{"id":14414,"date":"2015-07-01T12:05:35","date_gmt":"2015-07-01T11:05:35","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14414"},"modified":"2015-07-10T12:11:43","modified_gmt":"2015-07-10T11:11:43","slug":"vecer-u-knjizari-prof-ivo-nizic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14414","title":{"rendered":"\u201eVE\u010cER U KNJI\u017dARI\u201c \u2013 PROF. IVO NI\u017dI\u0106"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a>Ivo Ni\u017ei\u0107, glazbeni pedagog, skladatelj i dirigent, umirovljeni profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, gostovao je u srijedu 1. srpnja na susretu ‘Ve\u010der u knji\u017eari’ u knji\u017eari Verbum u Zadru. Trideset je godina orgulja\u0161 i zborovo\u0111a u crkvi sv. Mihovila u Zadru. \u201eKa\u017eu da glazba ide iz glave, ratia, do srca. Glazba ima svoj tjelesni dio: ton, mjera, ritam, tonalitet, melodija, oblik, to je sve tjelesnost. Prava glazba po\u010dinje kad nadi\u0111emo njenu tjelesnost i susretnemo se s umjetno\u0161\u0107u. A umjetnost \u010dini ili govori da je stvarnost tajna. Onda su to dodiri\u201c rekao je Ni\u017ei\u0107, istaknuv\u0161i da u tonu postoji ne\u0161to \u0161to \u010dovjeku otkriva nove dimenzije, trag za nepoznatim, izgubljenim. Ton mo\u017ee direktno i\u0107i u vi\u0161e sfere jer je apstraktan, za razliku od rije\u010di koja ima konkretno zna\u010denje.<\/p>\n

\n

\"V1\"<\/a>\u201eTraganje za du\u0161om pjesme je ono do \u010dega dolazimo interpetacijom i svojim duhovnim dodirima. Vje\u017ebanjem \u017eelim doprijeti do savr\u0161enog tjelesnog izgleda pjsme, a interpretacijom do njene du\u0161e. Tako smo od ratia na po\u010detku do\u0161li do uzvi\u0161enijega. Do toga do\u0107i najbolji put je interpretacija. Nakon svladavanja tehnika, slijedi traganje za du\u0161om pjesme\u201c rekao je Ni\u017ei\u0107, dodav\u0161i da u vremenitim umjetnostima, kao \u0161to su glazba, knji\u017eevnost, drama, poezija, postoje onaj tko stvara i reproducira. Oboje moraju biti umjetnici. Taj tko reproducira mora treperiti nad idejama i stvarala\u010dkim mo\u0107ima skladatelja. Tada postoji razlika u dono\u0161enju djela od strane onih koji reproduciraju na razli\u010dite na\u010dine. Kao skladatelj, Ni\u017ei\u0107 je uspje\u0161no, za \u0161to je dobio niz priznanja i nagrada, integrirao tradicijsku zavi\u010dajnu glazbu \u0161to odu\u0161evljava publiku iz cijelog svijeta. Od 1993. do 2009. g. je nositelj kolegija ‘Glazbena kultura i Metodika nastave glazbene kulture’ na Sveu\u010dili\u0161tu u Zadru, a tema njegovog habilitacijskog rada iz muzikologije pod mentorstvom Jerka Bezi\u0107a je ‘Crkveno pu\u010dko pjevanje u Preku do 1960-ih godina 20. st.’.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eKao u\u010ditelja glazbe moj doprinos metodici je \u0161to sam dokazivao da bismo trebali po\u010dinjati s materinskom glazbom. To su uspavanke, brojalice, molitvice pa sam studente poticao da na selu i gradu na melografski na\u010din skupljaju \u0161to im se daje u obitelji kao folklornoj jedinici. U vrijeme kad globalizam uni\u0161tava klasi\u010dne pojmove i tradicionalne vrijednosti, materinska glazba je brana rodnim ideologijama. Treba spoznati tu vrijednost i bogatstvo, kao kad se prona\u0111e slika iz 16. st. Samim time \u0161to je iz 16. st., ve\u0107 je vrijedna. I onda to odbaciti!? To je besmisleno, zanemariti starinu glagolja\u0161kog pjevanja\u201c upozorio je Ni\u017ei\u0107, ustvrdiv\u0161i kako je ukinut niz glagolja\u0161kih napjeva koji su stolje\u0107ima \u017eivjeli u Srednjoj Dalmaciji, \u0161to se u tolikoj mjeri nije dogodilo u Ju\u017enoj, na Bra\u010du, Hvar.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eGlagolja\u0161ko pjevanje je specifi\u010dno pjevanje. Tu je puno melodije. U klapskoj pjesmi mo\u017ee se na\u0107i ne\u0161to od glagolja\u0161kog pjevanja. Ton je specifi\u010dan, dobiva se posebnim zrakom, ima dozu nazalnosti, a nazalan ton je prodoran ton. Glagolja\u0161ko pjevanje je bogatije ritmom, melodijom, oblikom i harmonijom. U radu sam dokazivao kako crkvena glazba ima vi\u0161e komponenata nego sve glazbe koje su u ud\u017ebenicima\u201c rekao je Ni\u017ei\u0107.<\/p>\n

