{"id":13255,"date":"2015-03-02T14:51:19","date_gmt":"2015-03-02T13:51:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=13255"},"modified":"2015-03-06T14:54:34","modified_gmt":"2015-03-06T13:54:34","slug":"luznica-susret-s-nacionalnim-ravnateljima-papinskih-misijskih-djela-pozdrav-predsjednika-hbk-mons-zelimira-puljica","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=13255","title":{"rendered":"LU\u017dNICA: SUSRET S NACIONALNIM RAVNATELJIMA PAPINSKIH MISIJSKIH DJELA &#8211; POZDRAV PREDSJEDNIKA HBK, MONS. \u017dELIMIRA PULJI\u0106A"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: center;\" align=\"center\"><b>\u00a0Crkva je &#8216;po naravi misionarska&#8217;<\/b> (AG 2) &#8211; misije su njezina trajna i aktualna stvarnost<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><b>1.<\/b> Prije pola stolje\u0107a zavr\u0161en je Drugi Vatikanski Sabor (1962-1965) kad se Katoli\u010dka Crkva sabrala u Rim iz svih dijelova svijeta, te o\u010ditovala kako nadilazi nacionalne i europske okvire, jer je sveop\u0107a zajednica Bo\u017ejeg naroda. Na Saboru je istaknut primat Bo\u017eje Rije\u010di, kao i svijest o Bo\u017ejem narodu. Nagla\u0161ena je va\u017enost ekumenizma i misonarskog duha. Potaknut je dijalog s drugim religijama i kulturama svijeta. Tada je &#8220;Crkva u suvremenom svijetu&#8221; (GS) zatvorila vrata &#8220;lomovima i sukobima&#8221;, a progovorila o ljudskom dostojanstvu, grijehu, savjesti i slobodi. Rekla je \u0161to vjeruje i \u0161to misli o sebi. Ali je kazala i \u0161to misli o svijetu koji bje\u017ei od Boga i kojem treba navijestiti Kristovo evan\u0111elje.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">O tomu je posebice progovorila u dekretu o misijskoj djelatnosti Crkve, &#8221;Ad Gentes&#8221; (1965.), koji je od devet objavljenih dekreta najve\u0107i. Istina stvaran je dulje od drugih i imao je sedam redakcija. Ali, glasovanje je bilo vrlo povoljno: 2.394 su glasovala &#8221;za&#8221;, a samo 5 &#8221;protiv&#8221;. Nijedan drugi saborski dokument nije imao takvu &#8221;jednoglasnost&#8221;. Biskupi su u dekretu progovorili o misijama, o O\u010devoj zamisli spa\u0161avanja ljudi po Isusu, kona\u010dnom proroku i jedinom Otkupitelju \u010dovjeka. A Crkva kao Kristovo produljeno utjelovljenje u vremenu &#8221;po naravi je misionarska&#8221; (AG 2) i valja joj biti i ostati u takvom &#8221;misionarskom stanju&#8221;.<\/p>\n<p style=\"text-align: center;\" align=\"center\">\u00a0***<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em><b>2.<\/b> Per facilitare i traduttori adesso dir\u00f2 due parole in italiano. Comincio con la frase di beato Paolo VI. che nella sua esortazione apostolica &#8221;Evangelii nuntiandi&#8221; (1975.) scrisse che &#8221;il mandato di evangelizzare tutti gli uomini costituisce la missione essenziale della Chiesa&#8221;. E aggiunge che &#8221;evangelizzare deve essere ritenuta la grazia e la vocazione propria della Chiesa, la sua identit\u00e0 pi\u00f9 profonda. La Chiesa esiste per evangelizzare, cio\u00e8 per predicare e insegnare la parola di Dio, per essere lo strumento attraverso il quale giunge a noi il dono della grazia..&#8221; (n. 14). Il suo successore, santo Giovanni Paolo II.,<b> <\/b>nella sua enciclica &#8221;Redemptoris Missio&#8221; (1990.) usa linguaggio di tipo esistenziale e parla di &#8221;urgenza&#8221; della missione, di &#8221;premura&#8221;, \u00a0&#8221;pressione&#8221;, &#8221;sollecitazione&#8221;, &#8221;necessit\u00e0&#8221;, &#8221;impazienza&#8221; ed &#8221;esigenza&#8221;. &#8221;L\u2019amore di Cristo ci possiede, ci spinge e costringe, ci guida&#8221;, scrive san Paolo (2 Cor 4, 14) e per questo san Peitro e Giovanni di fronte al Sinedrio dissero: &#8221;Noi non possiamo tacere&#8221; (At. 4,20). Nella lettera apostolica &#8221;Novo millennio ineunte&#8221;<b> <\/b>(2001) san Giovanni Paolo II traccia le linee programmatiche per l\u2019evangelizzazione del nuovo millennio. &#8221;Evangelizzare, vedere e contemplare&#8221; non \u00e8 un mero trasmettere ci\u00f2 che io ho sentito dire di Ges\u00f9, ma uno sperimentare che ci\u00f2 che ho sentito dire di Ges\u00f9 \u00e8 vero e reale per me.