{"id":12502,"date":"2014-05-21T20:54:19","date_gmt":"2014-05-21T19:54:19","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=12502"},"modified":"2014-05-28T20:56:28","modified_gmt":"2014-05-28T19:56:28","slug":"svecenicka-rekolekcija-u-svibnju-predavac-dr-josip-grbac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=12502","title":{"rendered":"SVE\u0106ENI\u010cKA REKOLEKCIJA U SVIBNJU – predava\u010d dr. Josip Grbac"},"content":{"rendered":"

\"F3\"<\/a>‘Obitelj u socijalnom nauku Crkve’ naziv je teme o kojoj je s niz teolo\u0161kih i dru\u0161tvenih \u00a0aspekata na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji u srijedu 14. svibnja u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru izlagao prof. dr. Josip Grbac, predava\u010d na Teologiji u Rijeci. \u201eHrvatska prednja\u010di u odbijanju jasne definicije obitelji i to ne ovisi o politi\u010dkim opcijama koje su na vlasti. Hrvatski zakonodavac postaje rob sociolo\u0161kih podataka i politi\u010dko-trendovskih utjecaja koji imaju dalekose\u017ene posljedice na razmi\u0161ljanje hrvatskog \u010dovjeka o braku i obitelji\u201c upozorio je Grbac, potkrijepiv\u0161i to i podacima najnovijeg istra\u017eivanja o vrijednostima u Europi i Hrvatskoj koji \u0107e uskoro biti objavljeni. U Hrvatskoj je, osim \u0160vedske koja ima najni\u017ei postotak od svih zemalja uklju\u010denih u istra\u017eivanje (54,4%), najmanje onih koji isti\u010du da je obitelj u njihovom \u017eivotu vrlo va\u017ena\u201c (75,4%). Hrvatska je i me\u0111u zemljama s ni\u017eim postotkom onih koji se sla\u017eu da su brak i stabilna veza nu\u017eni za sre\u0107u (57,6%), i najni\u017eeg je postotka od zemalja biv\u0161e federacije u tvrdnji da su roditelji va\u017eni za odrastanje djece (76,8%). Oko petine ispitanika u Hrvatskoj smatra da razvod mo\u017ee biti opravdan (20,6%), a oko polovice (54,6%) smatra da je u redu da dvoje ljudi \u017eivi zajedno bez stupanja u brak. Ve\u0107ina ispitanih u Hrvatskoj (68,1%) odobrava \u017eelju \u017eene za djecom bez stabilne veze s mu\u0161karcem – to je jedan od najvi\u0161ih postotaka od svih odabranih zemalja (vi\u0161i rezultati su samo u \u0160panjolskoj i Islandu). Jedno drugo istra\u017eivanje pokazuje da u Europi 85% ispitanika ka\u017ee da im je obitelj vrlo va\u017ena. Dakle, na djelu je raskorak izme\u0111u ideala i konkretno \u017eivljene zbilje, rekao je Grbac, dodav\u0161i da je kriza obitelji u naravnim segmentima, bez obzira na teolo\u0161ku nadgradnju. Broj razvoda pokazuje da obitelj vi\u0161e nije trajna zajednica, <\/b>sve ve\u0107i broj veza netemeljenih na braku pokazuje da je obitelj dru\u0161tveno nepriznata. Homoseksualni brakovi pokazuju da to vi\u0161e nije zajednica mu\u0161karca i \u017eene, pojam obitelji sveden je na svijet afekta i osje\u0107aja. Na Zapadu je i pad nataliteta. \u201ePrije desetak godina u prosjeku se svaki peti visokoobrazovani razilazi s crkvenim stajali\u0161tima. Prosje\u010dno 20-25% ljudi s te\u0161ko\u0107om prihva\u0107a crkveno gledi\u0161ta o braku i obitelji. Moderna je obitelj manje privr\u017eena na\u010delima crkvenog nauka od obitelji prije nekoliko desetlje\u0107a. Raskorak izme\u0111u crkvenog nauka i razmi\u0161ljanja i \u017eivota moderne obitelji je u temeljnim pitanjima: vrednota \u017eivota, dostojanstvo ra\u0111anja, odgoj\u201c rekao je Grbac, istaknuv\u0161i da je crkveni nauk o obitelji nerazdvojno povezan sa sudbinom dru\u0161tva, \u0161to pokazuje izjedna\u010davanje homoseksualnih veza s klasi\u010dnom obitelji. \u201eCiljevi crkvenog nauka sve vi\u0161e postaju i op\u0107edru\u0161tveni ciljevi pred kojima nikakva politika ne mo\u017ee zatvarati o\u010di. Usprkos tendenciji razdvajanja prava i etike, \u010dini se da \u0107e pravo sve vi\u0161e morati uva\u017eavati eti\u010dke i bioeti\u010dke \u010dinjenice. Stje\u010de se dojam da sudbina crkvenog nauka u budu\u0107nosti ne\u0107e ovisiti samo o kvaliteti predbra\u010dnih te\u010dajeva nego o spremnosti politi\u010dkih \u010dimbenika da se s takvim stavovima gra\u0111ana ne mire, jer kompromitiraju opstanak dru\u0161tva\u201c istaknuo je Grbac.