Ovo je nedjelja Isusovog ulaska u Jeruzalem kad su mu djeca i narod kliktali: “Hosana, blagoslovljen koji dolazi u ime Gospodnje!”. Ovo je ulazak i u tjedan muke Gospodina na\u0161ega Isusa Krista kako ju je najavio prorok Izaija, a teolo\u0161ki orisali apostol Pavao i evan\u0111elist Marko. Starozavjetni prorok Izaija u svojoj tre\u0107oj pjesmi o sluzi Jahvinom prikazuje kako je Mesija za na\u0161e spasenje iznio kri\u017e na Golgotu, da na njemu umre. Le\u0111a mu bijahu izbrazdana bi\u010devima, kao oranica plugovima. A lice, ta ljepota nad ljepotama, bilo je neljudski iznaka\u017eeno i popljuvano. Psalmist je jo\u0161 konkretniji i slikovitiji: Probodo\u0161e mi ruke i noge. Sve kosti moje prebrojati mogu. Razdijeli\u0161e me\u0111u se haljine moje. I za odje\u0107u moju baci\u0161e kocku”. I te\u0161ko je bilo u njemu prepoznati lice Bo\u017eje. U istom duhu \u010ditamo i tekst svetog Pavla, zaljubljenika u Krista raspetoga, koji lapidarno kratko, jezgrovito i jasno veli: “Krist – trajni lik Bo\u017eji – uze lik sluge, ponizi sam sebe, poslu\u0161an do smrti, smrti na kri\u017eu”. Sin Bo\u017eji dolazi s neba na zemlju, iz krila O\u010deva, i dru\u0161tva \u017divotvorca u zagrljaj smrti! Stra\u0161no i neshvatljivo otajstvo najdubljeg poni\u017eenja. Ali, nastavlja Pavao, to je razlog \u0161to ga Bog uzvisi i dade mu ime nad svakim imenom..” I nema drugog imena pod kapom nebeskom u kojem nam se spasiti osim imena Isusa Krista.<\/p>\n
I dok tako razmi\u0161ljamo o Mesiji koji pati i umire, danas u mislima pratimo silno mno\u0161tvo onih koji po\u0111o\u0161e za Mesijom. Gledamo mu\u010denike, velikane i heroje povijesti koji su cijenili slobodu duha i nisu se stra\u0161ili okova kako ne bi bilo okovano Evan\u0111elje. Divimo se, i Bogu zahvaljujemo za njihovo neustra\u0161ivo svjedo\u010danstvo. Mislimo i na silno mno\u0161tvo nezapa\u017eenih svjedoka u tvornicama, \u0161kolama, bolnicama, trgovinama i tvornicama diljem svijeta kojima su se kao i Isusu mnogi “podrugivali, razvla\u010dili usne i mahali glavom”. Jer, oni su vjerovali, molili se, djecu kr\u0161\u0107anski odgajali i sami dolazili na svete sakramente.<\/p>\n
A kao krunu razmi\u0161ljanja imamo u nekoliko slika i \u010dinova Markovo izvje\u0161\u0107e o Isusovom \u017ertvovanju: Zavjera u Jeruzalemu i pomazanje u Betaniji; Posljednja ve\u010dera i Judina izdaja; odlazak u Getsemanij i pred Veliko vije\u0107e; Pilatova dvojba izme\u0111u pravednika Isusa i razbojnika Barabe; Petrovo odreknu\u0107e i Isusovo razapinjanje. Bit \u0107e prigode tijekom ovog svetog Tjedna razmi\u0161ljati o spomenutim slikama Isusovog procesa na Veliki \u010cetvrtak, petak i u subotu.<\/p>\n
Htio bih u ovoj prigodi skrenuti va\u0161u pozornost na doga\u0111aj milosnog susreta Isusa i njegovog raspetog ”susjeda” s desne strane. Razapet izme\u0111u neba i zemlje, fizi\u010dki izmoren i shrvan, Isus otvara vrata raja i osvaja jednu du\u0161u. Naime, razbojnik s desne strane, Dizma, ide s njim u nebo, jer je zamolio neka ga se sjeti kad do\u0111e u svoje kraljevstvo. Ovaj primjer spa\u0161enog razbojnika pokazuje kako je Isusu stalo do spasenja ljudi, do spasenja nas samih. Dapa\u010de, \u010dini se kako mu je stalo\u00a0 vi\u0161e do na\u0161ega otkupljenja i spasenja nego nama samima. I pri tom ne gleda na bezakonja na\u0161a, ve\u0107 na srce raskajano i ponizno, koje ne\u0107e prezreti.<\/p>\n
– Pripovijeda se kako se jednom Isus ukazao sv. Jeronimu i rekao: “Jeronime, \u0161to \u0107e\u0161 mi darovati?” Jeronim odgovori: “Svoje knjige”. A Gospodin \u0107e mu kako to nije dosta. “\u0160to onda \u017eeli\u0161 kao dar?”, upita Jeronim. I nadoda \u017eeli li njegov \u017eivot pokore i odricanja? To mu je, naime, jo\u0161 preostalo \u0161to bi mu mogao darovati? Gospodin mu na to odvrati: “Jeronime, daj mi svoje grijehe”.<\/p>\n
Mate, \u0160ime, Ivona i Kate \u0161to \u0107e\u0161 ove godine darovati Isusu za Uskrs? \u0160to \u0107e\u0161 ga zamoliti ove korizme i od njega tra\u017eiti? Shva\u0107a\u0161 li kona\u010dno smisao i poruku njegovih rije\u010di: “Nisam do\u0161ao zvati pravednike, nego grje\u0161nike. Velika je radost u nebu zbog grje\u0161nika koji se kaje i \u010dini pokoru”. Mi premalo, bra\u0107o i sestre, poznajemo dimenzije Bo\u017eanskog Srca. Samo u toj dimenziji dobrote i milosr\u0111a mo\u017ee se razumjeti za\u0161to je Isus Petra u\u010dinio svojim vidljivim namjesnikom na zemlji. Naime, po\u0161to je iskusio tri pada zatajivanja, Petar je nakon kajanja i uskrsne pobjede tri put ispovjedio kako “ljubi svoga Gospodina”. Kajanje, opro\u0161tenje i ljubav, dakle, prepoznatljiv je troplet Isusovih u\u010denika i njegove Crkve. Hvala Ti, Isuse, za tu spoznaju. Hvala Ti za Tvoju muku, ljubav i pra\u0161tanje. Pomozi nam upoznati na\u0161e slabosti, padove i grijehe. I potakni nas sakramentom svete ispovijedi, poput razbojnika Dizme tra\u017eiti samo tvoje kraljevstvo. I to nam je dosta. Amen.<\/p>\n
\u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n
Zadar, 29. o\u017eujka 2015.<\/p>\n
<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"