Svi Sveti <\/b>– Isusove nove ustavne odredbe<\/b><\/p>\n
1.<\/b> \u010culi smo liturgijska \u010ditanja predvi\u0111ena za blagdan Svih Svetih. \u010culi smo Isusov govor na Gori koji nazivamo govorom “bla\u017eenstava”: “Blago siromasima, o\u017ealo\u0161\u0107e-nima, krotkima, gladnima i \u017eednima, milosrdnima, \u010distima srcem, mirotvorci-ma, progonjenima, jer njihovo je kraljevstvo nebesko” (usp. Mt 5, 3-10). Isus je izgovorio ova “bla\u017eenstva” na po\u010detku druge godine svog javnog djelovanja i propovijedanja nakon \u0161to se predstavio narodu. Vrijeme je do\u0161lo da osnuje i stvara to kraljevstvo o kojem je propovijedao, te da mu dadne ustavne norme i zakone; odredi organizacione okvire i postavi starje\u0161ine. Upravo tih dana, neposredno prije govora na Gori, on je odabrao dvanaestoricu koji \u0107e biti njegovi vjesnici i namjesnici. Njima \u0107e izdati zapovijed neka idu po svem svijetu i propovijedaju. Neka krste i nau\u010davaju. Evo vam nove ustavne odredbe, nove zakone i propise. Po njima se ravnajte.<\/p>\n
Isusov govor, koji smo upravo \u010duli, nije upu\u0107en onima koji se osje\u0107aju sretnima i zadovoljnima, niti onima koji u\u017eivaju bogatstvo i sre\u0107u ovoga svijeta. Jo\u0161 manje je to govor onima koji misle da \u0107e njihova sre\u0107a i bogatstvo trajati na ovoj zemlji “po sve vijeke vijekova”. Ne, Isus se ne obra\u0107a njima, jer zna da ga ne\u0107e razumjeti. On radije govori onima koji \u017eive u patnji i koji se hrvu s nezgodama i brigama \u017eivota. On svoju rije\u010d upu\u0107uje ljudima koji znaju \u0161to su patnje i kri\u017eni putovi.<\/p>\n
2.<\/b> Propovjednici se danas osje\u0107aju nemo\u0107no pred ovim Isusovim govorom. Ne mogu, naime, ljudima olak\u0161avati terete, niti umanjivati muke i brige. Ne mogu im vra\u0107ati mrtve, niti odstranjivati bolesti. A jo\u0161 manje donositi ovozemaljsko blagostanje. Mogu jedino ponavljati iste Isusove rije\u010di s Gore bla\u017eenstava. Jer, one su davale snagu i hrabrost milijunima kr\u0161\u0107ana kroz povijest. I dok su se punili zatvori i umno\u017eavala gubili\u0161ta brojnih vjernika, “ove Isusove rije\u010di bile su jedine kadre ubla\u017eiti rane, otirati suze i vra\u0107ati radost i nadu. Zato i velimo kako su bla\u017eenstva temelj kr\u0161\u0107anske civilizacije, evan\u0111eoske humanosti, ljudske, obiteljske i socijalne sre\u0107e. Ne\u0161to \u0161to nam je i danas najpotrebnije i najaktualnije.<\/p>\n
Istina, obrisi bla\u017eenstava i njihovih obe\u0107anja nisu prepoznatljivi u dana\u0161njim sredstvima dru\u0161tvenog priop\u0107avanja. Tiskovine, radijska i televizijska izvje\u0161\u0107a prepuni su slu\u010dajeva i skandala, plja\u010dke i kriminala. Pa se ponekad i ne htiju\u0107i pitamo: Koliko je Isusovog duha za\u017eivjelo u na\u0161oj civilizaciji? Ho\u0107e li se i kada po\u010deti ostvarivati njegova \u017earka \u017eelja da se prekine lanac nasilja, ogovaranja, mr\u017enje i osvete\u00a0 -te najve\u0107e tragike ljudske povijesti?! Pro\u0161la su, evo, dva