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Uspore\u0111uju\u0107i podatke s onima iz drugih europskih zemalja, u Hrvatskoj velik broj gra\u0111ana jo\u0161 uvijek dr\u017ei do crkvenog nauka, teorijski ili prakti\u010dno. \u201eU istinski demokratskom sustavu to bi zna\u010dilo da se na zakonodavnoj razini nastoji slijediti usmjerenja koja proizlaze iz javnog mnijenja. No, hrvatsko zakonodavstvo u rje\u0161enjima ne prati vrijednosni sustav ve\u0107ine gra\u0111ana. To je fenomen novog prosvjetiteljstva kod pojedinaca i dijelova dru\u0161tva koji preuzimaju obvezu da zakonima normiraju dru\u0161tvo, no ti zakoni ne slijede moralne vrijednosti ve\u0107ine i ne normiraju njih, nego postavljaju nove moralne standarde, implicitno dovode\u0107i u pitanje moralne standarde ve\u0107ine gra\u0111ana\u201c podsjetio je Grbac na stavove temeljem istra\u017eivanja Balobana i \u010crpi\u0107a o moralu u tranzicijskoj Hrvatskoj i potrazi za identitetom. \u201eVrednota \u017eivota ne kotira visoko u svijesti ve\u0107ine, a hrvatsko zakonodavstvo nastoji ozakoniti status quo u pogledu vrijednosti koje ne kotiraju visoko kod gra\u0111ana. Zakonodavstvo je sporo u definiranju prava obitelji, poticanju obitelji s brojnom djecom, za\u0161titi vjernosti\u201c rekao je Grbac. Novost u pra\u0107enju obitelji nije pojava njenih novih sociolo\u0161kih oblika (homoseksualne i slobodne veze), nego zahtjevi za dru\u0161tvenim priznanjem vlastitog statusa, pravno legitimiranje. \u201eZahtjevi za legitimiranjem svakakvih veza oslanjaju se na dva obilje\u017eja modernog dru\u0161tva. Ra\u010dunaju s kulturom subjektivnosti koja nastoji priznati i legitimirati svaki individualni izbor, ukoliko se on drasti\u010dno ne protivi op\u0107em dobru ili ljudskim pravima drugih ljudi. S druge strane, ti zahtjevi imaju potporu u novom poimanju prava i dr\u017eave, po kojem pravo i dr\u017eava ne optiraju ni za kakvu skalu vrijednosti, nego se ograni\u010davaju na ozakonjenje statusa quo\u201c rekao je Grbac.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Ve\u0107ina smatra normalnim pona\u0161ati se sukladno vlastitoj interpretaciji norme. Zato je ispravnije govoriti o subjektivizmu kao obilje\u017eju dana\u0161njeg \u010dovjeka u njegovu odnosu prema crkvenom nauku. \u201eDana\u0161nji \u010dovjek smatra da u svemu mo\u017ee slijediti savjest. Europljani osu\u0111uju prijestupe i devijacije koji predstavljaju opasnost za \u017eivot zajednice i stabilnost sustava, dok benevolentno gledaju na prijestupe koje, iako odstupaju od normi, ostaju u sferi privatnog \u017eivota pojedinca\u201c rekao je Grbac, podsjetiv\u0161i na istra\u017eivanje iz 1999. g. me\u0111u studentima u Hrvatskoj. \u010cak 84,7% studenata izjasnilo se katolicima. U temi poba\u010daja podaci su proturje\u010dni; 64,4% ispitanika sla\u017ee se da poba\u010daj treba biti pitanje izbora \u017eene, dok istovremeno 80,6% gra\u0111ana smatra da se poba\u010dajem prekida ljudski \u017eivot\u201c rekao je Grbac. Nije pitanje problemati\u010dnost poba\u010daja, ali se u pravu tra\u017ei prioritet subjektivne prosudbe o tome do koje granice i u kojim slu\u010dajevima \u0161tititi \u017eivot. \u201ePo svojoj strukturi i poslanju pravo ne \u017eeli zastupati vrijednosti nego te\u017ei uspostavi socijalnog mira. To je uvijek bio cilj prava i dr\u017eave. No, u sada\u0161njem trenutku \u010dini se da se to ograni\u010davanje kompetentnosti prava i dr\u017eave ekstremizira, tj. poistovje\u0107uje s relativizmom. Na taj na\u010din crkveni moralni nauk u pogledu obitelji gubi i minimalnu potporu koju je u pravu i dr\u017eavi tijekom povijesti imao i kada se na vrijednosti crkvenog nauka gledalo