{"id":1215,"date":"2010-04-13T07:18:16","date_gmt":"2010-04-13T05:18:16","guid":{"rendered":"http:\/\/zadar.hbk.hr\/?p=1215"},"modified":"2011-02-16T08:02:03","modified_gmt":"2011-02-16T08:02:03","slug":"34-medunarodni-simpozij-profesora-teologije-i-filozofije-teme-iz-crkvene-povijesti","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=1215","title":{"rendered":"34. ME\u0110UNARODNI SIMPOZIJ PROFESORA TEOLOGIJE I FILOZOFIJE  &#8211; Teme iz crkvene povijesti"},"content":{"rendered":"<p style=\"text-align: justify;\"><a rel=\"attachment wp-att-1214\" href=\"http:\/\/zadar.hbk.hr\/?attachment_id=1214\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" class=\"alignleft size-thumbnail wp-image-1214\" title=\"P4070388\" src=\"http:\/\/zadar.hbk.hr\/wp-content\/uploads\/2010\/04\/P40703881-120x90.jpg\" alt=\"\" width=\"120\" height=\"90\" \/><\/a>Na 34. Me\u0111unarodnom simpoziju profesora teologije i filozofije u dvorani hotela &#8216;Alan&#8217; u Starigrad-Paklenici 7. travnja Valerija Macan i Slavko Sli\u0161kovi\u0107 predstavili su &#8216;Stanje i glavne teme crkvene povijesti u Hrvata&#8217;. Macan je opisala gibanja na svjetskoj razini iz op\u0107e crkvene povijesti, kojim su temama zadnje dvije povjesni\u010dari op\u0107e crkvene povijesti osobito pridavali pa\u017enju. Uvijek velika i aktualna tema je Drugi vatikanski koncil. Macan je istaknula knjigu ponajboljeg poznavatelja Koncila Giuseppea Alberiga koja donosi njegove povijesne studije od 1970. do 2003. g. To je priprema za ono \u0161to poznajemo kao povijest Koncila. Protekla godina bila je Me\u0111unarodna godina astronomije i Godina Galilea Galileja, kojim povodom su po\u010dela nova istra\u017eivanja u arhivima i muzejima. Me\u0111u najzanimljivijim izdanjima je novo i dopunjeno izdanje vatikanskih dokumenata o procesu koji se vodio protiv Galilea a uredio ga je istaknuti znalac iz tog podru\u010dja i prefekt Tajnog vatikanskog arhiva mons. Sergio Pagano. To novo izdanje prvi put objavljuje i 20 novih izvora Svetog ufficia a popra\u0107eno je brojnim novim podacima o osobama koje su sudjelovale u procesu protiv Galilea. Te su novosti bile mogu\u0107e zbog \u010dinjenice da je od 1998. povjesni\u010darima slu\u017ebeno otvoren arhiv Svetog ufficia i Kongregacije za indeks knjiga, oba arhiva su pri Povijesnom arhivu Kongregacije za nauk vjere. &#8220;Objavljivanjem tih dokumenata Vatikan pokazuje javnosti da je spreman povjesni\u010darima za potrebe studija dati na raspolaganje sve izvore koje posjeduje kako bi se istina u potpunosti razotkrila. To je i znak spremnosti na kritiku i upu\u0107uje da u tajnom vatikanskom arhivu nema ni\u0161ta tajno za crkvene i svjetovne povjesni\u010dare koji se \u017eele suo\u010diti na objektivan na\u010din s povijesnim \u010dinjenicama&#8221; rekla je Macan. Pro\u0161la godina je bila i Godina sv. Pavla te je 2008. g. tiskan hrvatski prijevod djela Dubrov\u010danina Ignjata \u0110ur\u0111evi\u0107a &#8216;O Svetopavlovskom brodolomu u vodama hrvatskog otoka Mljeta&#8217;, kao prijevod latinskog izdanja iz 1730. g. Knjiga govori o teoriji da se brodolom sv. Pavla o kojem pi\u0161e Luka u Djelima apostolskim dogodio u vodama Mljeta a ne Malte kako se misli bez uvjerljive argumentacije. Pote\u0161ko\u0107a je jer su se Malta i Mljet nazivali u ono vrijeme istim imenom, Melita, rekla je Macan. Tim povodom pro\u0161le godine je odr\u017ean Me\u0111unarodni znanstveni simpozij koji je s razli\u010ditih stajali\u0161ta nastojao utvrditi lokaciju brodoloma, iz meteorolo\u0161kog i pomorskog aspekta. Aktualna tema je i odnos dr\u017eave i Crkve. &#8220;Pod pove\u0107alom su djelovanja Vatikana po pitanju mo\u0107i i vlasti, poziva se na analizu &#8216;povijesnih grijeha&#8217; Crkve nastoje\u0107i pomo\u0107i aktivno kritzerstvo Crkve u svijetu, upozorila je Macan. Jedna od tih tema je i djelovanje inkvizicije, \u0161to je osobito u Italiji zadnjih 10 godina do\u017eivjelo zamah u istra\u017eivanju jer je otvoren sredi\u0161nji povijesni arhiv Kongregacije za nauk vjere. Povodom 10. obljetnice otvorenja za javnost tog Arhiva odr\u017ean je u Rimu 2008. g. simpozij &#8216;Povijest i arhivi inkvizicije&#8217; u organizaciji talijanske nacionalne akademije Lincei. Istu su inicijativu odr\u017eali i dominkanci u Rimu i franjevci u Asizu. &#8220;To su znakovi dobre volje Crkve da se \u010dinjenice o inkviziciji povijesno rasvijetle i obrazlo\u017ee na temelju izvora i bez predrasuda unato\u010d tome \u0161to bi mo\u017eda mogle biti neugodne&#8221; rekla je Macan. Istaknula je zapo\u010deti projekt digitalizacije 80000 rukopisnih knjiga Vatikanske knji\u017enice. Nedavno su na slu\u017ebenim internetskim stranicama Svete Stolice objavljeni Vatikanski dokumenti koji se odnose na Drugi svjetski rat. To su slu\u017ebeni dokumenti Svete Stolice iz razdoblja 1865.