milenija od Isusovog govora na Gori. Kad \u0107e ljudi po\u010deti shva\u0107ati i prihva\u0107ati njegovu \u017eelju da se odbaci krvava logika mr\u017enje i nasilja? Kad \u0107e se vratiti logici razuma, savjesti i humanosti?! Iz njegovog programatskog fovora vidi se kako on ljudske probleme \u017eeli rje\u0161avati dobrotom, a ne zlo\u0107om, oru\u017ejem istine i snagom duha, a ne nasiljem. Logikom “bla\u017eenstava” Krist \u017eeli prekinuti spiralu osvete, te zlo pobje\u0111ivati dobrotom i ljubavlju. Tom strategijom \u00a0nastupio je i po\u010deo osvajati mase. Ni na koga nije potego ni ma\u010da, ni bi\u010da. Nikoga nije kleo i zastra\u0161ivao. Narod mu je hrlio jer “jo\u0161 nitko nije tako govorio” i tako radio.<\/p>\n
3.<\/b> Nama je, bra\u0107o i sestre, Providnost udijelila biti svjedocima takve Bo\u017eje civilizacije, pravde, dobrote, milosr\u0111a, krotkosti i mira. Svjesni velikog O\u010devog dara da se ve\u0107 sada “mo\u017eemo djecom Bo\u017ejom zvati i da se jo\u0161 nije o\u010ditovalo \u0161to \u0107emo biti” (1 Iv 3,2), priklju\u010dimo se stoga onom mno\u0161tvu Isusovih slu\u0161atelja i usvajajmo njegove propise i zakone, njegove ustavne odredbe opisane u ovih osam bla\u017eenstava s Gore. Slave\u0107i blagdan Svih Svetih mi zapravo spominjemo brojne kr\u0161\u0107ane junake. A me\u0111u njima i nepregledan broj pripadnika na\u0161eg naroda: na\u0161ih majki, o\u010deva, bra\u0107e i sestara. Bog koji je vjeran svome obe\u0107anju, nagradio ih je za muke i patnje ovoga \u017eivota. I dok ih zajedno slavimo i spominjemo mi se skupa s njima molimo i preporu\u010dujemo Bo\u017ejem milosr\u0111u. U uklju\u010dujemo u sve\u010danu povorku prema nebeskom Jeruzalemu, sa \u017eivom nadom da se jednom na\u0111emo u ‘mno\u0161tvu spa\u0161enih koje stoje pred prijestoljem i Janjetom obu\u010deni u bijele haljine s palmama u rukama; jer, do\u0111o\u0161e iz nevolje velike i opra\u0161e svoje haljine u krvi Janjetovoj’ (Otkr..). To su oni o\u017ealo\u0161\u0107eni, progonjeni, poni\u017eeni, siroma\u0161ni, krotki, gladni i \u017eedni pravednosti, milosrdni i \u010dista srca, koje je Isus nazvao bla\u017eenima. Svima njima on i danas ponavlja: Blago vama, velika je pla\u0107a va\u0161a na nebesima. Zaslu\u017eili ste kraljevstvo pripravljeno malenima, umornima, uplakanima i nevinima.<\/p>\n
Kad ve\u010deras i sutra budemo u ti\u0161ini i sabranosti obilazili grobove svojih milih, te pri tom palili uljanice i svije\u0107e na\u0161e zahvalnosti, priklju\u010dimo se molitvom i srcem tom silnom mno\u0161tvu spa\u0161enih. Jer, Gospodin nas je “za sebe stvorio i nemirno je srce na\u0161e dok u Njemu ne otpo\u010dine”. Padnimo, dakle, ni\u010dice i poklonimo se Svevi\u0161njemu. I ponavljajmo onaj poklik iz Otkrivenja: “Blagoslov i slava, mudrost i zahvalnica, \u010dast, mo\u0107 i snaga Bogu na\u0161emu u vijeke vjekova. Amen!” (Otkr 7,9)<\/p>\n
\u00a0\u2020 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n
Zadar, 1. studeni 2014.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"