{"id":14617,"date":"2015-08-20T11:51:49","date_gmt":"2015-08-20T10:51:49","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14617"},"modified":"2015-08-21T13:52:40","modified_gmt":"2015-08-21T12:52:40","slug":"manastir-krka-zadarski-nadbiskup-na-proslavi-400-obljetnice-rada-bogoslovije-u-manastiru-krka","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14617","title":{"rendered":"MANASTIR KRKA: ZADARSKI NADBISKUP NA PROSLAVI 400. OBLJETNICE RADA BOGOSLOVIJE U MANASTIRU KRKA"},"content":{"rendered":"

\"Manastir<\/a>Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, na poziv episkopa dalmatinskog Fotija, u srijedu 19. kolovoza sudjelovao je u svetoj arhijerejskoj liturgiji proslave 400. obljetnice Bogoslovije Sveta tri Jerarha, u manastiru Krka pokraj Kistanja, koju je predvodio patrijarh Irinej, vrhovni poglavar Srpske pravoslavne crkve, u prisutnosti mnogih mitropolita i episkopa SPC-a te vi\u0161e stotina vjernika. Bogoslovija manastira Krka, najve\u0107eg i najpoznatijeg pravoslavnog manastira u Hrvatskoj, osnovana 1615. g., najstarije je bogoslovsko u\u010dili\u0161te Srpske pravoslavne crkve. Bila je prva organizirana \u0161kola s programom i nastavnicima koja je imala veliki zna\u010daj u cijeloj povijesti pravoslavlja u Hrvatskoj i izvan nje, a sve kasnije \u0161kole Srpske pravoslavne crkve potje\u010du od kr\u010dke bogoslovije. Patrijarh Irinej je rekao kako je ta bogoslovija simbol opstanka Srba u Dalmaciji, a njegova sedmostoljetna povijest svjedok i \u010duvar pravoslavlja u tim stradalni\u010dkim krajevima. Kao izaslanik kardinala Josipa Bozani\u0107a, zagreba\u010dkog nadbiskupa, u proslavi je sudjelovao i mons. Nedjeljko Pintari\u0107, u slu\u017ebi nadbiskupskog vikara za kulturu. Uz don Rolanda Jeli\u0107a, tajnika mons. Pulji\u0107a, u liturgiji kojom se ujedno slavio blagdan Preobra\u017eenja Gospodinova, sudjelovali su i \u017eupnik i \u017eupni vikar Kistanja, mons. Nikola Du\u010dki\u0107 i don Ivan Perkovi\u0107; njih dvojica su sudjelovali i ve\u010der prije na Sve\u010danoj akademiji u manastiru Krka.<\/p>\n

