{"id":14680,"date":"2015-09-07T13:40:06","date_gmt":"2015-09-07T12:40:06","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14680"},"modified":"2015-09-10T14:20:33","modified_gmt":"2015-09-10T13:20:33","slug":"preko-90-godisnjica-euharistijskog-kongresa-u-preku-simpozij","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14680","title":{"rendered":"PREKO: 90. GODI\u0160NJICA EUHARISTIJSKOG KONGRESA U PREKU – SIMPOZIJ"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a>Povodom obilje\u017eavanja devedesete godi\u0161njice euharistijskog kongresa koji je odr\u017ean 8. rujna 1925. g. u Preku na otoku Ugljanu, u nedjelju 6. rujna u Domu na \u017ealu na Preku odr\u017ean je znanstveni simpozij o temi ‘Preko, \u010duvar vjere i narodne svijesti’.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Dru\u0161tveni i crkveni kontekst tog vremena predstavili su izlaga\u010di mons. dr. Juraj Batelja, ‘Euharistijski kongres u Preku 1925. godine’, prof. Ive Livljani\u0107, ‘Odnosi Svete Stolice i hrvatskog naroda iz perspektive Zadarske nadbiskupije’, dr. Zlatko Begonja, ‘Dru\u0161tveno politi\u010dke prilike u Zadru i okolici u prvoj polovini 20. st.’ i prof. dr. Robert Bacalja ‘Izdava\u010dka djelatnost u Preku u prvoj polovini 20. st’. Euharistijski kongres u Preku je bio zna\u010dajan doga\u0111aj u povijesti tog mjesta, kada je obli\u017enji Zadar nakon Rapalskog ugovora 1920.g. pripao Kraljevini Italiji.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eU vremenu sna\u017enog odnaro\u0111ivanja, ugroze vjerske i nacionalne svijesti, odr\u017eavanje tog kongresa je bilo motivirano i sna\u017enim vjerskim, nacionalnim i kulturnim razlozima. Preko je bilo doma\u0107in\u00a0vi\u0161e tisu\u0107a sudionika iz raznih krajeva, pristani\u0161ta su bila puna sve\u010dano oki\u0107enih gajeta, brodova i parobroda. I papa Pio XI. sudionicima kongresa osobno se obratio brzojavom. Snagom zajedni\u0161tva, duhom vjere i nacionalnim ponosom, Preko se predstavilo kao \u010duvar vjere i nacionalne svijesti u tim te\u0161kim vremenima\u201c rekao je moderator Simpozija prof. dr. \u0160ime Mihatov.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Dr. Begonja je predstavio klju\u010dne diplomatsko-politi\u010dke doga\u0111aje privremenog upravnog i politi\u010dkog otu\u0111enja grada Zadra i njegovog bli\u017eeg okru\u017eenja iz matice Hrvatske. \u201eTo je zna\u010dajno utjecalo i na oblikovanje nacionalne svijesti u gradu i njegovom podru\u010dju. To razdoblje razotkriva talijansko iredentisti\u010dko-imperijalne i srpske hegemonisti\u010dke te\u017enje prema hrvatskim prostorima\u201c upozorio je Begonja, opisuju\u0107i kontekst dono\u0161enja Londonskog i Rapallskog ugovora. U Londonu je 26. travnja 1915. g. izme\u0111u Antante i Kraljevine Italije zaklju\u010den Londonski ugovor, koji je zadovoljavao talijanske pretenzije prema hrvatskom dijelu Jadrana, te su odre\u0111ene granice u kojima \u0107e Italija dobiti provinciju Dalmaciju.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Begonja je specificirao koje \u0107e teritorije \u010detiri savezne velesile dodijeliti Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, \u0161to zna\u010di da se raspodjela hrvatskog teritorija namjeravala provesti i u korist Srbije i Crne Gore. Okon\u010danjem rata, Italija je 4. studenog 1918. g. vojno zauzela grad Zadar. Uklonjena su sva netalijanska obilje\u017eja u gradu. U sveop\u0107oj talijanizaciji, \u010di\u0161\u0107en je medijski prostor i nametana jezi\u010dna, kulturna i politi\u010dka stajali\u0161ta. U talijanskom mjestu Rapallo 12. studenog 1920. g. izme\u0111u Kraljevine Italije i Kraljevstva SHS sklopljen je Rapallski ugovor. Kona\u010dnim me\u0111usobnim teritorijalnim razgrani\u010denjem, Zadar je i slu\u017ebeno pao pod suverenitet Kraljevine Italije. Rapallski ugovor Italiji je jam\u010dio potpuno pravo na dijelove isto\u010dnog Jadrana. Zadar je bio dio kraljevine Italije, izoliran u odnosu na svoje kopneno zale\u0111e.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201ePrekidom logi\u010dnih prirodnih veza, gospodarskih, trgova\u010dkih, kulturnih s ostatkom dalmatinskog podru\u010dja, grad je stekao paradoksalnu poziciju ‘stranog predmeta’ na vlastitom organizmu\u201c rekao je Begonja. U Zadru su Talijani potencirali etni\u010dku nesno\u0161ljivost spram Hrvata. \u201eCilj je bio represivnim metodama o\u010distiti zemlju od svih netalijanskih duhovnih i materijalnih vrijednosti\u201c rekao je Begonja. Gospodarsko-socijalne prilike i nacionalisti\u010dko-represivno djelovanje utjecalo je na brojno iseljavanje hrvatskog stanovni\u0161tva, a u grad se useljavalo talijansko.<\/p>\n

