pada se na koljena i ljubi tlo gdje je si\u0161ao Bog na zemlju!<\/figcaption><\/figure>\n

Za vrijeme posjeta u Nazaretu i u Mi’ily biskupi su imali prigode susresti se s djecom, u\u010diteljima i roditeljima djece, te \u010duti njihove te\u0161ko\u0107e i probleme. Naime, Katoli\u010dka Crkva u Svetoj zemlji vodi 47 \u0161kola u kojima ima 33.000 \u0111aka i one su me\u0111u boljim \u0161kolama u zemlji. Naime, kad se navodi desetak najboljih \u0161kola, onda je me\u0111u njima polovica katoli\u010dkih. A oni koji su zavr\u0161ili katoli\u010dke \u0161kole u\u017eivaju danas ugled izvrsnih u\u010ditelja, doktora, odvjetnika i javnih djelatnika u Izraelu. Pote\u0161ko\u0107e s financijskom potporom po\u010dele su od 2009. kad je dr\u017eava Izrael umanjila fondove za Katoli\u010dke \u0161kole tako da je pro\u0161le godine podmirila tek jednu tre\u0107inu. Zbog toga se Crkva na\u0161la u ozbiljnim financijskim problemima pa su \u0161kole po\u010dele \u0161trajkovima i drugim zakonitim sredstvima tra\u017eiti svoja prava, kao \u0161to imaju i druge konfesionalne i nekonfesionalne \u0161kole u Izraelu. Moto njihovog zakonitog zahtjeva odvija se pod parolom: ”Ne tra\u017eimo dr\u017eavnu pomo\u0107 nego jednakost”.\u00a0 Pomo\u0107ni biskup Nazareta mons. Giacinto Marcuzzo isti\u010de kako su im ”\u0161kole vrlo va\u017ene, a Crkva ih je vodila zadnjih 150 godina. One su njihova budu\u0107nost jer kr\u0161\u0107ana je svega 2% u moru muslimanskog i \u017eidovskog svijeta. Uz pomo\u0107 vlastitog odgoja u vjeri i svetim obi\u010dajima, tuma\u010di mons. Marcuzzo, ne samo u \u017eupi, ve\u0107 i u \u0161koli nastoji se zadr\u017eati ljude da ne emigriraju, nego se ovdje \u017eene i ostaju”. Istina, od 1948. zakon je obvezivao i osiguravao svakoj obitelji i svakoj vjerskoj zajednici potporu i slobodu izbora. Problem \u0161kolskih fondova, dakle, nije postojao do unazad nekoliko godina (od 2009.) kada je dr\u017eava po\u010dela kresati doprinos za odgoj i obrazovanje. Zbog toga katoli\u010dke \u0161kole jo\u0161 nisu zapo\u010dele s radom ove \u0161kolske godine. Lijepo je bilo \u010duti kako su se i neke muslimanske \u0161kole solidarizirale s katoli\u010dkim pa su i one nekoliko dana \u0161trajkale. Jeruzalemski patrijarh Fouad Twal je izrazio nadu kako \u0107e se 16. rujna ne\u0161to ipak pokrenuti. Naime, o toj problematici nedavno je razgovarao i papa Franjo s predsjednikom Izraela\u00a0 Reuven Revlinom (3. 09. 2015). Valja se radovati ako je nazo\u010dnost tolikih europskih biskupa tomu barem malo doprinijela.<\/p>\n

\u00a0<\/b>7.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Procesija Melkita u Mi’ilyu: Bit \u0107emo va\u0161i odvjetnici\u00a0 <\/b><\/p>\n

\u00a0”Kri\u017e je slavna pobjeda ljubavi i mi smo tomu svjedoci; mi pastiri i vi vjernici”, rekao je kard. Ouellet katoli\u010dkoj zajednici Grka Melkita u Mi’ilyu. ”Iz te ljubavi do\u0161li smo iz Europe na susret s vama. Jer, va\u0161a nazo\u010dnost u Svetoj zemlji, va\u0161a povijest i va\u0161 \u017eivot jako su va\u017eni za op\u0107u Crkvu koja vam po nazo\u010dnim biskupima prenosi svoju ljubav koja se o\u010dituje u obliku bratstva i solida<\/p>\n

rnosti. Ovih smo dana nau\u010dili puno o vama i od vas. S rado\u0161\u0107u smo sudjelovali u ovoj pu\u010dkoj pobo\u017enosti, a i pro\u0161lih dana \u010duli va\u0161e tjeskobe i probleme. I ve\u010deras po rije\u010dima va\u0161eg gradona\u010delnika upoznali smo se s problemima s kojima su susre\u0107u va\u0161e \u0161kole koje su jo\u0161 zatvorene”.<\/p>\n

