{"id":11441,"date":"2013-12-19T19:16:13","date_gmt":"2013-12-19T18:16:13","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11441"},"modified":"2013-12-20T19:22:13","modified_gmt":"2013-12-20T18:22:13","slug":"vecer-u-knjizari-prof-dr-iris-ticac","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11441","title":{"rendered":"‘VE\u010cER U KNJI\u017dARI’ \u2013 PROF. DR. IRIS TI\u0106AC"},"content":{"rendered":"

\"OLYMPUS<\/a>\u201eSvi \u017eele cjeloviti smisao. \u010cini se da smo najsmisleniji kad smo sposobni ljubiti, u smislu djelotvornog, odgovornog, eti\u010dkog \u010dina i anga\u017emana. Tada \u0107emo probuditi nadu i drugima\u201c poru\u010dila je humanistkinja prof. dr. Iris Ti\u010dac, predava\u010dica kolegija Etike na Odjelu za filozofiju Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru i na Teologiji u Rijeci, na susretu \u2018Ve\u010der u knji\u017eari\u2019 u knji\u017eari Verbum u Zadru u srijedu 18. prosinca. Kada \u010dovjek ne\u0161to spozna, postoji zahtjev da prije\u0111e na \u010dinjenje istine; da s antropologijske slike \u010dovjeka prije\u0111e na \u010dovjeka kao djelatno, \u0107udoredno bi\u0107e, koje je sposobno za solidarnost, anga\u017eirati se, sudjelovati u \u010dovje\u010dnosti drugoga, rekla je Ti\u0107ac, istaknuv\u0161i da postoje razli\u010diti morali, jer \u010dovjek pripada razli\u010ditim kulturama, vremenima, dru\u0161tvima. \u201eAli ne zna\u010di da je moral i eti\u010dan. Treba razlikovati etiku i moral. Va\u017ena je utemeljenost moralnih normi, je li ne\u0161to zaista dobro. To treba biti argumentirano. Mo\u017ee se re\u0107i, ‘To je dobro jer je odobreno od dru\u0161tva’. No, to je pogre\u0161no, jer nije sve \u0161to odobrava dru\u0161tvo i eti\u010dki dobro. I totalitaristi\u010dki sustavi su mislili da imaju neko dobro, pa nije bilo tako. Dolaze trenuci u \u017eivotu \u010dovjeka, kad \u0107e, ako je dosljedan barem na logi\u010dkoj razini, priznati da ne\u0161to vrijedi univerzalno\u201c istaknula je Ti\u0107ac, naglasiv\u0161i da zalaganje za ne\u0161to ne treba biti usmjereno protiv ne\u010dega.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>\u201eValjda \u010dovjek ima dovoljno snage, umnosti, razboritosti, da za ono \u0161to mu je vrijedno, na\u0111e argument. Ne moram ne\u0161to uzvisiti, na na\u010din da drugoga ponizim. Referendum je oblik onoga na \u0161to Karol Wojtila poziva kad ka\u017ee da je sudjelovanje vlastitost osobe, da \u010dovjek i u zajedni\u010dkom djelovanju i \u017eivljenju s drugima mora dati svoj personalisit\u010dki biljeg. Uvijek treba braniti \u010dovjeka da govori i brani ono \u0161to smatra vrijednim. Kako \u0107u se zauzeti za dostojanstvo ljudske osobe, ako se ne zala\u017eem i ne vidim istinu o dostojanstvu svake osobe. Moram imati jasni princip, da ne\u0161to priznajem kao istinu o \u010dovjeku. Ako toga nema, ne\u0107u drugoga tolerirati ako mi se pru\u017ei prilika, ili mi to iz pragmati\u010dnih razloga odgovara. Ne\u0107u voditi ra\u010duna o njegovom dostojanstvu i povrijedit \u0107u ga. Biti osobom poziva ne poniziti drugoga, i kad govori ono \u0161to mi se ne svi\u0111a\u201c rekla je Ti\u0107ac.<\/p>\n