-2007. te 12 volumena akata i dokumenata Svete Stolice koji se odnose na razdoblje Drugog svjetskog rata. Ti su digitalizirani dokumenti besplatno dostupni na internetu. Taj jako osjetljivi materijal se nastoji digitalizacijom za\u0161tititi i bolje konzervirati kako bi se \u0161to manje izlagao direktnom doticaju s rukama i neprestanom seljenju u svrhu konzultacija. Macan je upozorila da na\u017ealost na hrvatskom tr\u017ei\u0161tu nedostaje literature i studija o op\u0107oj crkvenoj povijesti iz pera hrvatskih autora zbog \u010dega nekad kasno reagiramo na novitete iz tog podru\u010dja.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">Sli\u0161kovi\u0107 je govorio o polo\u017eaju katedre povijesti Crkve u Hrvata, istaknuv\u0161i da trenutno nedostaje profesora crkvene povijesti jer su zadnjih godina umirovljeni eminentni crkveni povjesni\u010dari Kolari\u0107, \u0160anjek, Kova\u010di\u0107, Kapitanovi\u0107, Ho\u0161ko i \u0160uljak. No perspektiva je bolja, rekao je Sli\u0161kovi\u0107, povijest Crkve u Hrvata ima najmla\u0111e katedre i katedre s najvi\u0161e \u017eena. Trenutno su i trojica franjeva\u010dkih provincijala crkveni povjesni\u010dari. Za hrvatsko govorno podru\u010dje nema kvalitetnih ud\u017ebenika, upozorio je Sli\u0161kovi\u0107, nedostaje i povijest ljudi koji bi ilustrirali gibanja u Crkvi i povijest naroda koji tu Crkvu sa\u010dinjavaju. Sli\u0161kovi\u0107 je podsjetio da su se nakon 1996. g. dogodile brojne administrativne promjene poput novih biskupija i obrazovnih institucija. Zagreba\u010dki KBF ima Institut za crkvenu povijest, a bitan je kao izdava\u010d vrijednog \u010dasopisa Croatica Cristiana Periodica. Institut bi se trebao razviti u znanstveno istra\u017eiva\u010dku instituciju koja bi mogla biti rasadnik novih predava\u010da i mjesto zaposlenja ljudi koji se specijaliziraju u crkvenoj povijesti, rekao je Sli\u0161kovi\u0107. Povjesni\u010dari i povjesni\u010dari umjetnosti na Filozofskom fakultetu Sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu imaju i udrugu Hagioteka koja se bavi prou\u010davanjem svetaca i otvoreni su za suradnju. Postoje razna dru\u0161tva povjesni\u010dara, a krovna udruga hrvatskih povjesni\u010dara Hrvatski nacionalni odbor za povijesne znanosti svake \u010detiri godine organizira kongrese, od kojih je onaj 2008. posve\u0107en temi Religija u dru\u0161tvenom i kulturnom kontekstu hrvatske povijesti. Sli\u0161kovi\u0107 je istaknuo dobru suradnju svoje katedre s Hrvatskim dr\u017eavnim arhivom, Hrvatskim institutom za povijest, Filozofskim fakultetom u Zagrebu i Hrvatskim studijima. Upozorio je na apsurd da svi misle da se mogu baviti povije\u0161\u0107u te su je brojni amateri nakon 1990-ih tuma\u010dili u prigodnim publikacijama, nekriti\u010dki i mitologizirano.<\/p>\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">\n<p style=\"text-align: justify;\">Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"<div class=\"mh-excerpt\"><p>Na 34. Me\u0111unarodnom simpoziju profesora teologije i filozofije u dvorani hotela &#8216;Alan&#8217; u Starigrad-Paklenici 7. travnja Valerija Macan i Slavko <a class=\"mh-excerpt-more\" href=\"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=1215\" title=\"34. ME\u0110UNARODNI SIMPOZIJ PROFESORA TEOLOGIJE I FILOZOFIJE  &#8211; Teme iz crkvene povijesti\">&#8230;<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[8],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1215"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=1215"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1215\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":3688,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/1215\/revisions\/3688"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=1215"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=1215"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=1215"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}