\"IMG_0736\"<\/a>U izjavi za medije nakon bogoslu\u017eja, nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 \u00a0je rekao da je ta velika godi\u0161njica rada bogoslovije va\u017ean doga\u0111aj, ne samo za narod koji to obilje\u017eava, nego i za kraj gdje taj narod \u017eivi, a to je Zadarska nadbiskupija. \u201eDrago mi je da sam mogao ugostiti patrijarha Irineja i da smo zajedno po\u0161li pred mo\u0107i sv. Sto\u0161ije u zadarskoj katedrali. Godi\u0161njica bogoslovije pokazuje da su kr\u0161\u0107ani ovdje i diljem Europe uistinu dali svoj osobiti doprinos na planu \u0161kolstva, odgoja i kulture. Moja nazo\u010dnost na Krki \u010destitka je svim generacijama koje su u tom pogledu dale svoj obol da na\u0161 hrvatski narod i srpski narod koji tu \u017eivi, bude napredan u kulturi, da ne zaostaje za drugima. U Zadru je, upravo zahvaljuju\u0107i djelovanju Crkve i dominikanskog reda, osnovano najstarije sveu\u010dili\u0161te u Hrvatskoj i ubraja se u velika u\u010dili\u0161ta koja su u to vrijeme u 14. st. nastajala. U tom kontekstu, mislim da i ova odgojno-obrazovna institucija ima razloga za ponos, zbog toga \u0161to je nastala prije \u010detiri stolje\u0107a\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\"IMG_0737\"<\/a>Na pitanje o puno netrpeljivosti koje su se tu doga\u0111ale, mons. Pulji\u0107 je rekao: \u201ePa to je, na\u017ealost, sudbina ovog podru\u010dja. Nisu samo pravoslavci trpjeli od zatvaranja i otvaranja, nego su i hrvatske \u0161kole i brojne institucije bile ugro\u017eene ratovima, okupacijama ili nekim drugim stavovima, po\u010dev\u0161i od netrpeljivosti prema Mle\u010danima i Turcima koji su tu dolazili. To je na\u0161a sudbina ovdje, da smo uvijek bili u nekoj opasnosti, ali dizali smo se kao feniks iz pepela. Mislim da ne treba tako crno gledati na ono \u0161to je bilo, ali treba gledati unaprijed i misliti na ono \u0161to je pred nama. Mislim da ovdje Hrvati i Srbi mogu i dalje zajedni\u010dki \u017eivjeti, zajedni\u010dki se nadati i zajedni\u010dki stvarati svoju budu\u0107nost\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

\"svedalmatinski-sabor-manastir-krka-patrijarh-irinej1-\"<\/a>Patrijarh Irinej u propovijedi bogoslu\u017eja podsjetio je na \u010detiri kr\u010dka sabora poznata u cijelom pravoslavlju. Pozdravio je pravoslavne vjernike na svim kontinentima, a \u201epogotovo one koji su silom prilika, ili bolje re\u0107i neprilika, morali, bili prinu\u0111eni napustiti ove divne i svete krajeve. Vjerujem da su oni danas, iako nisu tijelom s nama, duhom i svojim mislima prisutni ovdje. Sje\u0107aju se tih divnih i slavnih dana, kada su u zajednici Kristovoj slavili ime Bo\u017eje\u201c. Tri manastira podignuta u Hrvatskoj u 14. st., Krka, Krupa i Dragovi\u0107, \u201ezna\u010di da mi Srbi nismo ovdje do\u0161li s Turcima, kako to mnogi \u017eele re\u0107i. Ovo je srpska postojbina, kao i svih drugih. Nisu manastiri podizani radi nekoga, nego za narod kojem ti manastiri pripadaju. \u0160to zna\u010di da je ovdje bio veliki broj na\u0161eg naroda u 14. st. koji je na\u017ealost silom kasnijih prilika i neprilika, zbog turskoga ega i onoga \u0161to su nam Turci donijeli, puno puta bje\u017eao, napu\u0161tali su to mjesto, ali su se i vra\u0107ali ovdje, jer ih je svetinja mjesta privla\u010dila. I dolazili su ponovno, mnogi na svoje poru\u0161ene domove, crkve, manastire i groblja. Na\u017ealost, kako se to dogodilo i u posljednje vrijeme\u201c rekao je patrijarh Irinej. Upozorio je kako je to na\u0161e vrijeme li\u0161eno pridjeva ponosno, \u201ejer su zla koja su se dogodila u na\u0161em vremenu ve\u0107a nego mo\u017eda \u0161to su se ikad doga\u0111ala. Nikad jedan narod nije \u010dinio drugome i drugi onome, \u0161to se doga\u0111alo u na\u0161em vremenu. Ono \u0161to je najtragi\u010dnije, to se dogodilo u kr\u0161\u0107anskom narodu. Ne s nekim narodom, koji pripada nekoj religiji, nepoznatoj, ispovijeda nepoznatog Boga. Nego narodu koji je puno godina imao istu Crkvu, koji se hranio Bo\u017ejom rije\u010dju iz iste svete knjige evan\u0111elja, imao iste svete tajne i gotovo sve isto. I dogodilo se ono \u0161to Bogu nije milo; da su se bra\u0107a posva\u0111ala, podijelila i pokazala takva zlo\u010dinstva jedna prema drugom, da se vjerujem i samo nebo stidjelo onoga \u0161to ljudi rade. Tako je to kad se \u010dovjek odvoji od Boga. Sve ono \u0161to je \u010dinjeno, ma koliko pri\u010dano da se to \u010dini u ime Bo\u017eje, u ime neke Crkve, to nisu bili Bo\u017eji ljudi niti je to bilo u ime Crkve. Bilo je to u ime pada ljudskoga, dubokog\u00a0 moralnog i duhovnog pada. To je posljedica ljudskih grijeha, posljedica \u010dovjeka odvojenog od Boga, istine\u201c rekao je patrijarh Irinej, dodav\u0161i da \u010dovjek Crkve i evan\u0111elja radije trpi, podnosi i spreman je podnijeti nepravdu i zlo, nego ih u\u010diniti.<\/p>\n

