![\"05\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/05-200x300.jpg\")
<\/a>Po\u0161tovani o\u010de nadbiskupe, posjet pape Franje Sarajevu bremenit je zna\u010denjem jer papa dolazi u zemlju gdje je sve manje katolika i u vrijeme kada se vjerske razli\u010ditosti shva\u0107aju kao simbol razdora me\u0111u narodima. Podrijetlom ste iz Hercegovine, \u017eivjeli ste i djelovali u BiH. Koja je poruka Papina dolaska u Sarajevo?<\/b><\/p>\nNe znam koju \u0107e poruku papa Franjo uputiti iz Sarajeva. Ljudski govore\u0107i malo sam i znati\u017eeljan \u0161to \u0107e iz Sarajeva poru\u010diti. To je grad koji je postao simbol patnje \u010ditave Europe u 20. stolje\u0107u. A povezan je i s izbijanjem Prvoga svjetskog rata prije stotinu godina. Ratne slike i stradanja ljudi diljem Bosne i Hercegovine ostavile su potresan dojam na gledatelje diljem svijeta. Nije bez razloga kardinal Pulji\u0107 izjavio kako mu je papa Franjo nakon izbora rekao, kad se predstavio da dolazi iz Bosne, iz Sarajeva, \u201ea da, iz patni\u010dke zemlje\u201c. Svakako je znakovito da je nakon Albanije, prve ateisti\u010dke zemlje u Europi, odabrao pohoditi BiH, u kojoj je \u201esve manje katolika, a vjerske i nacionalne razli\u010ditosti bivaju simbolom razdora me\u0111u narodima\u201c, kako s pravom velite. Papa \u0107e se najprije obratiti narodima Bosne i Hercegovine. Ali sigurno \u0107e uputiti rije\u010d i javnim, politi\u010dkim i kulturnim djelatnicima Europe i svijeta da pomognu ranjenoj i osiroma\u0161enoj zemlji da krene putem svestranoga napretka. Iako je u nedavnom ratu u\u010dinjeno mnogo stra\u0161nih zlo\u010dina, valja imati u vidu da je BiH zemlja dobrih, radinih i ponosnih ljudi koji su voljni \u017eivjeti tamo gdje su \u201enikli i obikli\u201c (kardinal Pulji\u0107), pa tamo unato\u010d te\u0161ko\u0107ama izgra\u0111ivati budu\u0107nost putem mira, pravde i suradnje. Takvoj nakani i \u017eelji i papa Franjo \u017eeli dati poticaj i uputiti molitvu Svemogu\u0107emu da vi\u0161e nikada ne bude rata. Stoga, radujem se toj Papinoj nakani i neka njegov dolazak u Sarajevo bude blagoslovljen.<\/p>\n
Papa Franjo je od dolaska postao nova ikona Katoli\u010dke crkve, me\u0111u vjernicima i nevjernicima. U \u010demu le\u017ei uzrok takve popularnosti?<\/b><\/p>\n
Dobro ste primijetili kako je papa Franjo postao \u201enova ikona Katoli\u010dke crkve\u201c. Jednostavno\u0161\u0107u, ponizno\u0161\u0107u i skromno\u0161\u0107u osvojio je srca i onih koji vjeruju, kao i onih koji do vjere ne dr\u017ee. Doista, lijepo je \u010ditati lijepe reporta\u017ee i izvje\u0161\u0107a o Papi. Istina, poneki od vjernika znaju komentirati i \u010duditi se \u0161to se to dogodilo da taj i taj tako pozitivno pi\u0161e o sada\u0161njem papi, a ju\u010der se nabacivao drvljem i kamenjem i na Vatikan i na papu. Obi\u010dno takvima odgovaram kako su obra\u0107enja mogu\u0107a i me\u0111u djelatnicima medija, kao i me\u0111u onima koji \u201eupravljaju javnim mnijenjem\u201c. Nije daleko od istine ni ona narodna da majka \u010desto \u201ek\u0107erku kara, a sna\u0161i prigovara\u201c.<\/p>\n
