{"id":12038,"date":"2014-03-22T16:58:28","date_gmt":"2014-03-22T15:58:28","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=12038"},"modified":"2014-04-09T17:07:36","modified_gmt":"2014-04-09T16:07:36","slug":"svecenicka-rekolekcija-u-ozujku-poteskoce-obiteljskog-zivota-pobacaj-i-eutanazija","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=12038","title":{"rendered":"SVE\u0106ENI\u010cKA REKOLEKCIJA U O\u017dUJKU – Pote\u0161ko\u0107e obiteljskog \u017eivota (poba\u010daj i eutanazija)"},"content":{"rendered":"

\"PB063350\"<\/a>‘Pote\u0161ko\u0107e obiteljskog \u017eivota (poba\u010daj i eutanazija)’ tema je izlaganja don Jerolima Lenki\u0107a, doktora moralne teologije, \u017eupnika Ljup\u010da, na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija odr\u017eanoj u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru u srijedu 12. o\u017eujka. Lenki\u0107 je upozorio da sekularizam kao ideolo\u0161ki sustav ru\u0161i duhovne vrednote te promi\u010de hedonisti\u010dki i materijalisti\u010dki pogled na svijet i ljude. Predstavljaju\u0107i nauk Crkve o umjetnoj oplodnji (Humanae vitae (papa Pavao VI., 1970), Mater et magistra (Ivan XXIII., 1961.), Donum vitae (1987), izlaga\u010d je rekao da je bra\u010dni \u010din izme\u0111u mu\u0161karca i \u017eene tjelesan i duhovan, o\u010dituje samodarivanje i otvorenost \u017eivotu. Prema Gaudium et spes, za\u010deto \u010dedo ne mo\u017ee se htjeti\u00a0 za\u010deti kao proizvod tehni\u010dkog, medicinskog ili biolo\u0161kog zahvata; to bi zna\u010dilo svesti ga na predmet znanstvene tehnologije. Ivan Pavao II. u svojoj jedanaestoj enciklici Evangelium vitae, koja govori o vrijednosti i nepovredivosti ljudskog \u017eivota, upozorava da kad se izgubi smisao Boga, ugro\u017een je i zaga\u0111en smisao \u010dovjeka; \u017eivot postaje stvar koju on zahtjeva kao svoje isklju\u010divo vlasni\u0161tvo. Iskrivljuje se i krivotvori izvorni sadr\u017eaj ljudske seksualnosti i zna\u010denje sjedinjuju\u0107e i prokreativno, koje je priro\u0111eno naravi bra\u010dnog \u010dina, umjetno se razdvaja; tako je plodnost podlo\u017ena samovolji mu\u0161karca i \u017eene. Govore\u0107i o poba\u010daju, Lenki\u0107 je istaknuo da po moralnoj ocjeni tog djela nikad i nikakav, najte\u017ei i najdramati\u010dniji razlog, ne mo\u017ee opravdati uni\u0161tenje nevinog djeteta. Argumenti su temeljeni na naravnom moralnom zakonu, Bo\u017ejoj rije\u010di u Svetom Pismu i nauku crkvenog u\u010diteljstva. Crkva ne osu\u0111uje \u017eenu nego zlo\u010din, ubojstvo nevinoga. Pravom na poba\u010daj negira se naum Stvoritelja; \u017eivot je od po\u010detka \u010dovjekovog postojanja stvarateljsko Bo\u017eje djelo. Izlaga\u010d je citirao misli iz pobudnice Familiaris Consortio (Ivan Pavao II., 1981.), Povelje o pravima obitelji (Sveta Stolica, 1983.), enciklike Ivana Pavla II. Mulieris dignitatem i izjave HKLD-a 1999. g., u kojoj stoji: \u201e\u017divot \u010dovjeka zapo\u010dinje za\u010de\u0107em. Od toga \u010dasa njegov razvitak u redovitim okolnostima te\u010de neprekidno umna\u017eanjem stanica te organizacijom tkiva, organa i organskih sustava. Ne postoji kriterij prema kojima bi se svojstvo ljudskog ploda moglo priznati jednoj fazi njegova razvitka, a drugoj to sporiti\u201c. Govore\u0107i o terapeutskom poba\u010daju, Lenki\u0107 je spomenuo papu Pija XII. koji je govorio o na\u010delu cjeline i \u010dinu s dvostrukim u\u010dinkom. U\u017ei smisao terapeutskog poba\u010daja je spasiti majku, a \u0161iri zna\u010di otklanjanje ozbiljne opasnosti za zdravlje ili \u017eivot majke, ali ne i neposredna smrt. Dokumenti u kojima se osu\u0111uje poba\u010daj su pobudnica Ecclesia in Europa, pobudnica Pastores gregis, govor Ivana Pavla II. 2003., govor Benedikta XVI. na tre\u0107em susretu predsjednika biskupijskih povjerenstava za obitelj i \u017eivot Latinske Amerike 2005. g., njegova poruka za Svjetski dan mira 2007., govori Benedikta XVI. na Op\u0107oj skup\u0161tini papinske akademije za \u017eivot u Vatikanu 2007., novinarima u zrakoplovu prema Brazilu 2007., vlastima i diplomatima u dvorcu Hofburg u Be\u010du 2007.<\/p>\n

