{"id":13365,"date":"2015-03-12T14:38:53","date_gmt":"2015-03-12T13:38:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=13365"},"modified":"2015-03-12T14:38:53","modified_gmt":"2015-03-12T13:38:53","slug":"rekolekcija-novozavjetni-temelji-euharistije-i-svecenicko-sluzenje-dr-ivan-karlic","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=13365","title":{"rendered":"REKOLEKCIJA \u2013 NOVOZAVJETNI TEMELJI EUHARISTIJE I SVE\u0106ENI\u010cKO SLU\u017dENJE, DR. IVAN KARLI\u0106"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a>Na rekolekciji zadarskog prezbiterija u srijedu 11. o\u017eujka u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru izlagao je prof. dr. Ivan Karli\u0107, pro\u010delnik Katedre dogmatske teologije na zagreba\u010dkom KBF-u, o temi \u201eNovozavjetni temelji euharistije i sve\u0107eni\u010dko slu\u017eenje\u201c. Izraz euharistia, gr\u010d. zahvaljivanje, ima korijen i u hebrejskom izrazu berakkah, tako\u0111er u zna\u010denju zahvaljivanje i hvala Bogu. Govore\u0107i o euharistiji u Novom zavjetu, dr. Karli\u0107 je istaknuo da Novi zavjet \u010desto izvje\u0161\u0107uje kako se Isus susretao s ljudima, s njima jede i pije. \u201eTo kazuje da Isus nije tu tek da uta\u017ei glad i \u017ee\u0111, ili kao u\u010ditelj koji \u0161iri svoje nau\u010davanje, nego on tra\u017ei zajedni\u0161tvo s ljudima. I\u0161ao je u tome tako daleko, da je na \u010du\u0111enje suvremenika blagovao i s gre\u0161nicima. Za isto\u010dnjake i njihov mentalitet zajedni\u0161tvo stola ima dublji smisao nego za zapadnjake. Zajedni\u0161tvo stola je jamstvo mira, povjerenja, bratstva, pra\u0161tanja. Takvo vrednovanje zajedni\u010dkog stola je \u017eivjelo u \u017eidovstvu, kasnije je produbljeno molitvom za stolom te postaje okupljanje zajednice pred Bogom. U tom svjetlu treba promatrati i Isusovo sudjelovanje na gozbama\u201c rekao je dr. Karli\u0107.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Euharistija je povezana s Kristovom pashalnom \u017ertvom, tj. njegovom smr\u0107u i uskrsnu\u0107em. Ali treba je povezati i s povijesnim Isusom, s njegovim \u017eivotom prije kri\u017ea i uskrsnu\u0107a. Govore\u0107i o ustanovljenju sakramenta euharistije od strane Krista, dr. Karli\u0107 je opisao trostruke korijene euharistije u Novom zavjetu: Posljednja ve\u010dera, zajedni\u010dki bratski objedi o kojima govore novozavjetni spisi te zajedni\u010dki objedi uskrsnulog Krista s njegovim u\u010denicima. \u201eU zajedni\u010dkim objedima s Isusom mogli su svi sudjelovati, \u0161to zna\u010di da Isus prihva\u0107a sve ljude. Ba\u0161 to je sabla\u017enjavalo njegove suvremenike, jer se Isus dru\u017eio za stolom s carinicima i gre\u0161nicima. Prema onda\u0161njem \u017eidovskom shva\u0107anju, i njega je stoga trebalo smatrati gre\u0161nikom. No, time Isus uprisutnjuje Boga koji opra\u0161ta grijehe, dolazi ususret ljudima. Svaki objed koji je Isus uprili\u010dio bio je znak nastajanja novog Bo\u017ejeg naroda, eshatolo\u0161ki, anticipacija objeda spasenjskog vremena\u201c rekao je dr. Karli\u0107. Po blagoslovu i dijeljenju kruha pak, u\u010denici su nakon uskrsnu\u0107a prepoznali Isusa, imali su iskustvo Kristove prisutnosti me\u0111u njima i nakon njegove smrti i uskrsnu\u0107a.