\u00a0”Vi ve\u010deras predstavljate patnje kr\u0161\u0107ana ovog podneblja. Povijest nam je u zajedni\u010dkim korijenima koja sada jo\u0161 vi\u0161e ja\u010da na\u0161u povezanost. Tako \u0107emo mi nazo\u010dni biskupi biti va\u0161i odvjetnici u na\u0161im crkvama i branitelji va\u0161ih legitimnih prava u Svetoj zemlji i \u010ditavom Srednjem Istoku”. Kard. Oullet je u svom kratkom obra\u0107anju nakon procesije s kri\u017eem u mjestu Mi’ilyu prenio i pozdrave pape Franje, te u njegovo ime kao i u ime nazo\u010dnih biskup\u00e2 zamolio neka oni sve uklju\u010de u svoje molitve”. I zavr\u0161io rije\u010dima kako su ”oni dragi Crkvi jer su rodbina Isusa Krista koji je iz ljubavi umro na kri\u017eu”. Srda\u010dan pljesak okupljenog svijeta pokazao je koliko su bili sretni i po\u010da\u0161\u0107eni da je toliko biskupa sudjelovalo na njihovoj tradicionalnoj procesiji s kri\u017eem uo\u010di velikog blagdana Uzvi\u0161enja svetog kri\u017ea.<\/p>\n

\u00a08.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Susret s predsjednicima dviju dr\u017eava<\/b><\/p>\n

\"Biskupe<\/a>
Biskupe je primio i Palestinski predsjednik Mahmoud Abbas 15. 09. 2015.<\/figcaption><\/figure>\n

U svom prigodnom pozdravu na prijemu kod predsjednika Palestinske dr\u017eave gospodina Mahmouda Abbasa u Ramallahi kard. Erd\u0151 je izrazio srda\u010dnu \u017eelju da “cijeli palestinski narod ostvari svoje stvarala\u010dke potencijale u suradnji s narodima Europe”. Izvje\u0161\u0107uju\u0107i predsjednika Abbasa da su biskupi Europe tih dana raspravljali o radostima i te\u0161ko\u0107ama s kojima se susre\u0107u crkve na straom kontinentu, kao \u0161to su kriza vjere, kardinal je tako\u0111er izvijestio kako su se biskupi susreli s nekoliko “kr\u0161\u0107anskih zajednica, obiteljima i u\u010denicima ovog kraja, te im izrazili svoju osobitu blizinu”. “Po\u017eeljeli smo im mir i pravdu, nastavio je kard. Erd\u0151, te obe\u0107ali svoju osobitu molitvenu potporu za mir u Palestini i na cijelom Bliskom Istoku”.<\/p>\n

Predsjednik gospodin Mahmoud Abbas zahvalio je kardinalu na toplim rije\u010dima te naglasio kako je mir na Bliskom Istoku va\u017ean i za europske narode, te istakao nastojanje Palestinske dr\u017eave da dadne svoj obol miru, kao i po\u0161tivanju svetih mjesta koje kr\u0161\u0107ani \u0161tuju, i ogradio se od svih ekstremizama koji se doga\u0111aju.<\/p>\n

\u00a0Posljednjeg dana boravka u Jeruzalemu biskupi su posjetili predsjednika Izraela, gospodina Reuv\u00e9na Rivlina. “Dolaze\u0107i u Svetu zemlju kao hodo\u010dasnici imali smo prigodu obi\u0107i mjesta ma kojima je \u017eivio i djelovao na\u0161u U\u010ditelj Isus Krist. Ovdje smo susreli narode koji su s njime usko povezani, a skojima smo i mi nerazdru\u017eivo vezani, od po\u010detka i zauvijek”, rekao je u svom pozdravu kard. Erd\u0151, te u ime nazo\u010dni biskupa pozdravio izraelskog predsjednika Reuv\u00e9na Rivlina i zahvalio na prijemu. “Ovih dana, rekao je kard. Erd\u0151, u vi\u0161e navrata izrazili smo svoju blizinu kr\u0161\u0107anima u Svetoj zemlji. Puni smo dojmova gledom na uspjehe koje je dr\u017eava Iz<\/p>\n

rael ostvarila. Razmi\u0161ljali smo i razgovarali i o me\u0111uvjerskom dijalogu, kao i pastoralnim iskustvima u Europi, od Irske do Rusije, te od Turske do Norve\u0161ke\u2026 Me\u0111usobno poznavanje i obostrano po\u0161tivanje najva\u017enije se stvari za miran su\u017eivot ljudi razli\u010ditih kultura i religija”, rekao je kard. Erdo i dodao kako su ”tradicionalni ideali i naslje\u0111e judeo-kr\u0161\u0107anske kulture dragocjeni poklad vrijedan jo\u0161 i danas za cijelo \u010dovje\u010danstvo”.<\/p>\n

