{"id":14586,"date":"2015-08-15T20:45:12","date_gmt":"2015-08-15T19:45:12","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14586"},"modified":"2015-08-17T11:52:55","modified_gmt":"2015-08-17T10:52:55","slug":"velika-gospa-u-pagu-2015","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14586","title":{"rendered":"PAG: SVETKOVINA VELIKE GOSPE – Propovijed mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"

Kao \u0161to je mlada Marija po\u0161la u pohode starici ro\u0111akinji Elizabeti, tako je u 1998.
\njedan starac do\u0161ao u pohode mladoj zemlji i njezinom kardinalu Stepincu<\/em><\/strong><\/p>\n

\u00a01.<\/b> \u010cim je Marija doznala da je njezina ro\u0111akinja Elizabeta u blagoslovljenom stanju, odlu\u010dila je pohoditi staricu Elizabetui i biti joj pri ruci u njezinim danima poroda. Pohitila je u Gorje, u grad Judin koji se nalazio oko 100 km udaljen od Nazareta. Evan\u0111elist Luka isti\u010de u svom opisu Marijinu \u017eurbu i hitnju da \u0161to prije do\u0111e do Zaharijine i Elizabetine ku\u0107e. Poslu\u017eit \u0107u se slikom koju nam je opisao Luka u ve\u010dera\u0161njem evan\u0111eoskom izvje\u0161\u0107u, pa re\u0107i kao \u0161to je Marija po\u0161la u pohode starici Elizabeti da joj bude pri ruci i od pomo\u0107i, tako je prije 17 godina sveti Ivan Pavao II. odlu\u010dio do\u0107i u pohode Hrvatskoj, domovini mu\u010denika Alojzija Stepinca. Poput susreta Marije i Elizabete, koji je bio pun simbolike i zna\u010denja za Povijest spasenja, tako je i pohod Hrvatskoj svetog Ivana Pavla II. bio ispunjen znakovitim zbivanjima kojih se jo\u0161 uvijek rado sje\u0107amo. Spomenut \u0107u samo tri:<\/p>\n

–\u00a0 Prvo jest podudarnost dana progla\u0161enja bla\u017eenim Alojzija Stepinca (3. listopada 1998.), s danom obrane pred komunisti\u010dkim sudom u Zagrebu (3. listopada 1946.) kad je osudio ideologiju komunizma i najavio njezin kraj.<\/p>\n

–\u00a0 Druga znakovitost jest i njegovo hodo\u010da\u0161\u0107e u Prasveti\u0161tu “Gospe od Otoka” u Solinu, gdje su na\u0161i vjerski i narodni korijeni. Tamo je, naime, zapo\u010dela i ona Velika devetnica na\u0161eg narodnog okupljanja koja je zapravo ozna\u010dila po\u010detak pada bezbo\u017ene ideologije komunizma. A velike zasluge za program i organizaciju te devetnice imao je i sin ovog grada pokojni \u017divko Kusti\u0107.<\/p>\n

–\u00a0 I tre\u0107i najznakovitiji \u010din jest \u010dinjenica \u0161to je papa Wojtyla, za koga svi smatraju da je ”sru\u0161io Berlinski zid” -nadgrobni spomenik razdjeljene Europe- do\u0161ao u Hrvatsku proglasiti bla\u017eenim mu\u010denika Stepinca koji je imao hrabrosti re\u0107i komunisti\u010dkim silnicima onog poratnog vremena: “Na sve optu\u017ebe koje se protiv mene iznose odgovaram: Moja je savjest mirna. Za svoje uvjerenje kadar sam podnijeti prijezir i poni\u017eenje.. i pripravan svaki \u010das i umrijeti..”<\/p>\n