\"???????????????????????????????\"<\/a>Denacionalizacija odnosno talijanizacija je zadirala u sve pore dru\u0161tva. \u201eU cilju izmjene etni\u010dkih odnosa u Zadru u korist talijanske narodnosti, gradili su \u0161kole u prigradskim naseljima, utje\u010du\u0107i na razvoj djece hrvatskih roditelja. Odgajaju\u0107i se u talijanskom jezi\u010dnom i duhovnom smislu, trebali su zanemariti svoju stvarnu nacionalnu pripadnost\u201c rekao je Begonja. Za te su potrebe fa\u0161isti od 1928. do 1931. pokrenuli i promjenu hrvatskih prezimena u talijanska, mijenjali su hrvatske nazive. Rezultat toga je, prema dostupnoj dokumentaciji, vi\u0161e od 4000 promijenjenih hrvatskih u talijanska prezimena u Zadru, rekao je Begonja.<\/p>\n

\"???????????????????????????????\"<\/a>Dr. Bacalja je predstavio pokretanje tiskare u Preku 1927. g. dolaskom don Ive Prodana, politi\u010dara, urednika i izdavatelja mnogih hrvatskih novina u Zadru. Katoli\u010dka hrvatska tiskarna vlasnika don Ive Prodana, s ciljem da vjersko-politi\u010dki list ‘Katoli\u010dka Dalmacija’ po\u010dne izlaziti u vlastitoj tiskari, djelovala je u Zadru od 1883. do 1925. g. Tada je zatvorena jer je Zadar Londonskim ugovorom pripao Italiji. U tiskari su otisnute i druge zna\u010dajne publikacije.<\/p>\n