\u00a0Zahvaljuju\u0107i predsjedniku Rivlinu za nedavni susret s papom Franjom (3. rujna) kao i otvorenim temama i \u017eelji da ih se u praksi rje\u0161ava, kardinal je dodao kako su se tih dana \u010dule muke kr\u0161\u0107ana, posebice na podru\u010dju odgoja, pa je po\u017eelio<\/p>\n

\"Do\u010dek<\/a>
Do\u010dek predsjednika Izraela Reuvena Rivlina u njegovoj rezidenciji, 16. 09. 2015.<\/figcaption><\/figure>\n

njihovo rje\u0161avanje, te po\u017eelio mir i napredak izraelskom narodu. Svetoj zemlji i \u010ditavom Bliskom Istoku. Predsjednik Reuv\u00e9n Rivlin <\/b>je odma na po\u010detku rekao kako \u0107e se on i dr\u017eava koju predstavlja uvijek ”boriti protiv terorizma kako nijedan \u017eidov, kr\u0161\u0107anin ili musliman ili neki drugi vjernik ne bi \u017eivjeli u strahu ako o\u010dituju svoju vjeru. \u017didovi, naime, dobro znaju \u0161to zna\u010di ‘skrive\u0107ki vjerovati’ iz straha da im se \u0161to god ne dogodi\u2026 Izrael je \u017eidovska dr\u017eava s demokratskim sustavom. Ponosni smo \u0161to kr\u0161\u0107anske zajednice u\u017eivaju punu vjersku slobodu, te zbog toga ne strahuju za svoj \u017eivot”.<\/p>\n

\u00a0Osu\u0111uju\u0107i nedavni vandalizam nad svetim kr\u0161\u0107anskim mjestima u Tabghi, predsjednik Rivlin je rekao kako “svaki takav napad na bilo koje mjesto kulta, zapravo napad je na sve nas. Stoga je zada\u0107a i du\u017enost svih nas boriti se protiv svih vrsta fundamentalizama i ekstremizama, te njegovati obostrano po\u0161tovanje i razumijevanje kako nam to sugerira koncilski dokument ‘Nostra Aetate’, koja je zapravo prije pola stolje\u0107a otvorila put stvarnom i pravednom dijalogu. Svi smo stvoreni na Bo\u017eju sliku i priliku, bez obzira kojoj rasi i religiji pripadamo. Mislim kao je to poruka na koju se svi moramo pozivati” zavr\u0161io je svoj\u00a0 pozdrav predsjednik Reuv\u00e9n Rivlin, te pozvao biskupe na prigodnu zakusku i \u010da\u0161icu pi\u0107a i razgovora.<\/p>\n

\u00a09.\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0\u00a0 <\/b>Poruka sa zasjedanja CCEE-a u Svetoj zemlji 2015.<\/b><\/p>\n

\u00a0Predsjednici biskupskih konferencija europskih zemalja, na svom plenarnom zasjedanju u Svetoj zemlji (11.-16. rujna), izra\u017eavaju svoju blizinu vjernicima i zahvaljuju jeruzalemskom patrijarha na pozivu. Izra\u017eavaju tako\u0111er svoju zahvalnost redovnicima, u ovoj godini posve\u0107enoj posve\u0107enom \u017eivotu, i svim kr\u0161\u0107anima koje su susretali i koji \u017eive u ovoj zemlji, za njihovo svjedo\u010danstvo vjere i \u010duvanje svetih mjesta kao mjesta kr\u0161\u0107anskog sje\u0107anja i \u017eivog bogo\u0161tovlja. Svojim hodo\u010da\u0161\u0107em europski biskupi tako\u0111er su \u017eeljeli potaknuti hodo\u010da\u0161\u0107a u Isusovu domovinu kako bi vjernici obnovili svoju vjeru i dali potporu tamo\u0161njim kr\u0161\u0107anima.<\/p>\n