\"6121573bf255510d32e6dfbc051aeb93\"<\/a>\u201eTo je osobina kr\u0161\u0107ana. Zato, oni koji su \u010dinili zla, \u010dinili su to na\u0161i susjedi, \u010dinili smo to djelomi\u010dno i mi, na\u0161i prema njima, u mnogo manjoj mjeri. To se ne mo\u017ee nikad opravdati, niti na\u0107i razloga za to. Ali sada, moramo se okrenuti budu\u0107nosti. Da to \u0161to se dogodilo ostane daleko iza nas, i da se to nikad i nigdje ne ponovi, ni u na\u0161em narodu ni kod drugih\u201c rekao je patrijarh Irinej, istaknuv\u0161i da kao kr\u0161\u0107ani trebamo kr\u0161\u0107anski misliti i \u017eivjeti. \u201eKr\u0161\u0107anstvo nije znanje dogmi i ispovijedanje jezikom. Kr\u0161\u0107anstvo je \u017eivot po evan\u0111elju, Kristu, svetim ocima. Zato, kao narod, moramo oprostiti sve ono \u0161to nam je \u010dinjeno i moliti i druge da oproste ono \u0161to su poneki iz na\u0161eg naroda \u010dinili. Crkva je jedini put i na\u010din da prebrodimo, premostimo, pobijedimo zlo koje je i u na\u0161em vremenu prisutno. Ono \u0161to se danas doga\u0111a, nije dobro. Svatko \u0107e po\u017eeti ono \u0161to je posijao. Zato se trudimo sijati dobro sjeme, da bi izabrali dobre plodove. Neka Gospod pomogne da od zlih postanemo dobri, a od dobrih jo\u0161 bolji i najbolji. Za to imamo velike primjere, u\u010ditelje puta koji vodi u \u017eivot, da se na njih ugledamo\u201c zaklju\u010dio je patrijarh Irinej u propovijedi.<\/p>\n