\"P2106826\"<\/a>Lenki\u0107 je govorio i o pastoralnim smjernicama u kr\u0161\u0107anskoj solidarnosti u brizi za stare, nemo\u0107ne i bolesne. Nasuprot tehnologiziranoj medicini, va\u017eno je na prvo mjesto staviti bolesnikovo ljudsko dostojanstvo. Istaknuo je zna\u010daj palijativne skrbi, tj. hospicija. U terminalnoj fazi, zavr\u0161nom razdoblju \u017eivota osobe, kad se bolest vi\u0161e ne mo\u017ee izlije\u010diti, nego se samo mo\u017ee ubla\u017eiti patnja lije\u010denjem pojavnih oblika, bolesniku vi\u0161e nije dovoljna samo pomo\u0107 zdravstvenog osoblja, nego ustrajna skrb, duhovna pomo\u0107 najbli\u017ee rodbine. Zato je preporu\u010deno mjesto boravka tog bolesnika njegov obiteljski dom ili hospicij, a ne bolnica. U hospiciju bolesnik umire u ljudskom dostojanstvu. Skrb o terminalnim bolesnicima podsje\u0107a na izazov da se prihvati vlastita ljudska smrtnost. \u201eOrtotanazija tra\u017ei po\u0161tivanje op\u0107e dobrobiti osobe i otvara puteve da se osobama jam\u010di dostojanstvo u njihovom \u017eivljenju i umiranju\u201c rekao je Lenki\u0107, istaknuv\u0161i \u0161est na\u010dela palijativne skrbi: potpuna skrb, koja uzima u obzir tjelesne, emocionalne, dru\u0161tvene i duhovne aspekte bolesnika; rad s obitelji bolesnika, promicanje autonomije i dostojanstva bolesnika – zna\u010di utvrditi terapijske ciljeve i uspostaviti po\u0161ten i otvoren stav prema bolesniku; aktivan koncept terapije – ne prihva\u0107a se stajali\u0161te prema bolesniku da se vi\u0161e ni\u0161ta ne mo\u017ee u\u010diniti; va\u017ean je ambijent, oko bolesnika stvoriti atmosferu po\u0161tovanja, komunikacije i duhovne potpore, multidisciplinarni rad.<\/p>\n

\"PB063353\"<\/a>Lenki\u0107 je izlo\u017eio i moralno-teolo\u0161ku prosudbu o eutanaziji koja je medicinski, filozofski i pravni problem; njen je cilj ukloniti ovozemaljsku patnju i bol namjernim prekidom ljudskog \u017eivota koji dovodi do smrti. Ovisno o pristanku, eutanazija je dobrovoljna ili nedobrovoljna, po nakani je izravna ili neizravna, a po uzroku aktivna i pasivna. Prema enciklici Evangelium vitae, uzroci eutanazije su u pretjeranoj te\u017enji da je ostvareni \u017eivot onaj u kojem je primat blagostanje i \u017eivot bez boli, moderno uvjerenje \u010dovjeka da mo\u017ee dominirati prirodom te mentalitet ekonomi\u010dnosti koji je zavladao u medicini. \u201eMoralna prosudba eutanazije prepoznaje palijativnu medicinu \u2013 hospicij, kao ustanovu koja je na strani kulture \u017eivota i preuzima odgovornost da bolesniku omogu\u0107i intenzivnu medicinsku, psiholo\u0161ku i duhovnu pomo\u0107 u terminalnoj fazi njegovog \u017eivota. Ljudski \u017eivot ne mo\u017ee izgubiti svoju vrijednost i dostojanstvo. Svaki pristup \u017eivotu, trpljenju i smrti temelji se na ljudskosti. Kr\u0161\u0107ansko shva\u0107anje ljudskog \u017eivota zahtjeva odgovornost, jer je svaki ljudski \u017eivot po ljudskom dostojanstvu neotu\u0111iv i nepovrediv. U dramati\u010dnom sukobu izme\u0111u dobra i zla, izme\u0111u kulture smrti i \u017eivota, \u010dovjek je postao nepostojan u eti\u010dkim na\u010delima. \u010covjek se oportunisti\u010dkim stavom pribli\u017eio eti\u010dkom relativizmu, \u0161to dovodi do dramati\u010dnog stanja eutanazije\u201c upozorio je Lenki\u0107. Zaklju\u010dno je poru\u010dio da dijalog vjere i razuma mogu osna\u017eiti kulturu \u017eivota, povezuju\u0107i dostojanstvo i svetost, slobodu i odgovornost svake osobe. Ivan Pavao II. u ‘Fides et ratio’ rekao je da vjera i razum rade jedno za drugo kao kritika i poja\u0161njenje i kao poticaj za napredak u potrazi za produbljivanjem. \u201eKorjenitost izazova koje ljudskom rodu name\u0107u napredak znanosti i tehnologije i procesi sekularizacije dru\u0161tva, zahtjeva napor u produbljivanju razmi\u0161ljanja o \u010dovjeku u svijetu i povijesti. Prepoznati \u017eivot zna\u010di zajam\u010diti svakom ljudskom bi\u0107u pravo da se razvije prema vlastitim mogu\u0107nostima, osiguravaju\u0107i nepovredivost toga prava od za\u010de\u0107a do prirodne smrti\u201c zaklju\u010dio je u izlaganju dr. sc. Jerolim Lenki\u0107.\u00a0 Rekolekciji je prethodilo pokorni\u010dko bogoslu\u017eje koje je predvodio don Ivan Babjak.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Pote\u0161ko\u0107e obiteljskog \u017eivota (poba\u010daj i eutanazija)’ tema je izlaganja don Jerolima Lenki\u0107a, doktora moralne teologije, \u017eupnika Ljup\u010da, na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12038"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=12038"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12038\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":12042,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/12038\/revisions\/12042"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=12038"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=12038"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=12038"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}