\"U<\/a>
U oratoriju Notre Dame – centra u Jeruzalemu zavr\u0161ni rad i priop\u0107enje 15. 09. 2015.<\/figcaption><\/figure>\n

\u00a0Svojim dolaskom ovdje, europski biskupi tako\u0111er su \u017eeljeli obnoviti svoju ukorijenjenost u Kristu u vrijeme kada Europa tra\u017ei od Crkve, premda ne uvijek svjesno, da navije\u0161ta bez straha i s rado\u0161\u0107u novost \u017eivota u Kristu koji je evan\u0111elje. Apostolska pobudnica Pape Franje Evangelii gaudium<\/i> \u010desto se spominje kao poticaj na pastoralnu obnovu. Jubilej milosr\u0111a, tako\u0111er, je dar za Crkvu i milosna prilika koju je kr\u0161\u0107anska zajednica, zajedno sa svojim pastirima, ve\u0107 pozdravila kao vrijeme duhovnog obra\u0107enja i novog misionarskog poleta.<\/p>\n

Dok razmi\u0161ljamo o radostima, patnjama i izazovima s kojim se suo\u010dava Crkva u razli\u010ditim zemljama, pred o\u010dima nam je slika velike seobe ljudi: tra\u017eitelji azila, izbjeglice, selioci. Tjeskoba ne poznaje granice. Slo\u017eenost ovog egzodusa, sa svojim neizbje\u017enim diferencijacijama, zahtijeva veliku pozornost od strane pojedinih dr\u017eava, \u010dije situacije se stubokom razlikuju, kako bi se blagovremeno odgovorilo na potrebe za izravnom pomo\u0107i i prihva\u0107anjem ljudi o\u010dajnih zbog rata, progona i bijede. Uz pomo\u0107 odgovaraju\u0107ih institucija dr\u017eave moraju odr\u017eavati javni red, jam\u010diti pravdu za sve i velikodu\u0161no pru\u017eiti pomo\u0107 onima koji su doista u potrebi, u perspektivi integracije u znaku po\u0161tivanja i suradnje. Crkve europskog kontinenta ula\u017eu velike napore, i, slijede\u0107i naputke Svetoga Oca Franje, sura\u0111uju s dr\u017eavama, koje su primarno odgovorne za dru\u0161tveni i gospodarski \u017eivot svojih naroda. Mnoga sada\u0161nja iskustva poticaj su za nastavljanje i intenziviranje svih napora. Zbog slo\u017eenosti situacij\u00e2 i razmjera humanitarne tragedije, nadamo se da \u0107e UN ozbiljno razmotriti situaciju i izna\u0107i u\u010dinkovita rje\u0161enja ne samo u zbrinjavanju migranata nego i u pobolj\u0161anju stanja u zemljama iz kojih migranti dolaze, poduzimaju\u0107i potrebne mjere za zaustavljanje nasilja i izgradnju mira i razvoja svih naroda. Nadalje, mir na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi je od vitalne va\u017enosti za Europu, kao \u0161to je presudno da istinski mir \u0161to prije zavlada na samom kontinentu, po\u010dev\u0161i od Ukrajine.<\/p>\n

\u00a0Bliski istok, koji trpi radi sukob\u00e2, podjel\u00e2 i ratova, treba pravdu i stabilnost u razli\u010ditim regijama i narodima: biskupi jo\u0161 jednom potvr\u0111uju da su dijalog i razvoj pravo ime mira. Jam\u010de\u0107i jednakost gra\u0111an\u00e2, zemlje i dru\u0161tva Bliskoga istoka, sa svojom bogatom kulturnom i vjerskom ba\u0161tinom, mogu biti primjer miroljubivog su\u017eivota za cijeli svijet. U Svetoj zemlji, kr\u0161\u0107anska zajednica daje poseban doprinos izgradnji mira, razumijevanja i kulture opra\u0161tanja, bez kojih nema socijalne kohezije. Biskupi se, na poseban na\u010din, nadaju da \u0107e prona\u0107i odgovaraju\u0107e rje\u0161enje za osjetljivu situaciju na podru\u010dju Cremisana u duhu po\u0161tivanja prav\u00e2 obitelji, njihove imovine, dviju vjerskih zajednica kao i njihova odgojnog poslanja.<\/p>\n

\"Na<\/a>
Na ve\u010deri u Betlehemu bio je nazo\u010dan i gr\u010dko-pravoslavni Patrijarh Teofil III. s betlehetskim episkopom Theoflikatom koji je bio u Zadru 2010. radi mo\u0107iju sv. \u0160imuna, koje je Zadarska nadbiskupija poklonila.<\/figcaption><\/figure>\n

