{"id":11963,"date":"2014-03-27T20:52:37","date_gmt":"2014-03-27T19:52:37","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11963"},"modified":"2014-03-27T20:52:37","modified_gmt":"2014-03-27T19:52:37","slug":"predstavljena-knjiga-bogorodica-zastitnica-u-hrvata-teoloski-i-povijesno-umjetnicki-pristup","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11963","title":{"rendered":"PREDSTAVLJENA KNJIGA ‘BOGORODICA \u2013 ZA\u0160TITNICA U HRVATA; TEOLO\u0160KI I POVIJESNO-UMJETNI\u010cKI PRISTUP’"},"content":{"rendered":"

\"P3268375<\/a>Knjiga ‘Bogorodica \u2013 za\u0161titnica u Hrvata; teolo\u0161ki i povijesno-umjetni\u010dki pristup’ predstavili su u srijedu 26. o\u017eujka u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru njeni autori, prof. dr. Juraj Batelja i Petra Batelja, magistra povijesti umjetnosti. Bogorodica za\u0161titnica je poseban ikonografski tip Majke Bo\u017eje. To je specifi\u010dan tip u umjetnosti, prikaz Majke Bo\u017eje koja \u0161iri pla\u0161t pod kojim se nalaze vjernici. Ta je tema vrlo poznata u europskoj umjetnosti, no u hrvatskoj umjetnosti se ne spominje, kao \u0161to se ni takvi hrvatski primjeri ne spominju u kontekstu europske kulture. U Hrvatskoj ne postoji nijedan cjeloviti takav pregled, a va\u017ean je za povjesni\u010dare umjetnosti i sve vjernike. Hrvatska je oduvijek bila va\u017ean dio europske kulture i \u010duvala je kr\u0161\u0107anske korijene, te je Batelja primjerima pokazala lokalitete u Hrvatskoj gdje su sa\u010duvani prikazi Bogorodice za\u0161titnice. Najvi\u0161e tih crkava je u sjevernoj Hrvatskoj, okolici Zagreba. Na Tr\u0161kom vrhu na samo jednoj crkvi Majke Bo\u017eje Jeruzalemske su \u010detiri primjera Bogorodice za\u0161titnice. U Istri je deset primjera, u Zadru, \u0160ibeniku i Dubrovniku po pet primjera, u Pagu dva. Autori su naveli mjesta u kojima su crkve zadr\u017eale titular Bogorodice za\u0161titnice, odnosno Gospe od milosr\u0111a, kako je narod \u010desto zove. Naziva se i Gospa od milosti, Gospa od utjehe, Gospa od uti\u0161enja, osobito u Lici i Gorskom kotaru (Ogulin, Josipdol, Delnice – Marija trost, pod njema\u010dkim utjecajem). Taj titular (i sinjska i trsatska su Gospa od milosti) govori da je u Hrvatskoj nekada bilo puno vi\u0161e primjera Bogorodice za\u0161titnice.<\/p>\n

