{"id":14295,"date":"2015-06-04T14:24:09","date_gmt":"2015-06-04T13:24:09","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14295"},"modified":"2015-06-18T14:34:24","modified_gmt":"2015-06-18T13:34:24","slug":"meditativno-glazbena-vecer-pred-presvetim-katedrala-sv-stosije-nagovor-mons-z-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=14295","title":{"rendered":"MEDITATIVNO – GLAZBENA VE\u010cER PRED PRESVETIM, Katedrala sv. Sto\u0161ije: Nagovor mons. \u017d. Pulji\u0107a"},"content":{"rendered":"

Liturgijska glazba oblikuje zajednicu i stvara blagdansko ozra\u010dje<\/strong><\/p>\n

1.<\/b> Sveto pjevanje sastavni dio sve\u010dane liturgije. Kad sudjelujemo u nekom svetom liturgijskom \u010dinu, osje\u0107amo kako se ”tamo u sveti\u0161tu” ne\u0161to osobito zbiva. Pratimo pobo\u017eno svete \u010dine, slu\u0161amo rije\u010di i pjevamo, te pri tom sjedimo, kle\u010dimo ili stojimo. I plodonosno slavimo. A u sakralnom prostoru druga\u010dije se pona\u0161amo nego na ulici. Ne hoda se i ne razgovara kao na tr\u017enici ili u gostionici. Poklicanjem do zemlje i naklonom glave odajemo po\u010dast oltaru i Kristu koji je nazo\u010dan u svetohrani\u0161tu. Ve\u010deras dok se klanjamo euharistijskom Kristu u pokaznici na oltaru, duhom i srcem priklju\u010dujemo se molitvi Crkve pa pobo\u017eno i sabrano govorimo: ”O sveta gozbo na kojoj se Krist blaguje, slavi se spomen muke njegove, du\u0161a se napunja milo\u0161\u0107u i daje nam se zalog budu\u0107e slave”. Budu\u0107i da su na\u0161i zdru\u017eeni zborovi uprili\u010dili uo\u010di Tjelova ovu meditativnu ve\u010der, u\u010dinilo mi se prikladnim usmjeriti ve\u010deras na\u0161u pozornost prema svetoj glazbi koja je, kako pi\u0161e u konstituciji SC ”sastavni dio svake sve\u010dane liturgije” (br. 112), a “sveto pjevanje zdru\u017eeno s rije\u010dima tvori njezin potrebiti i sastavni dio”. Liturgijsko pjevanje tako doprinosi rastu i o\u010ditovanju vjere, Bo\u017ejoj slavi i posve\u0107enju vjernika. A to i jest svrha svete glazbe.<\/p>\n

Prije nekoliko godina \u010ditao sam interesantnu studiju Aurelija Porfirija koja odgovara na pitanje ”koje su to odlike liturgijske glazbe”. Prou\u010davaju\u0107i crkvene dokumente o tom pitanju autor je do\u0161ao do zaklju\u010dka kako je liturgijska glazba obilje\u017eena s deset pridjeva koji po\u010dinju slovom ”E”. Za\u0161to upravo to slovo? Porfirije veli kako je negdje prona\u0161ao da slovo ”E” u semitskom mentalitetu ozna\u010dava \u010dovjeka u stanju molitve. A to je \u010dini mu se preuzeto iz egipatske mitologije. Porfirije je to posvojio pa je nabrojao deset pridjeva koji zapo\u010dinju sa slovom ”E” a obilje\u017eavaju jednu od dimenzija liturgijske glazbe. On ka\u017ee da su to pridjevi: Ecclesiale, Eccellente, Eccedente, Estatica, Estetica, Espressiva, Edificante, Elegante, Educante i Espandente. Po tim obilje\u017ejima mo\u017eemo prepoznati radi li se o liturgijskoj glazbi ili kakvom drugom glazbenom obliku. Kad se napr. veli kako liturgijska glazba ima obilje\u017eje crkvenosti (”ecclesiale”) na prvi mah se to \u010dini sasvim u redu i razumljivo. Jer, pravi crkveni liturgi\u010dar zapravo dok stvara i izvodi liturgijsku glazbu ”suosje\u0107a s Crkvom” kako je pisao sveti Ignacije Lojolski. On polazi od \u010dinjenice kako nismo mi ti koji liturgiju stvaramo. Ona nam je darovana, a Crkva je garant njezinoga autenti\u010dnoga slavlja. No, ba\u0161 u toj se stvari \u010desto lome koplja liturgi\u010dara. Problemi nastaju kad neki u ime ”svoje kreativnosti” unose ne\u0161to ili pak tako modificiraju glazbu i liturgiju da ona ne mo\u017ee nositi obilje\u017eje ”crkvenosti”. Stoga je prava i glavna odlika liturgijske glazbe da je ona ”ecclesiale”, pro\u017eeta crkveno\u0161\u0107u.<\/p>\n