Propituju li se neki njegovi potezi unutar klera?<\/b><\/p>\n
Iako radikalne mjere mogu dovesti do zabune, nisam zapazio da bi zbog toga bilo odre\u0111enih \u201epropitivanja me\u0111u klerom\u201c. Jer papa Franjo sve \u201e\u0161to ka\u017ee inom i sam svojim potvr\u0111uje \u010dinom\u201c. I u tome je njegova snaga i simpati\u010dnost ljudima.<\/p>\n
Kako obja\u0161njavate sve ve\u0107e sukobe kr\u0161\u0107anskog i islamskog svijeta, ponajprije u Europi? Je li na djelu sukob civilizacija?<\/b><\/p>\n
Svakako, zabrinjava me radikalizam u bilo kojoj zemlji i narodu, kao i u bilo kojem obliku, politi\u010dkom, nacionalnom, kulturnom ili vjerskom. Ne vjerujem, me\u0111utim, u sukob civilizacija kako je o tome pisao Samuel Huntington. No ludilo bilo kojega predznaka uvijek se mo\u017ee pojaviti, zavesti i u\u010diniti mnogo zla, kao \u0161to je to bilo na politi\u010dkom polju u 20. stolje\u0107u. Ona ve\u0107 citirana \u201ezla nacizma, fa\u0161izma i komunizma\u201c dobro su nam poznata. I imali su milijune prista\u0161a, kao i milijune \u017ertava. Zato je potrebno ljude odgajati za pozitivne vrednote po\u0161tovanja, uva\u017eavanja i prihva\u0107anja. I unositi duhovne vrednote u svijet koji se odve\u0107 materijalizirao i sekularizirao. Jer Bog se otpisao, pa je zapuhao ledeni vjetar. A kad Boga nema, sve je dopu\u0161teno, pisao je veliki Dostojevski. \u010covjek jest materijalno bi\u0107e. Ali u njegovoj nutrini stanuje duh koji nije zadovoljan samo onim \u0161to o\u010di vide. On \u010dezne i za onim \u0161to \u010dovjeka nadilazi. I nemirno je srce njegovo dok u Bogu ne otpo\u010dine, pisao je sveti Augustin. Pravi ekumenizam i me\u0111uvjerski dijalog imaju to na pameti. U Hrvatskoj se u tom vidu, Bogu hvala, osje\u0107a vidan napredak.<\/p>\n
Koja je poruka ekumenizma koja bi se trebala poslati za jedinstvo Crkve u svijetu?<\/b><\/p>\n
Biskupi su na drugom Vatikanskom saboru raspravljali o mno\u0161tvu tema i objavili \u0161esnaest dokumenata. Izme\u0111u tih dokumenata posebice su va\u017ene dvije konstitucije: O Crkvi kao svjetlu naroda<\/i> s teoretskog, dogmatskog stajali\u0161ta te s onog prakti\u010dnog O Crkvi u suvremenom svijetu<\/i>. Dogmatskom konstitucijom Svjetlo naroda<\/i> Crkva se predstavila kao \u201eotajstvo\u201c povijesnog ostvarenja spasenja i kao \u201esjeme Bo\u017ejeg kraljevstva\u201c na Zemlji. U ovoj je konstituciji posebice razra\u0111ena teologija laikata pa su laici \u201euskrsnuli\u201c na pozornici s osobitim poslanjem i zadacima u Crkvi. Pastoralnom pak konstitucijom O Crkvi u suvremenom svijetu<\/i> zatvorena su vrata \u201elomova i sukoba\u201c koji traju od 16. stolje\u0107a. Otvaranjem vrata Crkva je prihvatila dijalog s ljudima na svim razinama, kao i o svim pitanjima i problemima koji ih mu\u010de. Njezina se otvorenost posebice o\u010ditovala u dekretu o ekumenizmu, kao i u izjavama prema nekr\u0161\u0107anskim religijama i potrebi vjerske slobode. Toliko je ta otvorenost nagla\u0161ena da bi se moglo ponavljati misao Tomislava \u0160agi-Buni\u0107a kako joj izvan ekumenizma i dijaloga \u201edrugog puta nema\u201c.<\/p>\n