\u00a02.<\/b> Beatifikacija u Gospinom sveti\u0161tu na Mariji Bistrici bila je pravi milostni doga\u0111aj za koji zahvaljujemo Mariji, na\u0161oj vjernoj odvjetnici i zagovornici, koju od milja i po\u0161tovanja nazivamo “kraljicom Hrvata”. Ona je bila zagovornica i velikom zagreba\u010dkom nadbiskupu Alojziju koji je u najte\u017ee vrijeme rata i pora\u0107a mogao hrabro stati na braniku vjere i neustra\u0161ivo se sukobiti s “ognjenim Zmajem koji je imao sedam glava i deset rogova”, kako veli ve\u010dera\u0161nje \u010ditanje iz knjige Otkrivenja. A to se mo\u017ee primijeniti na dvije najopasnije ideologije XX. stolje\u0107a: fa\u0161izam i komunizam. Kad je za vrijeme rata nadbiskup Stepinac osu\u0111ivao zlodjela fa\u0161ista, komunisti su slu\u0161ali i prepisivali njegove propovijedi. A kad je poslije rata upravio svoju kritiku na komunisti\u010dka zlodjela, proglasili su ga “neprijateljem naroda” i osudili na 16 godine robije i gubitak gra\u0111anskih prava u trajanju od 5 godina. Pre\u017ealosni proces, kako ga je nazvao tada\u0161nji papa Pio XII, bio je po\u010detak “svr\u0161etka” bezbo\u017ene komunisti\u010dke i ateisti\u010dke idologije. Istina, taj je zavr\u0161etak predugo trajao, punih pet decenija, i ko\u0161tao je puno ljudskih \u017eivota: od Beliburga, Macelja i brojnih “Jazovki”, do najnovijih \u017ertava Domovinskog rata.<\/p>\n

\u00a0Poslije 17 godina od one veli\u010danstvene sve\u010danosti u Mariji Bistrici osje\u0107amo radost i veliko zna\u010denje \u0161to je sveti Ivan Pavao II. Marijinog \u0161ti\u0107enika Alojzija ubrojio me\u0111u mu\u010denike Kristove Crkve u na\u0161em nacionalnom sveti\u0161tu u koje je Stepinac rado odlazio i hodo\u010da\u0161\u0107a vodio dok je bio na slobodi. Vra\u0107aju\u0107i se ponovno ve\u010dera\u0161njem evan\u0111eoskom izvje\u0161\u0107u o Marijinom pohodu ro\u0111akinji Elizabeti usu\u0111ujem se re\u0107i: Kao \u0161to je starica Elizabeta po nadahnu\u0107u Duha Bo\u017ejeg prepoznala znakovitost susreta pa izrekla prekrasne pohvale na Marijin ra\u010dun, tako je starac Wojtyla u svojoj 78. godini \u017eivota do\u0161ao u Mariju Bistricu re\u0107i pohvalne rije\u010di o na\u0161em kardinalu Stepincu. Osobiti \u0161tovatelj BDM, kojoj je predao svega sebe -“totus tuus”, do\u0161ao je u Hrvatsku, u sveti\u0161te Gospe Bistri\u010dke, proglasiti bla\u017eenim slugu Bo\u017ejega Alojzija. Papa Slaven, Poljak, rodom iz Bijele Hrvatske, na\u0161e pradomovine, do\u0161ao je u pohode Stepin\u010devoj Domovini.<\/p>\n

\u00a03.<\/b> Iako je ve\u0107 bio u poodmakloj dobi, on se nije umarao do zadnjeg trenutka svog \u017eivota poput “Bo\u017ejeg generala” predvoditi vojsku u borbi sa zlom i zasjedama svijeta i u brani ljudskih i bo\u017eanskih prava. Zato je bio kriti\u010dan prema suvremenim mo\u0107nicima, apostolski zagrijan za navje\u0161taj istine i nepopustljiv prema la\u017enim ideologijama, posebice prema sustavima koji su mislili graditi svijet bez Boga. Tre\u0107e tisu\u0107lje\u0107e ne mo\u017ee zapo\u010deti “sramotom na\u0161eg stolje\u0107a”, kako on naziva ateizam svih boja i rastvora, koji je Boga otpisao i skinuo s prijestolja pa je “zapuhn\u00aduo ledeni vjetar”. A on se osje\u0107ao poput\u00a0 ”glasnika Velikoga Kralja koji je poslan na raskr\u0161\u0107a \u017eivota”. Poslu\u0161ajmo samo nekoliko re\u010denica kojima je na tom pohodu opisao bla\u017eenog, a uskoro nadamo i svetog Alojzija Stepinca. Najprije je ustvrdio kako je on ”na jedinstven na\u010din sudjelovao u Vazmenom Otajstvu, te poput p\u0161eni\u010dnoga zrna koje je palo na hrvatsku zemlju i donijelo obilat rod”. A onda je izrazio radost za ”novi plod svetosti”, jer ugledni sin blagoslovljene zemlje Hrvatske biva uzdignut na \u010dast oltara, te podnijev\u0161i okrutnosti komunisti\u010dkoga sustava\u2026 sada se povjerava sje\u0107anju svojih sunarodnjaka”.<\/p>\n