2.<\/b> Spomenut \u0107u jo\u0161 dva pridjeva kojiam Porfirije obilje\u017eava liturgijsku glazbu, a to su ”eccellente” i ”eccedente”. Prva rije\u010d dolazi od latinskog ”ex-cellere” \u0161to zna\u010di ”i\u0107i naprijed, prema ”savr\u0161enstvu”. Liturgijska glazba mora te\u017eiti prema boljemu, prema ”savr\u0161enstvu” jer je u slu\u017ebi savr\u0161enog Oca koji je na nebesima. Druga rije\u010d ”eccedente” dolazi tako\u0111er od latinskog glagola ”ex-cedere” \u0161to zna\u010di ”izi\u0107i”, ”prekora\u010diti”. A to zna\u010di da liturgijska glazba nije ”obi\u010dna” koju svakog dana slu\u0161amo. Ona nju nadilazi i zato je ”eccedente”. O svakoj od spomenutih rije\u010di napisane su dvije do tri stranice. I bilo bi dobro kad bi to netko preveo jer to bi bio dobar ”vade mecum” za svakog glazbenika, s posebice za voditelje zborova, skupina i pokreta koji glazbom uljep\u0161avaju svete \u010dine. Poznato je ono o svetom Augustinu koji je plakao dok je slu\u0161ao liturgijsko pjevanje psalama. A Paul Claudel, glasoviti pjesnik i dramaturg, obratio se u pari\u0161koj katedrali Notre-Dame kad je slu\u0161ao hvalospjev “Veli\u010da du\u0161a moja Gospodina”. Mo\u017eemo samo naga\u0111ati kolike je osobe dirnula sveta glazba, i kolike je poput Claudela ljepota liturgijske glazbe privukla k Bogu.<\/p>\n

Veseli me stoga \u0161to su na\u0161i zdru\u017eeni zborovi u ovoj euharistijskoj godini htjeli dati svoj osobni obol euharistijskoj pobo\u017enosti. Va\u0161a je uloga u liturgijskim slavljima vrlo va\u017ena, dragi pjeva\u010di i glazbenici. Trudite se stoga uvijek pobolj\u0161avati kvalitetu liturgijskog pjevanja. Vrjednujte veliku glazbenu tradiciju Crkve koja, kako veli spomenuta Konstitucija ”u gregorijanskom pjevanju i u polifoniji ima svoj najuzvi\u0161eniji izra\u017eaj” (SC 116). Tri su temeljne sastavnice liturgijske glazbe: zvuk rije\u010di, zvuk glazbala i zvu\u010dnost razumijevanja<\/em>,<\/i> koje ujedinjuje rije\u010d, otajstvo i glazbu. Stoga je sveti Jeronim pisao kako treba ”pjevati sapienter<\/em>”, a to zna\u010di ”razumljivo u svim dimenzijama, ne samo intelektualno, nego i srcem” (F. K. Pra\u00dfl). A sveti Bazilije tuma\u010di kako ”vrsno pjeva onaj tko je tako pozoran na tekst kao \u0161to je osjetilo pozorno na okus” (Regula, 110), pa se u tom vidu govori o ”glazbenom blagovanju Rije\u010di”<\/em>. U duhu psalmiste koji to slikovito ovako opisuje: ”Kako su slatke nepcu mome rije\u010di tvoje, od meda su sla\u0111e ustima mojim” (Ps 119,103).<\/p>\n