<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em><b>3.<\/b> Oggi, invece, la teologia della Missione soffre di un certo intellettualismo. Per questo un teologo scriveva che le infinite interpretazioni della Missione danno l&#8217;impressione di un &#8221;gnosticismo missionario&#8221;, come se tutto si risolvesse a livello di idee, slogans e strategie. E aggiumge: &#8221;Se avessi ancora una seconda vita come teologo, mi libererei di molta zavorra, di tanta vasta erudizione, e rifletterei molto pi\u00f9 intensamente su Dio. Qui io vedo una grande \u00a0possibilit\u00e0: Quella che il nuovo movimento missionario, assolutamente necessario, ma da tempo in crisi, non potr\u00e0 mettersi in moto senza un nuovo slancio sulla questione di Dio, che ci faccia gioire molto di pi\u00f9 a motivo della nostra fede&#8221; (P. Castello).<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><em>Sulla riflessione dell&#8217;importanza della questione di Dio abbiamo l&#8217;enciclica di Benedetto XVI, &#8221;Deus caritas est&#8221; (2005.) nella quale papa Benedetto scrive che &#8221;il cristianesimo non \u00e8 una nuova filosofia o una nuova morale. Cristiani siamo soltanto se incontriamo Cristo&#8221;. Solo in questa relazione personale con Cristo, solo in questo incontro con il Risorto, diveniamo veramente cristiani. L&#8217;invito di papa Benedetto \u00e8 di &#8221;entrare nella dinamica dell\u2019amore per ritrovare la sorgente e la fonte della missione&#8221;. L&#8217;invito poi \u00e8 stato raforzato dall&#8217;esortazione apostolica di papa Francesco &#8221;Evangelii gaudium&#8221; di cui dir\u00f2 alcune parole in croato.\u00a0\u00a0<\/em><\/p>\n<p style=\"text-align: center;\" align=\"center\">\u00a0***<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><b>4.<\/b> Za pobudnicu pape Franje, &#8221;Radost evan\u0111elja&#8221; (Evangelii Gaudium), moglo bi se re\u0107i kako je napisana pod motom: Crkva otvorenih vrata radosno svjedo\u010di i navije\u0161ta. Napisao ju je biskup Rima, papa Franjo, koji je iako u poodmaklim godinama \u017eivotvorno spreman na stvarala\u010dki dijalog i osobitu misijsku zauzetost. Pobudnicu je napisao jer je osjetio \u017eivu \u017eelju pozvati sve vjernike neka no\u0161eni misijskom rado\u0161\u0107u krenu u evangelizaciju svijeta (br. 1), te s novim \u017earom &#8221;po\u0111u na sve periferije koje trebaju svjetlo evan\u0111elja&#8221; (br. 20). Njome najavljuje kakvu Crkvu \u017eeli, pa smatra da je potrebna<b> <\/b>&#8221;pastoralna i misionarska obnova i preobrazba&#8221;. On \u017eivo \u017eeli &#8221;reformirati crkvene strukture kako bi postale vi\u0161e misionarske&#8221; (br. 27). A oni koji Boga tra\u017ee ne bi smjeli nai\u0107i na &#8221;hladno\u0107u zatvorenih vrata&#8221;. &#8221;Crkva nije carinarnica&#8221; u kojoj se kr\u0161\u0107ani &#8221;pona\u0161aju kao kontrolori milosti&#8221;, nego o\u010dev dom gdje &#8221;ima mjesta za svakoga koji se hrve sa \u017eivotnim tegobama&#8221; (br. 47). A ono \u0161to bi nas trebalo posebice &#8221;uznemiravati, veli papa Franjo, jest \u010dinjenica da je jo\u0161 puno na\u0161e bra\u0107e koja su izvan dometa Isusovog prijateljstva&#8221; (br. 49).