U ovogodi\u0161njoj uskrsnoj poslanici kardinal Bozani\u0107 osudio je lihvarenje i uputio poruku bankama.<\/b><\/p>\n
Poznato je kako Crkva uz svoju slu\u017ebu navije\u0161tanja i dijeljenja svetih otajstva ima i proro\u010dku ulogu i zada\u0107u. Ona mora po uzora svetog Pavla \u201epoticati, karati i opominjati, bilo to zgodno ili nezgodno\u201c. Kao dobra \u201emajka i u\u010diteljica\u201c ona ovozemaljskim stvarnostima pristupa po na\u010delima evan\u0111elja pa poti\u010de ljude i institucije neka po\u0161tuju ljudsko dostojanstvo i njegova prava, cijene i brane obitelj i sve \u0161to poma\u017ee rastu i napretku op\u0107eg dobra. A to je \u010desto ugro\u017eeno pa treba na to upozoravati. Prije nekoliko godina \u010ditao sam rezultate istra\u017eivanja u Engleskoj o velikim zlima koja uni\u0161tavaju dru\u0161tvo, me\u0111u kojima su izrijekom spomenuti pohlepa i nepo\u0161tenje, uru\u0161avanje moralnih vrijednosti i institucija, kao i prekomjerno konzumiranje alkohola i droge te siroma\u0161tvo i raspad obitelji. A veliki Gandhi svojedobno je govorio da su velika zla njegova doba bila boga\u0107enje bez rada, u\u017eivanje bez savjesti, poslovanje bez morala, znanost bez \u010dovje\u010dnosti, kao i politika bez na\u010dela.<\/p>\n
Lihvarenje je i osu\u0111eno u socijalnom nauku crkve. Kako biste ukratko opisali stav Crkve prema neoliberalizmu op\u0107enito?<\/b><\/p>\n
Budu\u0107i da neoliberalizam u ime zarade i profita \u010desto zaboravi na savjest, moral, \u010dovje\u010dnost i na\u010dela, potreban je korektiv kako se ne bi utonulo u zle okolnosti koje ra\u0111aju krizama s brojnim posljedicama. U tom smislu Crkva nudi socijalni nauk kao orijentir za nadvladavanje osobne i dru\u0161tvene krize, kako za banke tako i za poduzetnike. U duhu socijalnoga nauka Crkve potrebno je ljudskom radu dati i vratiti duhovnost i dostojanstvo, a poduzetni\u0161tvu pravedna na\u010dela. I uskladiti da se rad i poduzetni\u0161tvo ostvaruju u pravednoj zaradi, pravednoj pla\u0107i i pravednom porezu. A da bi se to moglo ostvarivati, potreban je odgoj za rad, za\u0161tita sustava vrijednosti, kulture, duhovnosti i tradicije, posebice one obiteljske.<\/p>\n
Crkvi se u posljednje vrijeme s jedne strane prigovaralo za klerikalizaciju sekularne dr\u017eave. \u0160to vi velite na takve kritike?<\/b><\/p>\n
Demokracija je suvremeni na\u010din upravljanja u dru\u0161tvu koji je i Crkva pozdravila kao prikladan na\u010din za reguliranje odnosa unutar dru\u0161tvene zajednice. A odluke u dru\u0161tvu donose se sudjelovanjem ve\u0107ine njezinih \u010dlanova. Zato su za demokraciju potrebni neki preduvjeti i kriteriji. Tu je najprije ravnopravnost svih \u010dlanova dru\u0161tva kao i sloboda bez pritisaka sa strane. Potrebna je tako\u0111er sloboda informacija, izra\u017eavanja i razmjene mi\u0161ljenja i stavova te aktivno bira\u010dko pravo njezinih \u010dlanova. Glede prigovora i napada zbog \u201eklerikalizacije sekularne dr\u017eave\u201c moram ustvrditi kako oni koji to govore \u010desto ne shva\u0107aju polo\u017eaj Crkve u konkretnom dru\u0161tvu. Nisu uperene jedna protiv druge, niti se smatraju pozvanima da jedna drugom upravlja i vlada. Iako su ustrojem vidljive i prepoznatljive, Crkva i politi\u010dka zajednica razli\u010dite su i po naravi i po ciljevima koje slijede. I svaka je na svom podru\u010dju \u201eneovisna jedan od druge i autonomna\u201c, napisali su biskupi na Drugom vatikanskom saboru.<\/p>\n