\"IMG_1719\"<\/a>Na po\u010detku bogoslu\u017eja, episkop dalmatinski Fotije rekao je da je, prosvijetljena svetoduhovskom taborskom svjetlo\u0161\u0107u koje gleda preobra\u017eenog Krista i jedni druge kao bra\u0107u, kao ciljem bila rukovo\u0111ena i Jelena \u0160ubi\u0107, sestra cara Du\u0161ana silnog, kad je podizala taj manastir, \u201eda bi se pravoslavni Srbi Bukovice i cijele Dalmacije mogli moliti Bogu. Nadahnut istim duhom, mitropolit dabrobosanski Kir Teodor, koji je u to vrijeme stolovao u manastiru Rmnju, 1615. g. podi\u017ee bogoslovsko u\u010dili\u0161te, da bude rasadnik svjetlosti, sve\u0107enstva i mona\u0161tva koje \u0107e s narodom tog kraja nositi krst pravoslavnog svjedo\u010denja kroz povijest\u201c rekao je episkop Fotije, istaknuv\u0161i kako je od svoga osnivanja kr\u010dka bogoslovija postala jedno s Eparhijom dalmatinskom. \u201eKad je \u017eivjela bogoslovija, \u017eivjela je i eparhija. Kad se gasila i zatvarala bogoslovija, gasio se i \u017eivot u toj eparhiji. To je naj\u010de\u0161\u0107e bilo u vrijeme velikih stradanja, kada su mo\u0107ne imperije koje su vladale tim prostorima, Venecija, Mleci, Austrija i Turska, progonili pravoslavne Srbe, da bi provodili svoju zemaljsku politiku i interese, u \u010demu se ne mo\u017ee prepoznati duh preobra\u017eenja, nego duh tame i destrukcije\u201c rekao je episkop Fotije. Zbog toga se kr\u010dka bogoslovija \u010desto selila; 1832. g. u \u0160ibenik, a 1841. g. u Zadar, tada\u0161nje sredi\u0161te Eparhije dalmatinske, gdje je bila do kraja Prvog svjetskog rata, 1920. g. \u201eNakon Drugog svjetskog rata, vladika dalmatinski Stefan Boca vra\u0107a bogosloviju u manastir Krku u svoje povijesno sjedi\u0161te, gdje \u0107e raditi sve do novog progona Srba u Dalmaciji, u tragi\u010dnom ratu od 1991. g. do 1995. g. Rad bogoslovije je obnovljen 2001. g. te je opet postala znak nade i preobra\u017eenja srpskog naroda u drevnoj i apostolskoj Dalmaciji\u201c rekao je episkop Fotije, podsjetiv\u0161i na imena vezana za manastir i bogosloviju Krka: Nikola Tesla, Vuk Karad\u017ei\u0107, Dositej Obradovi\u0107, Vladan Desnica. Iz nje je iza\u0161lo pribli\u017eno tisu\u0107u sve\u0107enika, vladika, igumana i duhovnih radnika koji su na svim kontinentima.<\/p>\n

\"IMG_0755\"<\/a>Nakon bogoslu\u017eja, u izjavi za medije episkop Fotije je rekao: \u201ePo na\u0161im podacima, na prostorima Dalmatinske eparhije, koja pokriva Zadarsku, \u0160ibensko-kninsku i Splitsko-dalmatinsku \u017eupaniju, trenutno \u017eivi izme\u0111u 25 000 i 30 000 stanovnika, prema popisu iz 2011. g. A prije rata, koliko mo\u017eemo sigurno tvrditi, bilo je od 100 000 do 120 000 stanovnika. Dakle, jedna petina predratnog stanovni\u0161tva je tu ostala \u017eivjeti. To su ve\u0107inom stariji ljudi, od 50 godina starosti nadalje. Mi o\u010dekujemo, zato ova patrijarhija postaje blagoslov za nas, da se to izmijeni, da ljudi mogu \u017eivjeti na ovim prostorima gdje su stolje\u0107ima \u017eivjeli. Ako ne budemo to prepoznali, mo\u017eda nam do\u0111u azilanti i tre\u0107i ljudi s kojima \u0107emo te\u017ee komunicirati. Ne u smislu\u2026 mogu \u017eivjeti svugdje, oni su ljudi nevoljnici. Ali trebaju \u017eivjeti ljudi koji su ovdje stolje\u0107ima \u017eivjeli. I to prvenstveno trebaju biti ljudi s ovih prostora, zna\u010di Srbi, Hrvati; predstavnici vlasti srpske, hrvatske, Vlada, Skup\u0161tina, Sabor, da to u\u010dine, da se to normalizira. To o\u010dekujemo. Ova patrijarhija ide u tom pravcu. Patrijarhija postaje na ovim prostorima sveop\u0107a poruka mira, kr\u0161\u0107anske ljubavi i razumijevanja. I podr\u0161ka na\u0161em lokalnom srpskom stanovni\u0161tvu da ovdje ostanemo i opstanemo\u201c rekao je dalmatinski episkop Fotije.<\/p>\n