kao na dru\u0161tvu potrebne vrijednosti. U Hrvatskoj se jasan primjer takvog novog poimanja prava i dr\u017eave dogodio kod dono\u0161enja Zakona o obitelji u kojem se odustalo od davanja bilo kakve definicije obitelji\u201c rekao je Grbac. Kultura koja apsolutizira privatnost dovodi u pitanje javni karakter institucije, smisla i trajanja braka. \u201eU globaliziranom na\u010dinu \u017eivota raste potreba relativiziranja svake dugotrajnosti. U pitanju je i pojam odgovornosti. Radi se o odgovornosti prilikom izbora \u017eivotnog partnera i o prokreativnoj odgovornosti. Me\u0111utim, dogodilo se da to na\u010delo, uzdignuto gotovo do apsolutnosti, zadaje udarac samom sebi, jer u kulturi individualnosti postaje sinonim za egoizam ili relativizam. Odgovornost kakvu poznaje crkveni nauk nu\u017eno ima u vidu i zajednicu i eti\u010dke du\u017enosti koje nikada ne smiju do\u0107i u pitanje. U kulturi relativizma odgovornost se olako svede na komotnost\u201c upozorio je Grbac.<\/p>\n

Predava\u010d je govorio i o obitelji u svijetu rada. \u201cTreba preispitati status majke roditeljice, u smislu da se materijalno i zakonski vrednuje odgojni i ku\u0107ni rad kao \u2018proizvodni rad\u2019 koji stvara humani kapital neophodan u gospodarskom razvoju. To vrednovanje rije\u0161ilo bi i dio problema uz sukobe u obitelji koji proizlaze iz preraspodjele uloga roditelja. Ne bi bilo lo\u0161e u zakonodavstvo uvesti poziv doma\u0107ice, sa svim pravim i obvezama koje ima zaposlenik u poduze\u0107u\u201d rekao je Grbac, potaknuv\u0161i na \u0161to bezbolnije spajanje obiteljskih i radnih obveza, kako bi oba partnera slobodno odlu\u010dila u kakvom se obujmu i na koji na\u010din mogu posvetiti radu i obitelji. \u201ePo uzoru na trendove i modele u mnogim razvijenim zemljama, nu\u017eno je predlo\u017eiti izmjene u zakonodavstvu kako bi se u \u0161to ve\u0107i broj poduze\u0107a moglo uvesti tzv. klizno radno vrijeme ili neki drugi model zapo\u0161ljavanja. Nu\u017eno je omogu\u0107iti, gdje je izvedivo, da se rad iz poduze\u0107a premjesti u obiteljski dom, te skra\u0107eno radno vrijeme za roditelje koji se, nakon \u0161to su u potpunosti bili posve\u0107eni obiteljskim du\u017enostima, vra\u0107aju na posao. To mora vrijediti i za \u010dlanove obitelji koji su se kroz du\u017ee vrijeme morali brinuti za nemo\u0107ne ili bolesne uku\u0107ane\u201c predla\u017ee Grbac. Poru\u010dio je da je raskorak izme\u0111u pona\u0161anja i crkvenog moralnog nauka sastavni dio krize religioznosti kao takve. \u201eNije re\u010deno da bi razvodnjavanje tog nauka, u smislu da ga se vi\u0161e prilagodi kako bi subjektivna prosudba pojedinca bila vrhovni normativ njegove primjene, djelovala ozdravljuju\u0107e u sada\u0161njoj situaciji. Jo\u0161 nije empirijski dokazano da individualna interpretacija i primjena kr\u0161\u0107anskih na\u010dela automatski djeluje vi\u0161e motiviraju\u0107e za konkretno moralno djelovanje. No, i sama svijest o stanju u kojem se nalazimo svjedo\u010di o tome da se ne mirimo s konstatacijom da je crkveni moralni nauk relikt pro\u0161losti. To je prvi korak u nadvladavanju jaza izme\u0111u moralne teorije i prakse\u201c zaklju\u010dio je Grbac.<\/p>\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Obitelj u socijalnom nauku Crkve’ naziv je teme o kojoj je s niz teolo\u0161kih i dru\u0161tvenih \u00a0aspekata na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12502"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12502"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12502\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12507,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12502\/revisions\/12507"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12502"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12502"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12502"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}