Isti kriti\u010dari pozivaju i ukidanja ugovora s Vatikanom.<\/b><\/p>\n
Crkva se ne podudara s politi\u010dkom zajednicom, niti se ve\u017ee uz bilo koji politi\u010dki sustav. Njoj pravnu osobnost ne daje nikakvo dru\u0161tvo ili stranka. Budu\u0107i da ima pravnu osobnost od svog utemeljitelja, Isusa Krista, ona je znak i \u010duvar transcendentnosti ljudske osobe. Svjesna takva osobitog stanja koje Crkva ima, hrvatska je dr\u017eava prije dvadesetak godina zapo\u010dela i ratificirala ugovore sa Svetom Stolicom kojim se regulira autonomija i sloboda crkvenog djelovanja u dru\u0161tvu. Ugovori, dakle, omogu\u0107uju pravni okvir kako bi dr\u017eava i Crkva, svaka na svom podru\u010dju, bile neovisne jedna o drugoj i autonomne. A obje u slu\u017ebi ljudi i dru\u0161tvenog napretka. Oni su neka vrsta protokola u pona\u0161anju, pa oni koji to ne prihva\u0107aju vjerojatno jo\u0161 nisu prihvatili ni demokraciju kao na\u010din uva\u017eavanja drugih i druga\u010dijih. Potrebna je velika strpljivost i trpeljivost, kao i napor za promjenu mentaliteta.<\/p>\n
Vjerujete li da \u0107e za\u017eivjeti crkveno pla\u0107anje poreza?<\/b><\/p>\n
Kad govorimo o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija treba odmah re\u0107i kako se Crkva ne mo\u017ee strpati u neprofitne organizacije, ili bilo kakve druge dru\u0161tvene institucije, udruge, klubove ili dru\u0161tva. Ona je institucija sui generis<\/i>, kao uostalom i Sveta Stolica, jer obje \u201eimaju svojstvo moralne osobe po samoj bo\u017eanskoj uredbi\u201c, kako to definira Crkveni zakonik. A to zna\u010di da ih je Krist ustanovio pa su kao takve nezavisne od bilo koje vlasti. Papi, dakle, i Svetoj Stolici nitko ne daje \u201epravnu osobnost\u201c. A papa snagom duhovne i crkvene suverenosti priznaje druge dr\u017eave i vladare. Sjetimo se Lava III. koji je na Bo\u017ei\u0107 800. okrunio za cara Karla Velikoga. Ili pak iz na\u0161e povijesti znamo kako je papa Grgur VII. po svom legatu Gebizonu poslao krunu hrvatskom kralju Zvonimiru 1076. i tako mu dodijelio kraljevsku vlast. Napominjem usto kako takav status, prava i praksu nema nijedna vjerska zajednica, samo Katoli\u010dka crkva. Zbog toga Sveta Stolica ne funkcionira kao politi\u010dka dr\u017eava. Ali svi je uva\u017eavaju kao dr\u017eavu i s njom se postupa prema dr\u017eavnom protokolu. Sveta Stolica nije \u010dlanica politi\u010dkih organizacija kao \u0161to su Ujedinjeni narodi, ali ima promatra\u010da koji nemaju status veleposlanika. No s dr\u017eavama koje to \u017eele ona uspostavlja diplomatske odnose i \u0161alje nuncija koji predstavlja papu i Svetu Stolicu.<\/p>\n
Zna\u010di li to da Crkve prema ugovorima nema povla\u0161ten polo\u017eaj u dru\u0161tvu?<\/b><\/p>\n