Sna\u017eno je do\u0161la do izra\u017eaja potreba po\u0161tivanja vjerske slobode kao temeljnog ljudskog prava, bez kojeg druga prava bivaju krhka. Tragi\u010dna potvrda toga je progon kr\u0161\u0107ana, od kojih su mnogi prinijeli svoje \u017eivote uzornim svjedo\u010danstvom vjere: za njih molimo, njima izra\u017eavamo svoju bratsku blizinu i divljenje. Usto, sekularizacija koja je trenutno uzela maha u europskim zemljama te\u017ei za tim da ograni\u010di religiju na privatnu sferu i gurne je na marginu dru\u0161tva. U tome kontekstu treba promatrati temeljno pravo roditelja da odgajaju svoju djecu u skladu s vlastitim uvjerenjima. Da bi ta sloboda bila mogu\u0107a nu\u017eno je omogu\u0107iti katoli\u010dkim \u0161kolama da ostvaruju svoju obrazovnu zada\u0107u na dobrobit \u010ditavog dru\u0161tva uz sve prikladne potpore. Europski biskupi potvr\u0111uju to prirodno pravo tako\u0111er u Svetoj zemlji i solidarni su s pastirima i obiteljima zabrinutim za obrazovanje svoje djece.<\/p>\n

\u00a0Tema koja se \u010desto javljala i koja povezuje ovo zasjedanje s predstoje\u0107om Sinodom jest obitelj. Iznova je potvr\u0111ena ljudska i kr\u0161\u0107anska ljepota obitelji i njezina univerzalna stvarnost: otac, majka, djeca. Posebno zabrinjava demografski pad koji se bilje\u017ei u gotovo svim europskim zemljama. U Nazaretu su predsjednici biskupskih konferencija, zajedno s tamo\u0161njim obiteljima, molili za Sinodu i te su obitelji, zajedno sa svojim \u017eupnicima, zajam\u010dile da \u0107e tijekom Sinode svakodnevno u Bazilici Navje\u0161tenja moliti za Papu i biskupe okupljene u Rimu.<\/p>\n

\u00a0Crkva \u010dvrsto vjeruje u obitelj utemeljenu na braku izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene: to je temeljna stanica dru\u0161tva i kr\u0161\u0107anske zajednice. Nije jasno za\u0161to bi se razli\u010dite partnerske zajednice trebalo tretirati jednako. Posebnu zabrinutost pobu\u0111uje poku\u0161aj primjene \u00bbrodne teorije\u00ab: taj je plan \u00bbjednoumlje\u00ab koji te\u017ei kolonizirati, tako\u0111er, Europu i o \u010demu je papa Franjo \u010desto govorio. Crkva ne prihva\u0107a \u00bbrodnu teoriju\u00ab jer je ona izraz jedne antropologije koja je u suprotnosti s istinskim i autenti\u010dnim uva\u017eavanjem ljudske osobe.<\/p>\n

\u00a0U pogledu Godine milosr\u0111a, pastiri su ponovili svoje opredjeljenje za istinsku \u010dovjekovu sre\u0107u i odre\u0111enje. Zbog toga se, poput prvih apostola, obra\u0107aju narodima i zemljama Europe rije\u010dju evan\u0111elja, svjesni da samo u Isusu Kristu nalaze odgovore duboka pitanja srca i u potpunosti se ostvaruje europski humanizam.<\/p>\n

\u00a0Mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n

Predsjednik Hrvatske biskupske konferencije<\/p>\n

Zadar, 19. rujna 2015.<\/p>\n

 <\/p>\n

\n
\n
\n

[1]<\/a> Na poticaj kard. Vinka Pulji\u0107a trudio sam se pribilje\u017eiti pone\u0161to s plenarnog zasjedanja Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija koje je bilo obilje\u017eeno radnim i hodo\u010dasni\u010dkim dru\u017eenjem biskup\u00e2 Europe na svetim mjestima u Isusovoj domovini od 11. do 16. rujna 2015. godine.<\/p>\n<\/div>\n<\/div>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Prvi put u povijesti plenarno zasjedanje Vije\u0107a europskih biskupskih konferencija (CCEE) odr\u017eano je u Isusovoj domovini. Bio je to skup …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14729"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14729"}],"version-history":[{"count":5,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14729\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14752,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14729\/revisions\/14752"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14729"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14729"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14729"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}