\"???????????????????????????????\"<\/a>U kolovozu 1928. g. izlazi prvi broj lista ‘Preko’, s podnaslovom ‘Blizu Zadra u Dalmaciji’. Ubrzo izlazi i prilog Preka na talijanskom jeziku, Il Popolo. Izla\u017eenje Preka, zadnjih Prodanovih novina, zaklju\u010deno je s petim brojem 12. sije\u010dnja 1929. g.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Bacalja je istaknuo i Vjesnik Po\u010dasne stra\u017ee Presvetog Srca Isusova, u izdanju franjevaca tre\u0107oredaca na \u0160kolji\u0107u, oto\u010di\u0107u pokraj Preka. Vjesnik je izlazio od 1930. g., na po\u010detku \u0161est puta godi\u0161nje, a od 1935. kao mjese\u010dnik. Tiskara na \u0160kolji\u0107u otisnula je niz vjerskih knjiga autora tre\u0107oredaca. Don Josip Felicinovi\u0107 na \u0160kolji\u0107u je objavio nekoliko knjiga, prijevod Priru\u010dnika Katoli\u010dke akcije, knjige o kr\u0161\u0107anskom socijalnom u\u010denju, Izgradimo na\u0161u Hrvatsku i Izgradimo socialnu Hrvatsku, koja je 1941. g. otisnuta na \u0160kolji\u0107u, a uvezana je u Senju 1941. Naime, Italija je te godine okupirala Preko, pa su no\u0107u gajetom prebacili arke u Senj, gdje je knjiga dovr\u0161ena.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eU sveop\u0107oj oseci koja je nastala u zadarskom kraju odcjepljenjem mati\u010dnog grada, ‘Preko’ je poku\u0161aj da se to stanje prevlada, makar u malom dijelu, nakladni\u0161tvu. Nakon \u017eive tiskarske djelatnosti u Zadru od Kraljskog Dalmatina, prvih novina na hrvatskom jeziku koje su izlazile u Zadru od 1806. do 1810. g., <\/i>Preko <\/i>i Katoli\u010dka hrvatska tiskarna u Preku nastavljaju i kratko produ\u017euju dugu tradiciju zadarskog izdava\u0161tva. Nastavkom djelovanja Prodanove tiskare u Preku u te\u0161kim vremenima gospodarske krize, totalitarnih ideologija i re\u017eima te diktature u Kraljevini Jugoslaviji, isti\u010demo blagotvorno djelovanje tre\u0107oredaca koji su kulturnim, prosvjetnim i vjerskim djelovanjem odlu\u010dno utjecali na pobolj\u0161anje \u017eivota svog naroda i njegov opstanak\u201c istaknuo je Bacalja. Na Simpoziju koji je okupio brojne zaiteresirane nastupio je i KUD ‘Luzor’ iz Preka te je uprili\u010dena izlo\u017eba fotografija starog Preka i foto-dokumentacija odr\u017eavanja Euharistijskog kongresa autora Davora Klarina.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Prof. Livljani\u0107 je istaknuo kako su Hrvati imali jedinstvenu povlasticu uporabe svog starohrvatskog jezika u liturgiji i glagoljice kao narodnog pisma. S obzirom na odr\u017eavanje kongresa u Preku, to je vrijeme kad je Kraljevina Jugoslavija 1935. g. potpisala konkordat sa Svetom Stolicom, no nikad nije stupio na snagu, jer mu se usprotivila Srpska pravoslavna Crkva i Beogradska skup\u0161tina ga nije ratificirala. Glede vremena komunisti\u010dke Jugoslavije, Livljani\u0107 je istaknuo kako su formalni diplomatski odnosi izme\u0111u Svete Stolice i Jugoslavije prekinuti 1952. g., nakon \u0161to je nadbiskup Alojzije Stepinac imenovan kardinalom. Razgovori opet zapo\u010dinju u lipnju 1964. g., a zavr\u0161avaju 25. lipnja 1966. g., kada su ponovno uspostavljeni diplomatski odnosi. God. 1971. Tito je posjetio papu Pavla VI. \u201eTime su se komunisti\u010dke vlasti htjele dodvoriti Zapadu i pokazati kako u Jugoslaviji dolazi do pobolj\u0161anja polo\u017eaja Katoli\u010dke Crkve i do demokratizacije cijelog dru\u0161tva. Bilo je to i vrijeme otvaranja Vatikana prema dr\u017eavama komunisti\u010dkog re\u017eima, tzv. vatikanska Ostpolitik\u201c rekao je Livljani\u0107. O tome pi\u0161e kardinal Agostino Casaroli, dr\u017eavni tajnik Svete Stolice (1979.-1990.) u knjizi ‘Mu\u010deni\u0161tvo strpljenja’, izdanoj 2001. g., gdje o odnosima Svete Stolice i Jugoslavije pi\u0161e na sedamdeset stranica. Ipak, do pobolj\u0161anja polo\u017eaja Crkve nije do\u0161lo, brojni politi\u010dki neistomi\u0161ljenici, sve\u0107enici i redovni\u0161tvo bili su zatvarani.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eMnogi u tada\u0161njoj crkvenoj hijerarhiji nisu bili zadovoljni tim protokolom, navodnom normalizacijom odnosa izme\u0111u Crkve i dr\u017eave. No Sveta Stolica je u te razgovore u\u0161la u najboljoj namjeri, da barem malo olak\u0161a te\u017eak polo\u017eaj vjernika u dr\u017eavama komunisti\u010dkog bloka\u201c rekao je Livljani\u0107. Istaknuo je zasluge Svete Stolice u me\u0111unarodnom priznanju Hrvatske 1992. g., \u0161to je za vatikanske pojmove bilo neuobi\u010dajeno brzo te zahvalnost papi Ivanu Pavlu II. koji je nakon svog tre\u0107eg pohoda Hrvatskoj 2003. g. rekao da \u0107e Hrvatska uvijek imati povla\u0161teno mjesto u njegovoj ljubavi i molitvi.<\/p>\n