Da. Ina\u010de, Hrvatska je me\u0111u prvim dr\u017eavama biv\u0161ega komunisti\u010dkog bloka uredila odnose s Katoli\u010dkom crkvom. Potpisanim ugovorima nije izboren povla\u0161ten polo\u017eaj Crkve, nego je samo osigurana sloboda slu\u017eenja. Jer, Dr\u017eava i Katoli\u010dka crkva, \u201esvaka u svom poretku, neovisne su i samostalne\u201c, pa je potrebna zdrava obostrana suradnja i uzajamno uva\u017eavanje kako ne bi do\u0161lo do konfesionalizacije dru\u0161tva ili pak do protukr\u0161\u0107anskih i protureligijskih\u201c stavova. Ugovorni odnosi Crkve i dr\u017eave, naime, utemeljeni su na neovisnosti, razlici i potrebnoj suradnji, pa zahtijevaju ravnote\u017eu. Iako je to teoretski jasno, u praksi nije uvijek lako provedivo. Zbog mogu\u0107ih predrasuda i \u201eotklona\u201c. Zbivanja minulih stolje\u0107a i desetlje\u0107a, obilje\u017eena presizanjem i hegemonijom, izvrsna su pouka i lekcija suvremenim nara\u0161tajima za uspostavu normalnih, zdravih odnosa. U tu svrhu postoji mje\u0161ovita komisija koja ima zada\u0107u pratiti i rje\u0161avati sve \u0161to se ti\u010de uzajamnih odnosa, pa i pitanje Zakona o financijskom poslovanju i ra\u010dunovodstvu neprofitnih organizacija koje ste postavili. Siguran sam da \u0107e njihovi razgovori i stavovi biti u skladu s temeljnim ustavnim na\u010delima RH, s potpisanim me\u0111unarodnim ugovorima i da ne\u0107e biti u sukobu s crkvenim zakonima.<\/p>\n
Kakvi su odnosi HBK i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta u pogledu spornih pitanja, posebice onih koja se odnose na odgoj i obrazovanje?<\/b><\/p>\n
Velika je \u0161teta \u0161to se Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta prije tri godine na\u0161lo, na razli\u010ditim stranama u pitanju zdravstvenog odgoja; ne s Hrvatskom biskupskom konferencijom, nego s roditeljima koji su djecu povjerili na odgoj i obrazovanje \u0161kolskim institucijama o kojima skrbi Ministarstvo. Hrvatska biskupska konferencija je putem Katehetskog ureda bila upoznata s relevantnim \u010dinjenicama uvo\u0111enja, provedbe te sadr\u017eaja \u010detiriju model\u00e2 Kurikuluma zdravstvenog odgoja. Pro\u010delnik Nacionalnog katehetskog ureda s biskupom koji predsjeda Vije\u0107u za katehizaciju u nekoliko navrata tra\u017eio je susret s onda\u0161njim ministrom kako bi prodiskutirali neka sporna pitanja predlo\u017eenoga zdravstvenog odgoja. Moram odmah pripomenuti kako se prigovori Katehetskog ureda nisu odnosili na prva tri modula, ve\u0107 samo na sadr\u017eaj \u010detvrtog modula. Budu\u0107i da do tog susreta i razgovora nije do\u0161lo, a program se ve\u0107 bio po\u010deo implementirati u \u0161kolama, biskupi su izrazili \u010du\u0111enje i nezadovoljstvo. Najprije nespremno\u0161\u0107u ministra za susret i razgovor s predstavnicima Crkve o navedenim pitanjima. Zatim na\u010dinom uvo\u0111enja zdravstvenog odgoja u osnovne i srednje \u0161kole te njegovom obvezatno\u0161\u0107u za sve u\u010denike. Posebice pak biskupi su izrazili negodovanje sadr\u017eajem \u010detvrtoga modula, koji je s obzirom na stavove o spolnoj, odnosno tzv. rodnoj ravnopravnosti i o odgovornom spolnom pona\u0161anju posve u suprotnosti s kr\u0161\u0107anskim svjetonazorom u\u010denika, njihovih roditelja, ali i mnogih nastavnika. <\/b><\/p>\n
