{"id":1224,"date":"2010-04-13T07:22:48","date_gmt":"2010-04-13T05:22:48","guid":{"rendered":"http:\/\/zadar.hbk.hr\/?p=1224"},"modified":"2011-02-16T08:02:03","modified_gmt":"2011-02-16T08:02:03","slug":"34-medunarodni-simpozij-profesora-teologije-i-filozofije","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=1224","title":{"rendered":"34. ME\u0110UNARODNI SIMPOZIJ PROFESORA TEOLOGIJE I FILOZOFIJE"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Drugog dana 34. Me\u0111unarodnog simpozija profesora teologije i filozofije u hotelu ‘Alan’ u \u010detvrtak 8. travnja u Starigrad-Paklenici zadnja izlaganja odr\u017eali su Alojzije Hoblaj o temi ‘Verifikacija promjene na podru\u010dju religiozne pedagogije i katehetike’ i Stjepan Baloban ‘Interdisciplinarna dimenzija socijalnog nauka Crkve’. Temeljno pitanje danas – kako se postaje kr\u0161\u0107aninom – usmjerava i pitanje katehetike kao znanstvene discipline; zna\u010di da katehetika mora odgovoriti na pitanje vjere kao dinamizma koji se utjelovljuje razvojem sazrijevanja svih dobi, rekao je Hoblaj. U tra\u017eenju odgovora kako se postaje kr\u0161\u0107aninom prisutni su biblijsko teolo\u0161ki i psiholo\u0161ko antropolo\u0161ki pogled. U tome su dvije odrednice: dinamizam vjere kao inicijacijski proces i interiorizacija stavova, da vjera u kognitivnosti, osje\u0107aju i operativnosti postane osnova osobnosti. Odgovor na pitanje kako se danas postaje kr\u0161\u0107aninom nadma\u0161uje katekizamsko poimanje katehetike, rekao je Hoblaj istaknuv\u0161i: u podru\u010dju katehetike doga\u0111a se veliki zaokret i promjena paradigme – katehetika ne\u0107e biti samo za kr\u0161\u0107anski svijet i kr\u0161tene nego za svijet koji treba evangelizirati. To je ‘problem’ starog katekizma koji je pisan za kr\u0161tene. \u010cimbenici koji su pretpostavljali nastanak tog katekizma su nestali, upozorio je Hoblaj. Postojalo je tzv. kr\u0161\u0107ansko dru\u0161tvo, obiteljski i crkveni mehanizmi uz pomo\u0107 katekizma bili su dovoljni da se postane kr\u0161\u0107aninom, da inicijalna vjera ‘funkcionira’. Stvarnost kad je ‘sve i\u0161lo automatski’ je nestala, rekao je Hoblaj. U sada\u0161njem dru\u0161tvu vlada liberalni religijski i ideolo\u0161ki pluralizam a u kulturalnom kontekstu brojni procesi djeluju protiv procesa postajanja kr\u0161\u0107aninom. Ti\u00a0 fenomeni utje\u010du i na odnos \u017eupne kateheze i \u0161kolskog vjeronauka. U zemljama stare demokracije prije 30 godina se vidjelo da \u0161kolski vjeronauk ne inicira kr\u0161\u0107anina prema vjeri koja bi sazrijevala. ‘\u0160kola vi\u0161e ne funkcionira a \u017eupne zajednice su bez kateheze. Danas u Europi imamo stanje da cijele generacije kr\u0161tenih ostaju bez solidne i konzistentne kr\u0161\u0107anske kateheze, inicijacije. To moramo priznati” rekao je Hoblaj, \u0161to je potvr\u0111eno i u kasnijoj raspravi primjedbom da je puno sakramentaliziranih a malo evangeliziranih. U odnosu na zapadnu Europu, u Hrvatskoj se \u017eupna kateheza dobro afirmirala. Porast je svijesti da je kateheza tipi\u010dni oblik djelovanja koji pripada Crkvi. Kateheza je sredi\u0161nja i prvotna slu\u017eba crkvenog djelovanja koja inicijalnu vjeru usmjerava prema sazrijevanju. Hoblaj je istaknuo va\u017enost katekumenata koji je bio djelotvoran u postapostolsko doba i u najgore vrijeme progonstva Crkve. Omogu\u0107avanjem slobode kr\u0161\u0107anima pastoralno katehetski je ‘propao’. Uspje\u0161nost katekumenata je u integriranosti \u010detiri dimenzije: evangelizacijsko katehetske, sakramentalno liturgijske, vje\u017ebanje \u017eivota i zajednica. U harmoni\u010dnoj cjelini to je nadahniteljska snaga, istaknuo je Hoblaj. Zato je Drugi vatikanski koncil rekao da se obnovi jer je danas sli\u010dna situacija kao u prva kr\u0161\u0107anska vremena. Model svake suvremene kateheze je krsni katekumenat. To nadahnu\u0107e se sve vi\u0161e aktualizira. Ide se i za tim da se katehetika ne razvija kao apstraktna znanost nego da pretpostavlja praksu. Kao znanost se profilira krajem 19.\/20. st., osobito nakon Drugog vatikanskog koncila, kad je pedagogija pomogla kateheti\u010darima da i kao teolo\u0161ka diciplina na\u0111e upori\u0161te u znanstvenim kriterijima. Katehetika nije popularizacija teologije i nekih traktata nego kori\u0161tenje rezultata da u komunikaciji usmjeri proces kako se postaje kr\u0161\u0107anin. Humanisti\u010dke znanosti, osobito pedagogija, pomogle su da se katehetika profilira kao znanost. “No pedagogija ne dominira nad teologijom. Nijedna humanisti\u010dka znanost ne mo\u017ee odre\u0111ivati na\u010din za formaciju novih kr\u0161\u0107ana niti birati sadr\u017eaj. Ne mo\u017ee se iz didaktike, \u0161kolske pedagogije zaklju\u010divati \u0161to su sadr\u017eaji i kako se postaje kr\u0161\u0107aninom” upozorio je Hoblaj zaklju\u010div\u0161i da katehetika ima dvije du\u0161e, teolo\u0161ku i pedago\u0161ku. Katehetika je povezana s ta dva upori\u0161ta i ovisno o naglasku pojedine dimenzije javlja se kao teolo\u0161ka disciplina i pedago\u0161ki predmet.<\/p>\n