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Posljednje poglavlje naslovljeno je &#8221;Duhom ispunjeni evangelizatori&#8221;. Na upit tko su takvi navjestitelji, papa odgovara: &#8221;To su blagovjesnici koji se bez straha otvaraju djelovanju Duha, kako bi poput apostol\u00e2\u00a0 navje\u0161\u0107ivali \u010dudesna Bo\u017eja djela&#8221; (br. 259). Puni snage i smjelosti oni su &#8221;kadri plivati i protiv struje&#8221;. Zbog toga Papa \u017earko moli &#8221;neka Duh Sveti do\u0111e obnoviti, protresti i dati poticaj Crkvi da odva\u017eno izi\u0111e iz sebe, kako bi navijestila radosnu vijest svim ljudima&#8221; (br. 261). Poput prvih kr\u0161\u0107ana koji su &#8221;puni radosti i nepokolebive hrabrosti bili neumorni u navije\u0161tanju&#8221; Krista Uskrnuloga (br. 263). A temeljne razloge zauzetom evangeliziranju Papa nalazi u Isusovoj ljubav koju smo primili, a koja nas tjera da o ljubljenoj osobi zborimo, predstavljamo je i druge s njom upoznajemo. Na\u0161e je poslanje ljubiti ne samo Isusa, nego i njegov narod (br. 268) i svijet &#8221;komu smo poslani pru\u017eati razloge nade&#8221;. Kao Bo\u017eji ljudi koji se &#8221;ne umaraju \u010diniti dobro&#8221; (Gal 6, 9).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\"><b>5.<\/b> Ovo Papino pismo u pravom smislu rije\u010di je pobudnica koja \u017eeli u nama ne\u0161to pobuditi i probuditi. U njoj papa Franjo poziva, poti\u010de, preporu\u010duje i predla\u017ee. Dapa\u010de, kao misionari koji ne prestaje nikada biti Isusovim u\u010denicima (br. 266), Papa veli da smo &#8221;ope\u010da\u0107eni poslanjem da prosvjetljujemo, blagoslivljamo, tje\u0161imo lije\u010dimo i osloba\u0111amo&#8221; (br. 273). I &#8221;ljubimo ono \u0161to on ljubi, te \u017eivimo i djelujemo na hvalu slave njegove milosti&#8221; (Ef 1, 6). Na\u0161e poslanje, dakle, &#8221;nije privjesak koji mogu skinuti&#8221;, ve\u0107 ne\u0161to \u0161to &#8221;ne mogu i\u0161\u010dupati iz svoga bi\u0107a, a da ne uni\u0161tim samog sebe&#8221;. Zbog toga i poti\u010de da &#8221;ne dopustimo da nam se ukrade<b> <\/b>misijski zanos&#8221; (br. 80) i &#8221;radost evangelizacije&#8221; (br. 83), ve\u0107 neka raste i cvjeta &#8221;duh zajedni\u0161tva&#8221; (br. 92) i &#8221;misionarske snage&#8221; (br. 109). To je zapravo na tragu onoga \u0161to je sveti Ivan Pavao II. napisao kad je objavio encikliku &#8221;Redemptoris Missio&#8221; (1990.): &#8221;Osje\u0107am kako je nastupio \u010das da se upregnu sve crkvene snage u smjeru nove evangelizacije i misije ad gentes. Nitko od Kristovih vjernika, nijedna od crkvenih ustanova ne mo\u017ee izmaknuti toj najvi\u0161oj du\u017enosti: Navije\u0161tati Krista svim narodima svijeta&#8221; (br. 3).<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">Neka ovaj europski susret nacionalnih ravnatelja Papinskih misijskih djela, koji se odvija u na\u0161em glavnom gradu Zagrebu, probudi u svima nama svijest o tom misijskom poslanju Crkve. Organizatorima zahvaljujem \u0161to su odlu\u010dili odr\u017eati ovaj susret u Hrvatskoj. Sudionici-ma \u017eelim ugodan boravak u na\u0161oj domovini, te uspje\u0161no i blagoslovljeno zborovanje.<\/p>\n<p align=\"right\">\u00a0\u2020\u00a0 \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup zadarski<\/p>\n<p align=\"right\">Predsjednik Hrvtaske biskupske konferencije<\/p>\n<p>Zagreb-Lu\u017enica, 2. o\u017eujka 2015.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>\u00a0Crkva je &#8216;po naravi misionarska&#8217; (AG 2) &#8211; misije su njezina trajna i aktualna stvarnost 1. Prije pola stolje\u0107a zavr\u0161en <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=13255\" title=\"LU\u017dNICA: SUSRET S NACIONALNIM RAVNATELJIMA PAPINSKIH MISIJSKIH DJELA &#8211; POZDRAV PREDSJEDNIKA HBK, MONS. \u017dELIMIRA PULJI\u0106A\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[29],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13255"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13255"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13255\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13256,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13255\/revisions\/13256"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13255"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13255"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13255"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}