\n

\n

\n

Prof. Livljani\u0107 o temi Zadarske metropolije<\/i><\/b><\/p>\n

Livljani\u0107 je govorio i o statusu Zadarske nadbiskupije kao metropolije, koje je datiralo od 1154. g., a dokida se bulom ‘Pastorale munus’ od 1. kolovoza 1932. g. kada je izravno podvrgnuta Svetoj Stolici.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Zadarska nadbiskupija u svom ‘osaka\u0107enom’ obliku bila je do 1. o\u017eujka 1948. g., kada je Sveta Stolica dokinula ‘apostolsku administraturu jugoslavenskog dijela Zadarske nadbiskupije’ te se opet ujednila u svojim prirodnim i povijesnim granicama. Naime, period kad su grad Zadar i tri okolne \u017eupe, \u0161to je bilo svega 4 % dotada\u0161njeg podru\u010dja nadbiskupije, Rapalskim ugovorom 1920. g. pripojeni Kraljevini Italiji, zadarski nadbiskup Marijan Oblak smatra da je bio ‘najte\u017ei i najtragi\u010dniji doga\u0111aj u gotovo dva tisu\u0107lje\u0107a njenoj dugoj povijesti’. Livljani\u0107 je opisao otpore splitskog biskupa Frane Frani\u0107a razmi\u0161ljanju 1961. g. da Zadar postane sjedi\u0161te metropolije za Dalmaciju. Mons. Frani\u0107 je i papi Pavlu VI. 1968. g. rekao kako je episkopat Jugoslavije na svom zasjedanju u svibnju te godine ‘odbacio prijedlog da Zadar ostane izravno podvrgnuta nadbiskupija iz pastoralnih i politi\u010dkih razloga’, te da ‘nije u interesu Crkve da u Dalmaciji budu dvije nadbiskupije, jo\u0161 manje da jedna bude u Zadru’. Krajem 1969. g., Splitska biskupija postaje nadbiskupijom i osnovana je Splitsko-makarska metropolija.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Uva\u017eavaju\u0107i 800-godi\u0161nju tradiciju Zadarske metropolije, a nakon osnivanja Rije\u010dke i Splitske metropolije, Pavao VI. mons. Oblaku u audijenciji je rekao: \u201eSveta Stolica nije na\u0161la razloga poniziti jednu drevnu i \u010dasnu nadbiskupiju\u201c. \u201ePrema tada\u0161njem crkvenom zakoniku, jedna se nadbiskupija nije mogla podlo\u017eiti drugoj nadbiskupiji \u2013 metropoliji. Ono Pavla VI., ‘umiliare’ \u2013 poniziti, zapravo bi zna\u010dilo ukinuti Zadar kao nadbiskupiju, a Sveta Stolica ‘nije za to na\u0161la razloga’. Zato je Zadarska nadbiskupija ostala izravno podlo\u017eena Svetoj Stolici.Takvih nadbiskupija u Crkvi ima vi\u0161e i nakon dono\u0161enja novog crkvenog zakonika 1983. g. U vrijeme kad se razmi\u0161ljalo o ju\u017enohrvatskoj metropoliji i njenom sjedi\u0161tu, ni komisija BKJ, ni Split ni Zadar, nisu se sjetili ono ili \u2013 zamijeniti s \u2013 i \u2013 i Zadar i Split. Uvjeren sam da bi to za pastoralno djelovanje Crkve u Hrvata bilo bolje, kao i za me\u0111usobnu suradnju i povezanost dviju mjesnih Crkava\u201c rekao je Livljani\u0107, dodav\u0161i kako je za formiranje metropolije, uz nadbiskupiju kao njeno sjedi\u0161te, dovoljna jo\u0161 samo jedna biskupija. Livljani\u0107 je istaknuo i kako je za vrijeme svog veleposlani\u010dkog mandata (1992.-1998.) u Vatikanu, kao vjernik Zadarske nadbiskupije, u rujnu 1996. g. upitao uglednika u Dr\u017eavnom tajni\u0161tvu Svete Stolice mo\u017ee li se tada, kad su se formirale Vara\u017edinska, Po\u017ee\u0161ka i Gospi\u0107ko-senjska biskupija, uspostaviti i Zadarska metropolija, na \u0161to je dobio odgovor: ‘Ono \u0161to se dogovore hrvatski biskupi unutar HBK \u0107e biti prihva\u0107eno i od strane Svete Stolice’. \u201eI jo\u0161 sam jednom \u010duo, ‘Tu nema nikakve politike’\u201c zaklju\u010dio je Livljani\u0107.<\/p>\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Povodom obilje\u017eavanja devedesete godi\u0161njice euharistijskog kongresa koji je odr\u017ean 8. rujna 1925. g. u Preku na otoku Ugljanu, u nedjelju …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14680"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14680"}],"version-history":[{"count":6,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14680\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14703,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14680\/revisions\/14703"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14680"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14680"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14680"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}