\n

\n

\n

\"OLYMPUS<\/a>Upozorila je da se izvitoperilo izvorno zna\u010denje pojma politike. Politika nije bila svedena samo na upravljanje, proceduru, igru mo\u0107i; polis je zna\u010dio sudjelovanje, da zajednica bude nutarnje smislena, da \u010dovjek \u010dini za \u0161to je kompetentan. \u201eDa ne prepustimo va\u017ena i temeljna pitanja samo izglasavanju u parlamentu. Kad netko poziva ‘Postignimo oko toga konsenzus’ – oko \u010dega? Ljudi mogu posti\u0107i konsenzus oko gluposti. Konsenzus se postizao i oko zabluda. Trebamo vidjeti \u0161to nam je vrijedno, pa \u0107emo onda ustrajati u dijalogu oko konsenzusa, oko toga \u0161to je vrijedno\u201c istaknula je Ti\u0107ac, poru\u010div\u0161i da \u010dovjek treba biti svrha, ne sredstvo, premda se u odnosima poku\u0161ava drugoga svesti na sredstvo svog probitka do karijere, zgrtanja bogatstva. \u201eTo na\u017ealost rezultira uvjerenjem da je po\u0161tenje neisplativo ili da \u010dovjek ne mo\u017ee uspjeti na po\u0161ten na\u010din\u201c istaknula je Ti\u0107ac, dodav\u0161i da razni -izmi zna\u010de osiroma\u0161enje, redukciju. \u201eIndividualizam zatvara osobu, \u010dini je da brine samo za svoje interese. Onemogu\u0107uje \u010dovjekovo sudjelovanje u zajednici – individualizam je izokrenuti totalitarizam. Jer i jedan i drugi su antipersonalisti\u010dki, protiv individualiteta u smislu razvijanja osobe. \u010covjek je pozvan \u010duvati svoj individualitet i \u0161tititi ga, a ne upasti u individualizam. Individualitet je posebnost, jedinstvenost. \u010covjek je dru\u0161tveno, bi\u0107e zajedni\u0161tva. Tek osobe individualiteti mogu graditi zajedni\u0161tvo. Totalitarizam nije\u010de \u00a0osobu kad joj ne dopu\u0161ta pravo na vlastito mi\u0161ljenje. Nema vlastitog mi\u0161ljenja bez individulaiteta; moramo misliti kako svi misle – zna\u010di, ne misliti\u201c upozorila je Ti\u0107ac.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Istaknula je zna\u010daj kvalitativnog dostojanstva koje \u010dovjek zadobiva onim kakav je, je li plemenit, hrabar. \u201e\u010covjek je osoba, ali osobno\u0161\u0107u postajemo, aktualiziraju\u0107i se moralnim i \u010dinima ljubavi, solidarnosti. I totalitarizam i individualizam nije\u010du individualitet tj. onemogu\u0107uju osobi da raste do osobnosti – jer ne mo\u017ee sudjelovati u zajedni\u0161tvu, ne mo\u017ee odgovorno oblikovati zajednicu\u201c rekla je Ti\u0107ac. Va\u017eno je da u svakoj vrsti zajedni\u0161tva gdje djelujemo ne izgubimo sebe; moramo imati mogu\u0107nost i zajedni\u010dkom djelovanju dati osobni biljeg. \u201eTo je personalisti\u010dko op\u0107e dobro, u kojem se stvaraju uvjeti gdje svaki \u010dovjek mo\u017ee personalnim djelovanjem obogatiti zajednicu. Ako vidi da zajednica na pogre\u0161an na\u010din shva\u0107a zajedni\u010dko dobro, ima pravo prosvjedovati, jer proturje\u010dje nije znak nesolidarnosti, nego je vezano s tim. To je govorio i Wojtila. Zato je govorio da je dijalog te\u017eak, jer on nije ne\u0161to pragmati\u010dno, ‘Hajdemo sti\u0161ati razlike’, nego dijalog uvijek uklju\u010duje napetost\u201c rekla je Ti\u0107ac. Napetost se javlja i izme\u0111u naravnog i pozitivnog prava, jer pozitivno pravo bi trebalo slijediti iz naravnog prava. \u201ePrava koja proizlaze iz dostojanstva su naravna prava. Te\u0161ko je naravno pravo prere\u0107i u pozitivno pravo. Postoji razlika eti\u010dkog i juridi\u010dkog reda. Po juridi\u010dkom redu, nekad vas mogu osuditi i osloboditi, a da to nije ba\u0161 i moralno\u201c rekla je Ti\u0107ac.<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a>Zaklju\u010dno, na susretu koji je moderirala Ines Grbi\u0107, poru\u010dila je kako ne\u0107e samo ekonomija rije\u0161iti probleme. \u201eIsti\u010demo da je netko siroma\u0161an, osamljen, bolestan. Gledajmo osobu koju je pogodilo sve to. Kad su neki odlazili u siroma\u0161ne krajeve, mislili su da idu s nekom porukom, oni \u0107e drugome ne\u0161to dati. A rekli su, ‘Mi smo vi\u0161e primili. Vidjeli smo radost, zahvalnost’. Zahvalnost za koji dar – za dar pozornosti. To je personalisti\u010dki, wojtilijanski, ljudski pogled. Nije siroma\u0161tvo samo u odsustvu materijalnih dobara. Siroma\u0161tvo je kad si sam, a nema\u0161 kome re\u0107i da si sam. Kada ljudi mimo tebe prolaze, a ne vide te kao osobu. Biti blizu. Ne izbjegavati, kako to \u010dinimo prigodno, u bo\u017ei\u0107nim danima kad smo svi tome skloni\u201c istaknula je Ti\u0107ac, po\u017eeljev\u0161i da pru\u017eimo utemeljenu nadu kako je ova stvarnost ipak dobra: \u201eNe\u0107emo nikad posve iskorijeniti siroma\u0161tvo, nepravdu. Ali ima smisla. Ima smisla svako na\u0161e zalaganje u obitelji, na poslu, studiju. Ima smisla respektirati, ne prolaziti mimo, i svakom \u010dovjeku na putu, tragatelju istine, dati razloge nade\u201c.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

\"OLYMPUS<\/a><\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eSvi \u017eele cjeloviti smisao. \u010cini se da smo najsmisleniji kad smo sposobni ljubiti, u smislu djelotvornog, odgovornog, eti\u010dkog \u010dina i …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11441"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11441"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11441\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11449,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11441\/revisions\/11449"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11441"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11441"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11441"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}