Dakle bila su povrije\u0111ena prava<\/b> roditelja.<\/b><\/p>\n
Da, u priop\u0107enju je nagla\u0161eno kako se na taj na\u010din grubo <\/b>kr\u0161i ustavno pravo i sloboda roditelja da odlu\u010duju o odgoju djece. <\/b>Oni, naime, <\/b>\u201eimaju prvenstveno pravo birati vrstu obrazovanja za svoju djecu\u201c, <\/b>a dr\u017eava <\/b>ima zada\u0107u <\/b>\u201epo\u0161tovati pravo roditelja da osiguraju obrazovanje i pou\u010davanje u skladu sa svojim vjerskim i filozofskim uvjerenjima\u201c, kako pi\u0161e u Europskoj konvenciji za za\u0161titu ljudskih prava i temeljnih sloboda. <\/b>Budu\u0107i da je \u010detvrti modul Kurikuluma zdravstvenoga odgoja neprihvatljiv za Katoli\u010dku crkvu, biskupi su uputili zahtjev neka se program Kurikuluma uskladi s <\/b>Ugovorom izme\u0111u Svete Stolice i Republike Hrvatske o suradnji na podru\u010dju odgoja i kulture gdje se govori o vrijednostima kr\u0161\u0107anske etike. Pozvalo se katoli\u010dke roditelje neka se osobno upoznaju sa sadr\u017eajem Kurikuluma te dadnu potporu onima koji di\u017eu glas u obrani svojih prava i dostojanstva vlastite savjesti. <\/b>A to su u\u010dinili ne samo katoli\u010dki roditelji nego zajedno s drugim vjerskim zajednicama u Republici Hrvatskoj.<\/p>\n
Uz razvijenu strukturu Katoli\u010dke crkve u Hrvatskoj, primjetan je rad hrvatskoga redovni\u0161tva. No redovnika je i redovnica sve manje. Zbog \u010dega?<\/b><\/p>\n
\u010cinjenica je da je stanje duhovnih zvanja u stanovitom padu. No valja imati na umu kako je i natalitet u velikom padu, o \u010demu govore godi\u0161nje statistike koje nas moraju zabrinjavati. Porazna su predvi\u0111anja za na\u0161u zemlju ako se trend opadanja broja stanovnika nastavi. Usporedo s time manje je i sve\u0107enika i redovnika i redovnica. Dva su osnovna razloga tomu: opadanje nataliteta s jedne strane i kriza vrednota, obiteljskih i vjerni\u010dkih, s druge strane.<\/p>\n
Za\u0161to se osobit pad do\u017eivljava me\u0111u klauzurnim redovima?<\/b><\/p>\n
Ne bih se slo\u017eio da se pad duhovnih zvanja do\u017eivljava osobito me\u0111u klauzurnim redovima. Naprotiv, kod njih se osje\u0107a lagani uspon. Bogu hvala. Ne treba, me\u0111utim, smetnuti s uma: dok ima djece, bit \u0107e i \u017eivota u dru\u0161tvu. A i samostani \u0107e biti nastanjeniji.<\/p>\n
Koja je budu\u0107nost djelovanja hrvatske inozemne pastve? Jesu li hrvatski redovnici u inozemstvu \u010duvari hrvatskoga identiteta?<\/b><\/p>\n
Hrvatsko iseljeni\u0161tvo ima dugu povijest, a hrvatska inozemna organizirana pastva svoju kra\u0107u \u201ehistoriju\u201c. Upotrebljavam ta dva pojma koji su me\u0111usobno povezani jer govore o dobro znanoj zbilji, iseljavanju na\u0161ih ljudi u Europu i prekomorske zemlje. A to se doga\u0111alo stolje\u0107ima. Ne\u0107u re\u0107i od stolje\u0107a sedmog, ali zasigurno od ranih stolje\u0107a. Domovina ne mo\u017ee zaboraviti sve ono dobro \u0161to su na\u0161i iseljenici zna\u010dili za svoj kraj i svoj narod. Najprije zbog dara vjere i ljubavi prema Crkvi koju