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Predava\u010d je istaknuo i povijesno teolo\u0161ki kontekst; \u010dinjenica da je Isus ustanovio euharistiju za vrijeme hebrejske pashalne ve\u010dere va\u017ena je za razumijevanje zna\u010denja euharistijskog slavlja. \u201eKao \u0161to je \u017eidovska pashalna ve\u010dera bila \u017ertvena gozba i Posljednja ve\u010dera, odnosno euharistija, je \u017ertvena gozba, no sad se ne blaguje \u017ertveno janje, nego Isus daje blagovati samog sebe. Po toj novoj \u017ertvi sklapa se Novi savez u njegovoj krvi. Izrazi tijelo i krv, prema semitskom mentalitetu, odnose se na cijelu osobu: tijelo je sinonim za Isusa koji se \u017ertvuje na kri\u017eu za spasenje ljudi. I krv zna\u010di \u017eivot, proliti krv zna\u010di dati \u017eivot za druge\u201c rekao je dr. Karli\u0107. Euharistijsko slavlje uprisutnjuje Isusa i njegovo predanje kao spasenjski dar. Isusov \u017eivot i njegova smrti na kri\u017eu su slu\u017eenje do kraja, u davanju \u017eivota. Tuma\u010de\u0107i naglaske o euharistiji u Ivanovom evan\u0111elju, dr. Karli\u0107 je istaknuo kako u novozavjetnoj objavi Isus objavljuje Boga koji slu\u017ei, koji se u Isusu u\u010dinio slugom, poslu\u017eiteljem. \u201ePrihva\u0107aju\u0107i Boga novozavjetne objave, Boga Isusa Krista, \u010dovjek prihva\u0107a Boga koji se u\u010dinio slugom. Ako se promatra Krista koji drugima pere noge, shva\u0107a se da je Bog sluga, da se u\u010dinio \u010dovjekovim slu\u017eiteljem. Sukladno tome, prihvatiti Boga koji se u Kristu poni\u017eava i postaje slugom, zna\u010di mo\u0107i prihvatiti zahtjevno dostojanstvo: ako se prepustim da mi Bog slu\u017ei, tada ne mogu svoje \u017eivotne odluke postaviti druga\u010dije nego kao slu\u017eenje. Ako je Gospodin i U\u010ditelj prao noge u\u010denicima, i oni su du\u017eni prati noge jedni drugima\u201c istaknuo je dr. Karli\u0107, poru\u010div\u0161i da je zna\u010denje toga: Budu\u0107i da ste slu\u017eeni, onda ste i slu\u017eitelji. Primili ste, trebate i davati – slu\u017ee\u0107i. Budu\u0107i da postojite kao kr\u0161\u0107ani, vjernici, sve\u0107enici, samo zahvaljuju\u0107i slu\u017eenju Isusa Krista,\u00a0 mo\u017eete i trebate \u017eivjeti logikom slu\u017eenja. Predava\u010d je upozorio, koliko god se takav govor \u010dini apsurdnim i dalekim od svakodnevice kr\u0161\u0107ana, laika i crkvenih pastira, obveza slu\u017eenja ostaje mogu\u0107a, ali i uzvi\u0161ena i plemenita – ako je u temelju vjera u Boga kao na\u0161eg slu\u017eitelja. \u201eU tom slu\u010daju na\u0161e slu\u017eenje postaje osloba\u0111aju\u0107a snaga. Ako ne postoji prihva\u0107anje i vjera u takvog Boga, slu\u017eenje postaje teret koji gu\u0161i i uni\u0161tava \u010dovjeka. Isusova logika slu\u017eenja treba postati poziv, poslanje, zada\u0107a koju ostvaruje pojedinac, ali i kr\u0161\u0107anske zajednice, unutar kojih se nose bremena jedni drugih. U tom slu\u017eenju nitko ne mo\u017ee biti po\u0161te\u0111en\u201c istaknuo je dr. Karli\u0107. Spoznavanje Krista i prihva\u0107anje kristolo\u0161ke dogme mora dovesti do nasljedovanja Isusa, kristoprakse. \u201eKristologija i kristopraksa moraju se podudarati. Kristolo\u0161ko razmi\u0161ljanje uklju\u010duje se u sve segmente \u017eivota. Isus nije odjeljivao skrb za du\u0161e od skrbi za tijelo. Stoga se i Crkva ne mo\u017ee posve\u0107ivati samo brizi za du\u0161e, nego se zauzimati na svim \u017eivotnim podru\u010djima kako bi