\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>Autor je tri scenska pasionska oratorija: Svit za spasom vapije, Kri\u017eina i Zadnja postaja. Kajanje i pra\u0161tanje su eminentno religiozni \u010dinovi, gdje je veza s Bogom zagarantirana. To ne mo\u017ee svatko, smatra taj profesor crkvene glazbe. Osobito mu je stalo do toga da Crkva kao zajednica pjeva, a to se do\u017eivljava kod glagolja\u0161kog pjevanja. Ni\u017ei\u0107 ima glazbene diplome s Odsjeka za glazbu pedago\u0161ke akademije u Zagrebu i Instituta za crkvenu glazbu ‘Albe Vidakovi\u0107’ KBF-a Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. \u201eKoral je musica sacra i ulazi u eminentno liturgijski \u010din. Ona je podloga, ona s\u00e2ma je jedna vrsta liturgije. Pospje\u0161uje ono \u0161to se u liturgiji doga\u0111a, da to do\u017eivljavamo kao sveto, uzvi\u0161eno. To je uzvi\u0161ena osje\u0107ajnost cijele zajednice. Koral podi\u017ee \u010dovjeka u sfere koje nadilaze ono \u0161to glazba ina\u010de daje, nadvisuje tjelesnost glazbe\u201c rekao je Ni\u017ei\u0107, istaknuv\u0161i kako je ono \u0161to danas do\u017eivljavamo kao pjevanje i gledamo u medijima iz drugih korijena. Dogodi se da se u crkvi za izvedbu postavi puno mikrofona, veliki zvu\u010dnici, pokrije se oltar, a pjeva\u010di budu kao na sceni, najva\u017eniji.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eNe samo vizualno, nego netko bude nametljiv i s glazbom koja je uvezena iz afro-ameri\u010dkih stilova i nije izrasla iz na\u0161eg podneblja, na\u0161e materinske glazbe koja na\u0161u kulturu \u010dini posebnom i osebujnom. Trebalo bi crpiti iz kulture korala, iz kojeg je proiza\u0161lo glagolja\u0161ko pjevanje. Glazbom se ne te\u017ei samo smiraju, mo\u017ee biti i sna\u017ena dramatika. Neki akorid klasi\u010dne gazbe su jakih decibela. Ako \u010dovjek slu\u0161a tu glazbu, zatrepere najdublje dubine njegovog bi\u0107a. Tamo gdje je u \u010dovjeka utkana slika iz Knjige postanka je njegova osobnost, osobitost. Kad se poslu\u0161a neka simfonija, odmah se do\u0111e do tog dijela svoje du\u0161e. Budu\u0107i je to sasvim duhovno, time se odu\u0161evljavamo\u201c rekao je Ni\u017ei\u0107.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>Na susretu koji je moderirala Ines Grbi\u0107, Ni\u017ei\u0107 je podsjetio na svoje prve glazbene do\u017eivljaje: s \u010detiri godine mati ga je povela na polno\u0107ku i to je njegov prvi susret sa zborom. \u201eMeni je u koru pjevao otac, a zbor je pjevao: An\u0111eli su pjevali slava Bogu na visini. Taj zbor na koru bio je taj an\u0111eoski zbor. To traganje za zborom, za zvukom, an\u0111eoskim pjevom, poslije se nastavilo u svim zborovima koje sam vodio\u201c rekao je Ni\u017ei\u0107. Sa svim zborovima koje je vodio osvajao je nagrade na dr\u017eavnim natjecanjima, pa i sa \u0161kolom koja nije imala tradiciju dje\u010djeg zbora.<\/p>\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eDje\u010dji glas mo\u017ee skoro sve izvoditi, premda su neki metodi\u010dari govorili da djeca ne mogu pjevati umjetni\u010dki, da ne mogu pjevati u razredu, nego samo slu\u0161ati, \u010dime se degradirao dje\u010dji potencijal. Mi prakti\u010dari smo to opovrgavali\u201c rekao je Ni\u017ei\u0107. Desetlje\u0107ima je podizao kulturu zapu\u0161tenih mjesta u zadarskom zale\u0111u. Prije polaska u \u0161kolu, djeca su morala \u010duvati ovce, a na pa\u0161i bi svirali ‘\u010carobnu frulu’, pou\u010deni onim \u0161to im je prenio prof. Ni\u017ei\u0107; 1987. g. dobio je najvi\u0161u dr\u017eavnu nagradu kao najbolji glazbeni pedagog u Hrvatskoj. Osnovao je Akademski zbor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i Mje\u0161oviti pjeva\u010dki zbor Condura Croatica \u2013 Zadar 1998. g., a nastupio je i \u00a0pred sv. Ivanom Pavlom II. u Vatikanu. Condura je sljednik prvog akademskog zbora u Zadru kojeg je Ni\u017ei\u0107 osnovao 1994. g. na zadarskom sveu\u010dili\u0161tu, podignuv\u0161i kulturnu i akademsku razinu grada anga\u017emanom studenata pjeva\u010da u tom zboru.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Ivo Ni\u017ei\u0107, glazbeni pedagog, skladatelj i dirigent, umirovljeni profesor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, gostovao je u srijedu 1. srpnja na susretu …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14414"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14414"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14414\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14424,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14414\/revisions\/14424"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14414"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14414"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14414"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}