{"id":13088,"date":"2014-12-08T21:38:07","date_gmt":"2014-12-08T20:38:07","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=13088"},"modified":"2015-02-24T21:44:44","modified_gmt":"2015-02-24T20:44:44","slug":"svecana-akademija-u-sjemenistu-zmajevic-uz-svetkovinu-bezgresne","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=13088","title":{"rendered":"SVE\u010cANA AKADEMIJA U SJEMENI\u0160TU ‘ZMAJEVI\u0106’ UZ SVETKOVINU BEZGRE\u0160NE"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a>Sjemeni\u0161tarci Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ proslavili su svetkovinu svoje za\u0161titnice, Bezgre\u0161nu, akademijom u nedjelju 7. prosinca u dvorani sjemeni\u0161ta u Zadru. Izveli su scenski prikaz \u2018Euharistija – Sveti Toma Akvinski\u2019, kojeg je priredio i re\u017eirao duhovnik sjemeni\u0161ta don Stanislav Wielinski, te skladbu za klavirom i kao sastav tambura i mandolina. Dinami\u010dnom izvedbom pribli\u017eili su duh i um sv. Tome kojeg je odigrao sjemeni\u0161tarac Marko Brzovi\u0107, pokazav\u0161i \u010dime je taj an\u0111eoski nau\u010ditelj, kako su ga zvali, ostavio neizbrisivi trag, zdru\u017eiv\u0161i u sebi najve\u0107u u\u010denost i promi\u0161ljenost, s najdubljom pobo\u017enosti i poniznosti. Toma je 1323. g. progla\u0161en svetim, a 1567. g. crkvenim nau\u010diteljem. Sjemeni\u0161tarci su u dijalo\u0161koj i pripovjeda\u010dkoj formi kao uvod u \u0161est \u010dinova: Monte Cassino, Put, \u0160kolovanje, Su\u0111enje, Napulj i Smrt, te pjevanjem himana koje je napisao, posredovali misli tog mistika koji je napisao najljep\u0161e hvalospjeve, poput Hvali Sion Spasitelja, Usta moja uzdi\u017eite, Klanjam ti se smjerno. Od mnogih njegovih filozofskih i teolo\u0161kih djela, najzna\u010dajnija je ‘Teolo\u0161ka suma’ koju je po\u010deo pisati 1266. g. Nakon napisanih pet svezaka do 1272. g., nije dovr\u0161io to djelo. Toma je do\u017eivio duboko misti\u010dno iskustvo za vrijeme mise. Kasnije je rekao da je u\u010dinak vi\u0111enja takav da njegov um vi\u0161e nije tome dorastao, te da je sve \u0161to je dotada napisao ‘\u010dista slama’ u usporedbi s tim duhovnim iskustvom.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Prigodnu rije\u010d je uputio rektor sjemeni\u0161ta don \u010cedomil \u0160upraha. U Godini euharistije u Zadarskoj nadbiskupiji, istaknuo je potrebu osobne euharistijske duhovnosti\u00a0 svake generacije sjemeni\u0161ta, da euharistija bude glavni stup i nositelj vjere i poslanja Crkve. \u201eU tom isje\u010dku povijesti od 12.-14. st. osjetili smo kako je Crkva u tek ro\u0111enim prosja\u010dkim redovima sv. Dominika i sv. Franje ponovno razmi\u0161ljala o najdubljoj istini vjere, euharistiji. Razumskim normama ljudske poganske filozofije i vjeri pobo\u017enog naroda ponudila je misti\u010dna iskustva svetih Alberta, Tome i Bonaventure. Do\u010darano je to u poznatom euharistijskom himnu koji se pripisuje sv. Tomi i dio je na\u0161e duhovne i kulturne ba\u0161tine\u201c rekao je rektor \u0160upraha, istaknuv\u0161i zna\u010daj pobo\u017ene pri\u010desti vjernika.<\/p>\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>Naglasio je da su najve\u0107i teolo\u0161ki umovi Tome Akvinskog, misti\u010dara, skromnih redovnika poput bla\u017eenog franjevca Jakova Zadranina, brata Ivana Bonifacija Pavleti\u0107a, fra Ante Tomi\u010di\u0107a, Padre Pija i tolikih majki i o\u010deva koji su znai prenijeti vjeru potomcima, osobito bili pobo\u017eni prema Majci Bo\u017ejoj i Presvetom oltarskom sakramentu. \u201eU 266 godina \u017eivota marijanskog i euharistijskog zavoda i \u0161kole u sjemeni\u0161tu, odgojeno je mno\u0161tvo mladih du\u0161a koji su poslije kao pastiri bili nositelji\u00a0 euharistijske i marijanske pobo\u017enosti, djeluju\u0107i pastoralno u Zadarskoj nadbiskupiji i mjesnim Crkvama od Maribora i Kri\u017eevaca do Dra\u010da. O prvom sjemeni\u0161nom Pravilu u na\u0161oj ku\u0107i svakodnevno se slu\u017eila euharistija i molila krunica. Ponosni smo na to, ali osje\u0107amo se i sad odgovornima da tajnu Krista objavimo kako treba. \u010cesto se pitamo: poznamo li to \u0161to \u010dinimo? Doga\u0111a li se tu ono \u0161to stvarno, opipljivo oblikuje na\u0161 osobni i \u017eivot male zajednice\u00a0 na\u0161eg zavoda? Jesmo li svjesni najve\u0107eg otajstva i povijesnog kontinuiteta tog posve\u0107enog prostora \u010diji smo mi \u017eivi kamen? Posti\u017eu li ti mladi\u0107i u fizi\u010dkom, psihi\u010dkom i intelektualnom