obranila svijet i \u010dovjeka te aktualizirala poruku Krista\u201c poru\u010dio je predava\u010d, istaknuv\u0161i kako u novozavjetnim tekstovima Isusovog u\u010denika ne obilje\u017eavaju pojmovi ‘u\u010denje, nau\u010diti’ (kao kod \u017eidovskih rabina kod kojih su u\u010denici dolazili kako bi nau\u010dili ono \u0161to zna njihov u\u010ditelj), nego izraz ‘nasljedovati’, koji stvara poseban odnos i povezanost izme\u0111u u\u010denika i U\u010ditelja. \u201eTa posebnost zna\u010di: u\u010denik nazaretskog U\u010ditelja ne \u017eivi kao on, nego \u017eivi ovisan o njemu i s njime. To podrazumijeva i pozivanje na Isusovu povijesnu stvarnost: na njegovo djelovanje i pona\u0161anje, na njegov odnos prema Bogu i ljudima, na vrednote koje je \u017eivio, na\u010dine na koje je stajao uvijek uz \u010dovjeka kojemu slu\u017ei, osloba\u0111aju\u0107i ga i brane\u0107i njegovo dostojanstvo pred religijskim i dru\u0161tveno-politi\u010dkim mo\u0107nicima. Nasljedovati Isusa zna\u010di odre\u0107i se samog sebe i uzeti svoj kri\u017e. Isusa se nasljeduje kada se u svoj \u017eivot uvodi njegovo poslanje i slu\u017eenje, pa i kad je obilje\u017eeno kri\u017eem\u201c rekao je dr. Karli\u0107, naglasiv\u0161i da nasljedovanje Isusa stvarno ozna\u010dava vjeru u njega. Vjera pak obuhva\u0107a egzistencijalno sjedinjenje teorije i prakse. \u201eTo zna\u010di da se kr\u0161\u0107anska vjera ne mo\u017ee svesti samo na vanjski izri\u010daj, pobo\u017enost, nego mora biti stvarna i konkretna. To vodi vjeru u Krista prema kristopraksi osobito obilje\u017eenoj slu\u017eenjem\u201c poru\u010dio je predava\u010d.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Euharistija je sredi\u0161nji sakrament od kojeg svi drugi sakramenti i blagoslovine crpe svoju mo\u0107. Crkva je poglavito euharistijska zajednica, ona se ostvaruje slave\u0107i euharistiju, rekao je dr. Karli\u0107. Taj sakrament sakramenata naziva se ve\u010dera Gospodnja, lomljenje kruha, agape, sveta \u017ertva, \u017ertva zahvalna. Izraz euharistija uobi\u010dajen je od kraja 1. st., tragom Isusove zahvale na Posljednjoj ve\u010deri. od 5. do 6. st. prevagnuo je termin misa (lat. poslanje, otpust), iako nije najprimjereniji za ozna\u010davanje euharistijske \u017ertve, rekao je predava\u010d.\u00a0 Rije\u010d potje\u010de od \u0111akonskog poziva ‘Ite, missa est’ koji bi \u0111akon uputio nakon slu\u017ebe rije\u010di onima koji nisu mogli pristupiti pri\u010desti, da napuste sastanak.<\/p>\n

\n

U drugom dijelu izlaganja, dr. Karli\u0107 je opisao liturgijsko-pastoralne naglaske sakramenta euharistije, protuma\u010div\u0161i znakove i simbole kojima obiluje, a upu\u0107uju na Bo\u017eje otajstvo kako bismo u\u0161li u zajedni\u0161tvo s njim i drugim vjernicima. \u201ePo sakramentu euharistije Krist stvarno \u017eeli biti u i me\u0111u vjernicima, kao onaj koji se do kraja daje u obliku rije\u010di, kruha, vina, znaka, geste, simbola. Sudjelovanje na misi nije tek vr\u0161enje obveze, ispunjavanje neke zapovijedi i zakona, nego anga\u017eiranje cijele osobe: njene savjesti, srca, radnji, svijesti, kako bi taj susret bio izvor snage za daljnji kr\u0161\u0107anski \u017eivot\u201c rekao je dr. Karli\u0107, istaknuv\u0161i da je euharistija sakrament istinskog susreta Boga i \u010dovjeka. \u201eSvaka sveta misa ozna\u010dava ponovno predanje Krista na