\"IMG_0759\"<\/a>Patrijarh Irinej je u izjavi medijima nakon bogoslu\u017eja rekao: \u201eBila mi je \u017eelja posjetiti ovaj manastir koji u\u017eiva veliki ugled ne samo u ovim prostorima, nego u cijeloj na\u0161oj Crkvi i na\u0161em narodu. Zatim, da ohrabrimo na\u0161 narod koji je ostao pored svih nevolja koje su se tu doga\u0111ale, ostao je tamo gdje se stolje\u0107ima \u017eivjelo. \u017delio bih da ovaj posjet bude poseban povod svima koji su silom prilika napustili ove prostore, da se vrate svojim domovima, jer ovi su prostori od davnina bili prostori gdje su \u017eivjeli i Srbi, zajedno sa svojom bra\u0107om Hrvatima, jedno dugo vrijeme. To \u017eivljenje je bilo onakvo kako je i prili\u010dilo kr\u0161\u0107anskom narodu. Ovo \u0161to se dogodilo u posljednje vrijeme, to nije samo veliko zlo koje je na\u0161 narod do\u017eivio, isku\u0161enje, to je veliko isku\u0161enje i za hrvatski narod. To je bilo najmanje kr\u0161\u0107anskog odnosa i postupaka, \u0161to sigurno ni\u010dim ne doprinosi historiji ovog naroda. To je zaista bio moment kakav se ne mo\u017ee pozdraviti i kakav bih \u017eelio da se vi\u0161e nikad ne dogodi, ni nama ni nekim drugim narodima\u201c rekao je patrijarh Irinej.<\/p>\n

\"krka-manastir\"<\/a>Na pitanje novinara za komentar toga \u0161to je rekao u propovijedi bogoslu\u017eja, da su Srbi u\u010dinili manje zla, patrijarh Irinej je rekao: \u201eTo najbolje govore doga\u0111aji. Ono \u0161to je bila najve\u0107a tragedija, \u0161to je na\u0161 narod pod velikim pritiskom morao napustiti ove krajeve. I ono \u0161to je opet posebno tragi\u010dno, jest ono \u0161to se doga\u0111alo na tom putu bje\u017eanja od smrti, \u0161to ne slu\u017ei na \u010dast nikome i \u0161to bismo \u017eeljeli da se vi\u0161e ne ponovi\u201c. O doga\u0111anjima uz \u0107irilicu u Vukovaru patrijarh Irinej je rekao: \u201ePa mi smo iznena\u0111eni. Svaki narod ima svoj identitet. Jedna od osobina tog naroda je i njegovo pismo. Beograd je prepolovljen latinicom. Nama to ne smeta. Za\u0161to u Vukovaru smeta \u0107irilica? Ja to ne mogu sebi objasniti, niti se to mo\u017ee objasniti. To je pravo jednog naroda. I ne samo to. To je pismo koje je nama jedno vrijeme bilo zajedni\u010dko pismo. Mi prihva\u0107amo latinicu, ali imamo svoje pismo i normalno je da srpski narod, tamo gdje je, ima pravo na svoje pismo. Vjerojatno \u0107e to budu\u0107e vrijeme demantirati. To ne\u0107e biti nimalo na \u010dast na\u0161eg vremena\u201c.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"IMG_1744\"<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

 <\/p>\n

\"IMG_0728\"<\/a><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, na poziv episkopa dalmatinskog Fotija, u srijedu 19. kolovoza sudjelovao je u svetoj arhijerejskoj liturgiji proslave …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14617"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14617"}],"version-history":[{"count":3,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14617\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14633,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14617\/revisions\/14633"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14617"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14617"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14617"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}