\"F\"<\/a>U knjizi pisanoj na hrvatskom i engleskom jeziku u prvom dijelu opisan je teolo\u0161ki aspekt pobo\u017enosti Bogorodice, izraz slu\u017ebeno prihva\u0107en kao va\u017ee\u0107i za cijelu Crkvu na Efe\u0161kom saboru 431. g., u raspravama oko Kristove naravi. Taj naziv kazuje da je Marija rodila ne samo \u010dovjeka Isusa, nego i pravoga Boga. Obja\u0161njavaju se po\u010deci likovnog spominjanja i \u0161tovanja Bogorodice za\u0161titnice u Europi i Hrvatskoj. U drugom dijelu, povijesno-umjetni\u010dkom pristupu temi, katalog je s reprodukcijama i opisima 52 pojedina\u010dna primjera kronolo\u0161ki poredana u tri kategorije, ovisno o mediju u kojem su sa\u010duvani. Prvi dio su primjeri iz slikarstva, drugi iz kiparstva, a tre\u0107i dio primjeri iz umjetni\u010dkog obrta. Batelja je istaknula kako na tim prikazima Gospa uvijek stoji, rijetko sjedi, veli\u010dinom je znatno dominantnija u odnosu na vjernike; uvijek je pogleda prema naprijed, nekad u poluprofilu te \u0161iri pla\u0161t ispod kojeg se nalaze vjernici. Bitna je povezanost izme\u0111u Bogorodice za\u0161titnice i bratov\u0161tina. One su imale sredstva koja su ulagali u narud\u017ebu umjetni\u010dkih djela, djelovali su karitativno i pobo\u017enije od uobi\u010dajenog, pa su \u010desto prikazivani pod pla\u0161tem Bogorodice. Najmonumentalniji prikaz u ta 52 primjera je zadarska pala, Molitva Loretskoj Bogorodici, iz 15. st., Lazara Bastianija, gdje mno\u0161tvo likova pokazuje da je Bogorodica za\u0161titnica svih kr\u0161\u0107ana i svih vjernika. \u201eIstra\u017eivanje je pokazalo da radovi poznatih i nepoznatih radionica kvalitetom izvedbe ne odstupaju od srodnih djela europske umjetnosti, no izostavljani su ili nedovoljno valorizirani. Primjeri su nastali u raznim likovnim medijima od 14. do 20. st. i vjeran su pokazatelj sna\u017ene vjere i tradicije katoli\u010danstva u Hrvatskoj\u201c istaknula je Batelja.<\/p>\n

\"Batelja,<\/a>Poticaj za nastanak knjige mons. Batelja je dobio istra\u017euju\u0107i u arhivima o Stepincu. U knjigama koje govore o Majci Bo\u017ejoj nai\u0161ao je na francuskog autora u \u010dijoj su enciklopediji bili prikazi Gospe od milosr\u0111a iz gotovo svih europskih zemalja, a u tom zna\u010dajnom korpusu kr\u0161\u0107anske ba\u0161tine nije bilo nijednog takvog prikaza iz Hrvatske. Stoga je mons. Batelja istra\u017eio mnoge crkve diljem Hrvatske \u010dega je rezultat knjiga koja u toj ikonografiji prikazuje istan\u010dani Marijin osmijeh, vedrinu. Uglavnom su ostale freske u Hrvatskom zagorju, u Zagrebu su uglavnom muzejski primjerci, jedna je u Gra\u010danima na oltaru, ostale u Istri. U Po\u017eegi samo u crkvi sv. Lovre su ostale dvije freske Bogorodice za\u0161titnice. Negdje je ostao samo titular, npr. Gospa od milosti u Aljma\u0161u ili Gospa za\u0161titnica u Vo\u0107inu, ali nemaju taj ikonografski prikaz. \u201ePla\u0161t je znak osobite za\u0161tite Majke Bo\u017eje. Kad je u gr\u010dkom i \u017eidovskom narodu netko stavio dijete pod svoj pla\u0161t, izveo je jaki \u010din kojim se to dijete prozvalo njegovim. U srednjem vijeku optu\u017eenik ili izbjeglica dobili bi pravo na azil ako bi ga pod za\u0161titu svoga pla\u0161ta stavio biskup ili svjetovni vladar. Sv. Franjo je dobio za\u0161titu kad ga je biskup zaogrnuo pla\u0161tem\u201c rekao je mons. Batelja. Zna\u010dajan prikaz Bogorodice za\u0161titnice je na portalima marijanskih crkava i kapela, a iz tih primjera se i\u0161\u010ditava i povijest u odnosu na vladare i biskupe. Osobiti \u0161tovatelji Bogorodice u po\u010detku su bili redovnici, u 13. st. osobito su zaslu\u017eni cistericiti \u0161to je taj vid pobo\u017enosti za\u017eivio u Crkvi, a prate ga marijanske antifone ‘Pod tvoju se obranu utje\u010demo’ i ‘Zdravo Kraljice’.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Knjiga ‘Bogorodica \u2013 za\u0161titnica u Hrvata; teolo\u0161ki i povijesno-umjetni\u010dki pristup’ predstavili su u srijedu 26. o\u017eujka u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11963"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11963"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11963\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11968,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11963\/revisions\/11968"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11963"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11963"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11963"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}