\"\"<\/a>Stjepan Baloban s najmla\u0111e Katedre KBF-a, katedre socijalnog nauka Crkve (SNC) koja ove godine slavi desetu obljetnicu postojanja, rekao je da je va\u017enost interdisciplinarnosti SNC-a \u00a0naglasio i ‘socijalni papa’ Ivan Pavao II. Citirao ga je da taj nauk ulazi u dijalog s raznim disciplinama koje se bave \u010dovjekom kako bi se istina o \u010dovjeku bolje utjelovila u razne dru\u0161tvene, ekonomske i politi\u010dke kontekste. I papa Benedikt XVI. od svoje prve enciklike ‘Bog je ljubav’ inzistira na va\u017enosti SNC-a. U toj enciklici ukazuje na pogre\u0161nosti u prigovorima da se karitativnim djelima pridonosi o\u010duvanju nepravednih dru\u0161tvenih uvjeta. Karitativni rad Crkve ostaje svojevrstan ‘za\u0161titni znak’ kr\u0161\u0107ana u svijetu. Crkva ne smije na sebe preuzeti politi\u010dku borbu za uspostavu pravednijeg dru\u0161tva, ali socijalnim u\u010denjem pridonosi ‘\u010di\u0161\u0107enju razuma’ i eti\u010dkoj formaciji kako bi se lak\u0161e politi\u010dki ostvarili zahtjevi pravednosti, smatra Benedikt XVI. Baloban je podsjetio da papa poziva na interakciju razli\u010ditih razina ljudskog znanja kako bi se moglo zajedni\u010dki djelovati u slu\u017ebi \u010dovjeka. Predava\u010d je istaknuo da je u toj disciplini crkveno u\u010diteljstvo uvijek otvaralo perspektive. Upozorio je da postoje odre\u0111ena ograni\u010denja koja prije\u010de razvoj SNC-a u hrvatskim prilikama. Njime se bavi mali broj teologa te je Baloban izrazio nadu da \u0107e se vjernici laici teolozi vi\u0161e baviti tom tematikom i specijalizirati u njoj. U tome vidi razne mogu\u0107nosti njihova zaposlenja i djelovanja u dru\u0161tvu. “Idealno bi bilo kad bismo imali teologa, socijalnih eti\u010dara, vjernika laika koji bi prodrli na druga podru\u010dja, gospodarstvo, politiku, medicinu, tu je veliko polje interdiciplinarne suradnje” rekao je Baloban smatraju\u0107i da u Hrvatskoj ima prostora za interdisciplinarnu suradnju o socijalnoj tematici. Centar za promicanje SNC-a pod vodstvom profesora zagreba\u010dkog KBF-a proveo je vi\u0161e empirijskih istra\u017eivanja i znanstvenih projekata u kojima je interdisciplinarna dimenzija SNC-a. Pokrenuti su interdiciplinarni procesi u kojem su sudjelovali profesori teologije, sociologije, politologije. Baloban je istaknuo projekt ‘Pra\u0107enje siroma\u0161tva u Hrvatskoj’ (2002-2005) Hrvatskog caritasa i Centra za promicanje SNC-a HBK te poslijediplomski stru\u010dni studij ‘Menagment neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje’ u organizaciji HC-a i unutar KBF-a u Zagrebu.<\/p>\n

\n

U \u010detvrtak 8. travnja misno slavlje u \u017eupnoj crkvi sv. Jurja u Starigradu predvodio je dijecezanski upravitelj don Milivoj Bolobani\u0107. Pratio je predavanja drugog dana, pozdravio sudionike i zahvalio im za njihovo djelovanje. Zadarska Visoko teolo\u0161ko katehetska \u0161kola s ravnateljem mr. Marinkom Duvnjakom bila je doma\u0107in tog simpozija u organizaciji KBF-a Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu. Okupio je 60 teologa a Zagreb je doma\u0107in 35. takvog Simpozija sljede\u0107e godine. Odr\u017eana su izlaganja sa sedam katedri zagreba\u010dkog KBF-a: ekumenske i pastoralne teologije, katedre za liturgiku, crkvenu povijest, kanonsko pravo, religiozne pedagogije i katehetike te socijalnog nauka Crkve. U raspravama su sudionici dodatno poja\u0161njavali odre\u0111ene teze i iznosili svoje poglede o izlo\u017eenim temama, \u0161to je otkrivalo razli\u010ditost kuteva iz kojih se gleda te slo\u017eenost stvarnosti koju teolozi kriti\u010dki ispituju i znanstveno istra\u017euju s ciljem ponude ispravnih odgovora u odnosu Bog, dru\u0161tvo, pojedinac.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Drugog dana 34. Me\u0111unarodnog simpozija profesora teologije i filozofije u hotelu ‘Alan’ u \u010detvrtak 8. travnja u Starigrad-Paklenici zadnja izlaganja …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1224"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1224"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1224\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3686,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1224\/revisions\/3686"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1224"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1224"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1224"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}