su donosili u tu\u0111inu, kao i domoljubno svjedo\u010danstvo koje su o\u010ditovali u misijama i pastoralnim centrima diljem svijeta. Hrvatski sve\u0107enici i redovnici, koji su dekretom biskupa po\u0161li djelovati me\u0111u iseljenicima, ispisali su svijetle stranice hrvatske povijesti i povijesti Katoli\u010dke crkve. Oni to nastavljaju i danas \u010diniti u 184 \u017eupe i misije diljem svijeta u kojima djeluju 194 sve\u0107enika i redovnika, 46 pastoralnih suradnika i 52 redovnice. Istina, Crkva je zabrinuta u ovom trenutku zbog novoga vala iseljavanja mladih ljudi i cijelih obitelji iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. I nastavit \u0107e skrbiti u svojim mogu\u0107nostima o duhovnoj potrebi na\u0161ih iseljenika.<\/p>\n
I u Europi i u Hrvatskoj dolazi do transformacije politi\u010dkih i dru\u0161tvenih ideja te do neprepoznavanja bira\u010dkih opcija. Postoji li uop\u0107e danas sloboda izbora?<\/b><\/p>\n
Nisam stru\u010dnjak za procjenu transformacije politi\u010dkih i dru\u0161tvenih ideja u Hrvatskoj. A jo\u0161 manje za tuma\u010denje pitanja slobodnih izbora ili krize demokr\u0161\u0107anstva u nas i u Europi. Usudio bih se ipak te suvremene transformacije i krize povezati s temeljnom krizom morala koja se osje\u0107a na svakom koraku. Ne treba, naime, biti stru\u010dnjak pa vidjeti i osjetiti kako se gubi osje\u0107aj za duhovne i moralne vrijednosti, jer su zapu\u0161teni principi i na\u010dela. I zavladao je op\u0107i relativizam o kojem je svojevremeno pisao i govorio papa u miru Benedikt XVI. Zbog toga sam i spomenuo na po\u010detku onu poznatu Gandhijevu misao o boga\u0107enju bez rada i poslovanju bez morala. Kad se to u dru\u0161tvu dogodi i usvoji, onda imamo razvoj znanosti koji se odvija bez \u010dovje\u010dnosti, a transformacija politi\u010dkih i dru\u0161tvenih ideja doga\u0111a se \u010desto bez na\u010dela. Obavijesna pak sredstva stoga pi\u0161u i izvje\u0161\u0107uje svakodnevno o brojnim aferama i koruptivnim radnjama. Suo\u010den s takvim stanjem i papa Franjo objavio je knjigu Korupcija \u2013 zlo na\u0161eg vremena<\/i>. I pozvao kr\u0161\u0107ane i sve ljude dobre volje neka se uhvate u ko\u0161tac s takvim stanjem i bore protiv toga na\u010delima istine, pravde i solidarnosti.<\/p>\n
Europska Unija i sama je niknula na demokr\u0161\u0107anskim idejama.<\/b><\/p>\n
Europska Unija, u kojoj smo nedavno postali punopravnim \u010dlanom, djelo je velikih politi\u010dara uvjerenih katolika, demokr\u0161\u0107ana. To su Francuz Robert Schuman i Jean Monnet, Nijemac Konrad Adenauer i Talijan Alcide De Gasperi. Schuman, za kojega se vodi proces za beatifikaciju, tvrdio je da je \u201ekr\u0161\u0107anska civilizacija du\u0161a Europe\u201c i govorio kako se \u201eeuropsko ujedinjenje ne smije svesti samo na ekonomski i tehni\u010dki pothvat\u201c. Na\u017ealost, prvobitna zamisao, da se Europa ujedini na zajedni\u010dkim osnovama kr\u0161\u0107anske ba\u0161tine, zapostavlja se sve vi\u0161e u korist ekonomskog ujedinjenja. Zbog toga su dvojica predsjednika Europske komisije, Jacques Delors i Jacques Santer, govorili upravo