rastu, u milosnom ozra\u010dju svakodnevne mise, svoju ljudsku i kr\u0161\u0107ansku zrelost za zauzeti \u017eivot u Kristovom stilu? Bez prepoznavanja Kristove blizine u euharistiji, bez iskustva poziva i zauzete zrelosti, ne\u0107e se dosti\u0107i istinski u\u010dinak euharistije. Bez tog vlastitog odgovora, moglo bi se dogoditi da euharistija ne bude puno vi\u0161e od dragih i lijepih obreda u kojima sjemeni\u0161tarci rado i ponosno sudjeluju. To onda ne bi bilo kr\u0161\u0107anstvo po Isusovom planu, nego salonsko kr\u0161\u0107anstvo od kojeg je malo koristi za slavu Bo\u017eju i malo ljubavi za \u010dovjeka\u201c poru\u010dio je rektor \u0160upraha, rekav\u0161i da je Godina euharistije poticaj razmi\u0161ljati o tim pitanjima pod maj\u010dinskim okom Isusove i majke Crkve koja \u017eivi od euharistije.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eBudno oslu\u0161kujmo znakove vremena te u poniznosti tra\u017eimo rje\u0161enja za ovo vrijeme. Neka bude blagoslovljen sav trud koji se ugra\u0111uje u njihov rast u dobi i milosti i u budu\u0107nost na\u0161eg naroda\u201c potaknuo je don \u010cedomil. Zahvalio je svima koji poma\u017eu \u017eivot sjemeni\u0161ta, djelatnicima i roditeljima sjemeni\u0161taraca, \u017eupnicima i redovnicima, razrednicima, profesorima i suradnicima koji poma\u017eu njihov odgoj i obrazovanje. To su mons. Joso Koki\u0107, ravnatelj Klasi\u010dne gimnazije Ivan Pavao II. Zadar, prof. Tihomir Tom\u010di\u0107, ravnatelj strukove \u0161kole Vice Vlatkovi\u0107 koju poha\u0111aju sjemeni\u0161tarci, don Jerko Gregov i don \u0160ime Kevri\u0107, Edi Obu\u0107ina, prof. engleskog i talijanskog, Ivica Kinda, u\u010ditelj gitare i mandoline, Miljenko Bajat, prof. za klavir, prof. Igor Ceci\u0107, koji je pomogao pripremu pjevanja za tu akademiju.<\/p>\n

Na akademiji je sudjelovao i zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 koji je pohvalio rad sjemeni\u0161taraca, bogatstvo prenesenih misli i po\u017eelio blagoslov njihovoj daljnjoj izgradnji na putu sve\u0107eni\u0161tva.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Toma Akvinski je ro\u0111en 1225. g. u plemi\u0107koj obitelji u dvorcu Akvino u ju\u017enoj Italiji. Bio je ponizne, blage i ljubazne naravi, a jake tjelesne konstrukcije, pa su ga zvali ‘\u0161utljivi vol’. Provodio je vrijeme u molitvi i razmi\u0161ljanju. S pet godina roditelji ga daju na odgoj benediktincima u samostan u Monte Cassinu. Kao nadarenog, poslan je na \u0161kolovanje u Napulj, gdje upoznaje red sv. Dominika te sa 17 godina odlu\u010duje, a s 21 godinom stupa u dominkance, siroma\u0161ni red koji je \u017eivio od prosja\u010denja. U K\u00f6lnu je Toma studirao kod sv. Alberta Velikog s kojim stje\u010de osnovu za ve\u0107i dio svoje teologije. Albert je bio toliko zadivljen svojim u\u010denikom da je rekao: ‘Taj nijemi vol jednom \u0107e tako riknuti da \u0107e cijelim svijetom odjeknuti’. Toma je vjerovao u sklad vjere i razuma. Do tada je autoritet u teolo\u0161koj raspravi bila Biblija. Toma kroz svoj nauk uvodi novost tvrdnjom da je razuman argument autoritet za sebe, jer je Bog \u010dovjeku podario mo\u0107 rasu\u0111ivanja. Kad su sv. Alberta pozvali na najglasovitije sveu\u010dili\u0161te u Pariz, uvjetovao je da s njim ide i Toma. Tu se sprijateljio sa sv. Bonaventurom. Albert Veliki se vratio u K\u00f6ln i postao ravnatelj visoke \u0161kole, a Tomu uzima za svog glavnog pomo\u0107nika. Tu je Toma zare\u0111en za sve\u0107enika. U Parizu je doktorirao i s nepunih 26 godina postao profesor bogoslovlja. Umro je u opatiji Fossanuova u 43. godini \u017eivota, izgovaraju\u0107i rije\u010d ‘Samo tebe, Bo\u017ee’.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Sjemeni\u0161tarci Nadbiskupskog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ proslavili su svetkovinu svoje za\u0161titnice, Bezgre\u0161nu, akademijom u nedjelju 7. prosinca u dvorani sjemeni\u0161ta u Zadru. …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13088"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=13088"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13088\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":13095,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/13088\/revisions\/13095"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=13088"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=13088"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=13088"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}