3. <\/b>Liturgijsko slavlje oblikuje zajednicu i stvara blagdansko raspolo\u017eenje. Radost, molitva i zahvalnost nazo\u010dna je i u glazbenim uradcima kojima se o\u010dituje blagdansko raspolo\u017eenje zbog silnih djela koje nam u\u010dini Gospodin. Zato je pjevanje u liturgiji oduvijek bilo izvrstan na\u010din sudjelovanja naroda Bo\u017ejeg\u00a0 u bogoslu\u017eju. Ono stvara unutarnju povezanost vjernika i\u00a0 izra\u017eava \u0161to srce osje\u0107a, a rije\u010di ne mogu izre\u0107i. Ono je na umjetni\u010dki na\u010din u slu\u017ebi bo\u017eanskog na\u00adcrta o kraljevstvu Bo\u017ejem. A to je veli\u010danstveni Bo\u017eji plan s \u010do\u00advjekom i sa svijetom koji se u Kristu i po Duhu Svetom ostvaru\u00adje u povijesti. Dolazak Bo\u017ejeg kraljevstva predstavlja najvi\u0161u \u010de\u017enju i “utopiju ljudskog srca” (LG 1). ”Glazbena ba\u0161tina Crkve blago je od neprocjenjive vrijednosti, a sveto pjevanje, zdru\u017eeno s rije\u010dima, tvori sastavni dio sve\u010dane liturgije”. (SC 112) Stoga Sabor nala\u017ee neka se “najve\u0107om brigom \u010duva i promi\u010de blago svete glazbe” (SC 114) koja je oduvijek u slu\u017ebi bo\u017eanskog na\u00adcrta o kraljevstvu Bo\u017ejem i predstavlja najvi\u0161u \u010de\u017enju i “utopiju ljudskog srca” (LG 1) koju samo glazba mo\u017ee dati naslutiti. To je kraljevstvo zapo\u010delo Isusovim ro\u0111enjem, a zavr\u0161it \u0107e ”jednog dana” u nebesima gdje “korovi ana\u0111ela i arkan\u0111ela pjevaju bez prestanka himan koji smo i mi maloprije pjevali: Svet, svet i Presvet”.<\/p>\n

U tom duhu apostol Pavao u zanosu kli\u010de: ”Blagoslovljen Bog i Otac Gospodina na\u0161ega Isusa Krista, on koji nas blagoslovi svakim blagoslovom duhovnim, u nebesima, u Kristu. Tako: u njemu nas predodredi prije postanka svijeta da budemo sveti i neporo\u010dni pred njim” (Ef 1, 3-4). ”I obznani nam Otajstvo svoje volje po dobrohotnom naumu svojem: Uglaviti u Kristu sve \u2013na nebesima i na zemlji” (Ef 1, 9-10). To se otajstvo, bra\u0107o i sestre, i danas doga\u0111a i ponavlja kada Crkva slavi euharistiju, jer euharistija izgra\u0111uje Crkvu. Ona, dakle, nije proizvod povijesnog slu\u010daja, nego izvorni Bo\u017eji naum, Isusova zaru\u010dnica (Ef 5, 22-23), Tijelo Kristovo (Ef 1, 22; 4, 15-16), Bo\u017eje zdanje komu je zaglavni kamen Krist, a u njezinim su temeljima ugra\u0111eni apostoli i proroci (Ef 1, 20-21). Neka nas Uskrsnuli ispuni sve rado\u0161\u0107u i obdari duhovskim zanosom kako bismo svojim pjevanjem liturgijsko bogoslu\u017eje pribli\u017eili srcu dana\u0161njeg \u010dovjeka. Jer, na\u0161a je budu\u0107nost zapo\u010dela i po\u010diva u Isusu Kristu, nadi na\u0161oj. I trajat \u0107e sve dok ne zavr\u0161i u nebeskoj slavi gdje “korovi ana\u0111ela i arkan\u0111ela, prijestolja i gospodstva sa svom nebeskom vojskom pjevaju bez prestanka”.<\/p>\n

Mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n

Katedrala, uo\u010di Tijelova, 3. lipnja 2015.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Liturgijska glazba oblikuje zajednicu i stvara blagdansko ozra\u010dje 1. Sveto pjevanje sastavni dio sve\u010dane liturgije. Kad sudjelujemo u nekom svetom …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14295"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14295"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14295\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14296,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14295\/revisions\/14296"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14295"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14295"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14295"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}