o toj \u201edu\u0161i Europe\u201c koju valja ponovno na\u0107i i revitalizirati. Hrvatski biskupi su prije pet godina, na blagdan sv. Josipa 2010, objavili pismo u povodu pristupnih pregovora za ulazak Republike Hrvatske u EU. Tamo smo iznijeli ono \u0161to su utemeljitelji Europi \u017eeljeli i \u0161to su dosada\u0161nje pape o tomu pisali. I pozvali smo vjernike i sve ljude dobre volje neka se aktivno uklju\u010de u transformaciju dru\u0161tvenog \u017eivota. A odgovornima u politici i dru\u0161tvu napisali smo \u201eneka \u010duvaju ba\u0161tinu, jezik, obi\u010daje, povijest, prirodna i druga bogatstva, kao i sve ono \u0161to \u010dini identitet naroda\u201c. I poslije pet godina to je pismo aktualno, kako za obi\u010dne gra\u0111ane, pojedince i skupine, tako i za visoke predstavnike kulturnog, prosvjetnog, gospodarskog i politi\u010dkog \u017eivota. Preporu\u010dujem ga i kao odgovor na postavljeno pitanje.<\/p>\n
Na kraju, \u010destitam vam na srebrnom jubileju biskupstva!<\/b><\/p>\n
Zahvaljujem na \u010destitki. Brzo je pro\u0161lo tih dvadeset i pet godina, od kojih sam dvadeset proveo u Dubrovniku, i evo pet godina sam u Zadru. Bogu hvala na tim godinama, koje su bile i lijepe i te\u0161ke. Posebice sam zahvalan Bo\u017ejoj providnosti \u0161to sam mogao biti svjedokom svijetlih stranica crkvene i na\u0161e narodne povijesti. Ali i one mukotrpne stvarnosti ra\u0111anja slobode koja se stolje\u0107ima \u010dekala. Sje\u0107anje na te dane na\u0161eg narodnog zajedni\u0161tva, molitve, strepnje, ali i ponosa ulijevaju mi sigurnost da je Uskrsnuli Isus gospodar povijesti. Njegova su vremena i vjekovi. To me ispunja vjerom kako On s na\u0161im pristankom upravlja i na\u0161im \u017eivotima pa je zajedni\u0161tvom i pouzdanjem u Boga mogu\u0107e prevladati sve \u017eivotne ku\u0161nje i probleme.<\/p>\n
foto: Bernard \u010covi\u0107, GK<\/em><\/p>\n <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"
Europska Unija djelo je katoli\u010dkih politi\u010dara Razgovarao Vedran Obu\u0107ina Znakovito je da je papa Franjo nakon Albanije odabrao pohoditi ranjenu …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14176"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=14176"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14176\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":14179,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/14176\/revisions\/14179"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=14176"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=14176"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=14176"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}
![\"05\"](\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/wp-content\/uploads\/2015\/06\/05.jpg\")
<\/a>Po\u0161tovani o\u010de nadbiskupe, posjet pape Franje Sarajevu bremenit je zna\u010denjem jer papa dolazi u zemlju gdje je sve manje katolika i u vrijeme kada se vjerske razli\u010ditosti shva\u0107aju kao simbol razdora me\u0111u narodima. Podrijetlom ste iz Hercegovine, \u017eivjeli ste i djelovali u BiH. Koja je poruka Papina dolaska u Sarajevo?<\/b><\/p>\n