kri\u017e, za nas, a treba ozna\u010davati i na\u0161u zahvalu Bogu na tome te na\u0161e predanje Kristu. Na poseban na\u010din taj se susret ostvaruje na nedjeljnoj misi. Nedjelja je dan susreta s uskrslim Gospodinom i dan kad se kr\u0161\u0107ani vi\u0161e susre\u0107u, obilaze rodbinu, prijatelje, bolesnike. Onaj tko shvati tu dubinu sakramenta euharistije i nedjelje kao dana posebno posve\u0107enog Bogu i ljudima, mo\u017ee otkriti ljepotu vjere i vrijednost pripadnosti Katoli\u010dkoj Crkvi\u201c zaklju\u010dio je dr. Karli\u0107.<\/p>\n

\"Rekol<\/a>Rekolekcija je po\u010dela pokorni\u010dkim bogoslu\u017ejem koje je predvodio don Domagoj Kelava, \u017eupnik Suko\u0161ana i Debeljaka, a u obra\u0107anju sve\u0107enicima, uz godi\u0161njicu njegove smrti, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 osobito je istaknuo veli\u010dinu uzornog sve\u0107eni\u0161tva blagopokojnog kardinala Franje Kuhari\u0107a. \u201eHrvatska se prepoznaje po svom povijesnom tropletu. Upotrijebit \u0107u tu rije\u010d pa re\u0107i kako je Zagreb u 20. st. prepoznatljiv po kardinalskom tropletu: Stepinac, \u0160eper, Kuhari\u0107. Svaki je od njih dao svoj osobni obol koji je bio uo\u010dljiv. ‘Kardinalu Stepincu svi su se divili, kardinala \u0160epera svi su po\u0161tovali, uzoritog kardinala Kuhari\u0107a, svi su voljeli!’, rekao je jednom mons. Vladimir Stankovi\u0107. Ali, i kardinal Kuhari\u0107 je volio sve. Kako u svojoj nadbiskupiji, tako i u svim biskupijama hrvatskog naroda, i diljem svijeta gdje su Hrvati \u017eivjeli. Stoga je bio najugledniji Hrvat u Domovini i u inozemstvu, a po ugledu i karizmi odmah uz bok bl. Alojzija Stepinca kojeg je zapravo on i doveo do progla\u0161enja bla\u017eenim\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, istaknuv\u0161i da je Kuhari\u0107, uronjen u sakramentalnu zbilju Crkve, govorio jezikom zagovornika malenih i obespravljenih. \u201eBio je odlu\u010dan navjestitelj spasenja i neumorni branitelj istine i slobode. U duhu proku\u0161ane hrvatske mudrosti, ‘tu\u0111e po\u0161tuj, a svojim se di\u010di’, bio je prepoznatljiv kao iskreni hrvatski domoljub. Dizao je glas kad je trebalo. Obilazio je iseljenike i promicao jedinstvo domovinske i iseljene Hrvatske. Osobnim zalaganjem dao je izniman doprinos ostvarenju prava hrvatskog naroda na samostalnu dr\u017eavu. Zahvalni Bogu za velikog sina na\u0161eg naroda, sje\u0107amo ga se s posebnom rado\u0161\u0107u \u0161to mu se kao sluzi Bo\u017ejem mo\u017eemo utjecati, preporu\u010divati na\u0161e ljude i Domovinu koju je iz du\u0161e volio\u201c zaklju\u010dio je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na rekolekciji zadarskog prezbiterija u srijedu 11. o\u017eujka u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru izlagao je prof. dr. Ivan Karli\u0107, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13365"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13365"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13365\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13372,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13365\/revisions\/13372"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13365"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13365"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13365"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}