\u00a0U osobi novoga bla\u017eenika spojila se ”tragedija koja je pogodila hrvatsko pu\u010danstvo i Europu tijekom XX. stolje\u0107a obilje\u017eena trima velikim zlima: fa\u0161izmom, nacizmom i komunizmom”. Stoga je sveti Ivan Pavao II. naveo u svojoj propovijedi rije\u010di bla\u017eenog Alojzija iz 1943. kad je Europa bila pritije\u0161njena ne\u010duvenim nasiljem: “Katoli\u010dka Crkva osu\u0111uje sve nepravde, ubijanja nevinih, pale\u017ee mirnih sela i sva zatiranja sirotinjskih \u017euljeva. Crkva je za poredak koji je toliko star koliko i deset zapovijedi Bo\u017ejih. Ona je za poredak koji je napisan ne na raspadljivom papiru, nego u savjesti ljudskoj prstom Boga \u017eivoga”.\u00a0 Sa\u017eimlju\u0107i na koncu odlike novog bla\u017eenika Papa je rekao kako su vjera u Boga, po\u0161tivanje \u010dovjeka, ljubav prema svima sve do pra\u0161tanja, jedinstvo s Crkvom kojoj je na \u010delu Petrov nasljednik bile prepoznatljive crte karaktera ovo neustra\u0161ivog pastira. Dra\u017ea mu je, naime, bila tamnica negoli sloboda, i to samo zato da bi obranio slobodu Crkve i njezino jedinstvo. Nije se stra\u0161io okova kako ne bi bile okovano evan\u0111elje”.<\/p>\n

\u00a04.<\/b> Povijest Crkve ga je upisala u niz najhrabrijih biskupa Europe onog tragi\u010dnog vremena. Stoga ime Stepinac za nas je poruka: poruka Istine i dobrote, poruka vjernosti Bogu, Crkvi i \u010dovjeku, poruka ljubavi prema svom narodu, kako pi\u0161e na njegovom grobu: ”U ljubavi prema hrvatskom narodu ne dam se ni od koga natkriliti”. A na taj grob dolaze nezaustavljivo molitelji: mladi, odrasli, stari, radnici, zemljoradnici, intelektualci, sve\u0107enici, redovnici, biskupi iz domovine i svijeta. Na tom grobu u\u010de se vjerovati, nadati, ljubiti, pra\u0161tati. U\u010de se biti mirotvorci i mironosci. S tog groba dopiru aktualne i sadr\u017eajne Stepin\u010deve rije\u010di iz njegove oporuke: ”Predragi sinci, ljubite se me\u0111usobno! Vazda se bratski ljubite! Budite jedno srce i jedna du\u0161a!”<\/p>\n

\u00a0Neka Marija na nebo uznesena, koja je uz Isusa u sredi\u0161tu Crkve, i u sredi\u0161tu na\u0161e povijesti, bdije i \u010duva na\u0161u djecu i mlade.\u00a0 Nju, koja osje\u0107a opasnost apokalipti\u010dke nemani, usrdno molimo neka nam pomogne dostojno \u017eivjeti pradjedovski zavjet vjere. I neka u\u010dini da se sveti znakovi i simboli s molitvom ponovno usele u na\u0161e domove. Njoj, dakle, koju nazivamo na\u0161om odvjetnicom i zagovornicom ve\u010deras kli\u010demo: Raduj se dragocjena kruno vjernih vladara, \u010dasni ponose bogobojaznih sve\u0107enika, nepokolebiva utvrdo Crkve i nerazru\u0161ivi bedeme Bo\u017ejega Kraljevstva. Tebi povjeravamo svoju sada\u0161njost i budu\u0107nost, te usrdno molimo i pjevamo: Hrvat za kri\u017e bojak bije sveti: vodio ga ljiljan barjak Tvoj. Ti nad nama pla\u0161t razastri bijeli; brani Gospo, brani i nadalje narod svoj! Po toj smo vjeri bili prepoznatljivi ovdje, diljem Europe i svijeta. S takvom odano\u0161\u0107u i povjerenjem \u017eelimo proslaviti i Tvoje slavno uznesenje na nebo. Tako je bilo ju\u010der i kroz stolje\u0107a. Tako neka bude danas i sutra; i u sve vijeke vjekova. Amen.<\/p>\n

\u00a0Mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n

Stolna crkva u Pagu, 15. 08. 2015.<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Kao \u0161to je mlada Marija po\u0161la u pohode starici ro\u0111akinji Elizabeti, tako je u 1998. jedan starac do\u0161ao u pohode …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29,8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14586"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14586"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14586\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14592,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14586\/revisions\/14592"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14586"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14586"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14586"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}