{"id":11283,"date":"2013-11-28T10:47:40","date_gmt":"2013-11-28T09:47:40","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11283"},"modified":"2013-11-29T10:50:49","modified_gmt":"2013-11-29T09:50:49","slug":"znanstveni-skup-o-papi-ivanu-pavlu-ii-3","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11283","title":{"rendered":"ZNANSTVENI SKUP O PAPI IVANU PAVLU II. (3)"},"content":{"rendered":"

\"PB274410\"<\/a>Na znanstvenom skupu o papi Ivanu Pavlu II. u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u srijedu 27. studenog zadarski nadbiskup mons. dr. \u017delimir Pulji\u0107 izlagao je o temi \u201cEuropa u spisima Ivana Pavla II.\u201d Govorio je o Europi s kojom se Wojtila suo\u010dio kad je do\u0161ao na \u010delo Katoli\u010dke crkve \u2013 to je Jaltska podjela, podjela Europe na isto\u010dni i zapadni blok koja je izbrisala centralnu Europu. \u017deljezna zavjesa Berlinskog zida simbol je razdijeljenosti duha, pameti i srca Europe i njenog korpusa, s dva imperija na rubovima, Rusijom i Amerikom. \u00a0Prva povreda Jalte zbila se 1978. g. izborom za papu sveop\u0107e Crkve gra\u0111anina Poljske iz isto\u010dnog bloka. \u201eTo nije bila politika, ve\u0107 djelo Duha Svetoga. Taj izbor je pokazao da Crkva nadilazi sve podjele i ne da se u\u0161an\u010diti ni u kakve kalupe. Od 16. listopada 1978. g. Europa i svijet nisu mogli ostati isti. Toga dana pokopan je duh Jalte. S granice isto\u010dnog carstva u centar kr\u0161\u0107anstva i Europe stigao je \u010dovjek koji ima osje\u0107aj za povijest, koji vra\u0107a povjerenje u ljude i budi nostalgiju za izgubljenim jedinstvom\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, podsjetiv\u0161i na Wojtilinu misao da je kr\u0161\u0107anstvo krstilo Europu, a europske nacije u svojoj razli\u010ditosti uobli\u010dile su kr\u0161\u0107ansku egzistenciju. Europa je sad premre\u017eena strujama i ideologijama koje ne \u017eele vezu s vjerom. Nadbiskup je istaknuo Wojtilin poziv Europi u Santigao de Composteli, \u00a0kao sina poljskog naroda koji se smatra europskim po porijeklu, tradiciji, kulturi i \u017eivotnim odnosima, da se vrati korijenima i autenti\u010dno \u017eivi vrijednosti koje su u\u010dinile slavnom pro\u0161lost Europe. \u201eIzborom Wojtile za papu Duh Sveti je prekr\u0161io propise Jalte o nepovredviosti utjecajne sfere i ograni\u010denog suvereniteta, a Europa ponovno stje\u010de centar svoje mo\u0107i; ali ne ekonomske, politi\u010dke ili strate\u0161ke, nego duhovne koja isti\u010de va\u017enost \u010dovjeka i obitelji\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Istaknuo je da se papa suo\u010dio s opakim ideologijama: pozitivizmom koji temelji sve na znanju, liberalizmom koji se temelji na imanju, marksizmom na mo\u0107i dr\u017eave, partije i politike te genderizmom koji nije\u010de ljudsku narav koju \u010dovjek dobiva ro\u0111enjem. \u201eZahvalni smo mu \u0161to se odva\u017eno uhvatio u ko\u0161tac sa suvremenim ideologijama koje su zavodile \u010dovjeka i stvarale krivu sliku o njegovoj budu\u0107nosti. Bio je otac koji skrbi o svojoj djeci, voli ih i \u0161titi. Ali i mudri otac koji savjetuje, opominje i poti\u010de. Ljutio se \u0161to je grijeh stekao pravo gra\u0111anstva, a otpisivanje Boga u\u0161lo u program umovanja. Zato je bio kriti\u010dan prema zastranjenjima, odva\u017ean u susretima sa svjetskim mo\u0107nicima, apostolski zagrijan za navje\u0161taj istine, neustra\u0161iv i nepopustljiv prema svim vrstama la\u017enih ideologija i zavo\u0111enja ljudi\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

U izlaganju \u201eIvan Pavao II. protiv bezbo\u017enih ideologija i totalitarnih sustava\u201c dr. Zlatko Begonja je rekao da je papa \u017eivio u doba jednog od najdugovje\u010dnijih totalitarizama, komunizmu, a pre\u017eivio je i fa\u0161izam i nacionalsocijalizam. Wojtila je spoznao te\u0161ko\u0107e \u017eivljenja pod tim ideologijama. To je utjecalo na njegovo oblikovanje nazora na svijet, i u odnosu prema razaraju\u0107im posljedicama tih totalitarizama. Verbalnim istupima, podupiru\u0107i demokratske snage u zatvorenim dru\u0161tvima, izravno je pomagao sklanjanje komunizma. Novi oblik totalitarizma koji napada obitelj da je obezvrijedi i rasloji je liberalni kapitalizam. Svojom apostolskom pobudnicom ‘Obiteljska zajednica’ i od Svete Stolice predlo\u017eenom Poveljom o pravima obitelji, papa je ukazivao na potrebu o\u010duvanja obitelji kao zajednice osoba na na\u010delima ljubavi. Promi\u010du\u0107i kulturu \u017eivota, afirmirao je brak i obitelj, prigovarao na reme\u0107enje prirodnog reda. Papa je isticao dru\u0161tvenu ulogu obitelji koja bi trebala imati zavidnu poziciju i u politi\u010dkom posredovanju. Smatrao je da se obitelji moraju prve zalo\u017eiti da zakoni i ustanove ne vrije\u0111aju, nego podr\u017eavaju obitelj, istaknuo je Begonja. Obiteljska politika treba preobraziti dru\u0161tvo jer bi u protivnom obitelji postale \u017ertve kulture smrti.<\/p>\n

U izlaganju ‘Sukladnost vjere i najnovijih znanstvenih spoznaja’ dr. Vuko Brigljevi\u0107, koji je kao student susreo papu, istaknuo je da se papa puno anga\u017eirao u povezivanju znanosti i vjere. Bio je na CERN-u i pomogao je vidjeti vrijednost toga \u0161to su radili, a temeljno je potraga za istinom. \u201eVjera i razum prihva\u0107aju ne\u0161to \u0161to je dano, \u0161to \u010dovjek ne stvara. Vjera i razum su stavovi divljenja prema stvarnosti. Ako imate prijatelja koji je umjetnik i stvara izvrsna djela, je li ga vrije\u0111a ako odete na njegovu izlo\u017ebu i divite joj se. Kako mo\u017ee biti vrije\u0111anje Boga prou\u010davati i diviti se ljepoti stvorenog svijeta. U prirodnim znanostima otkrivamo jo\u0161 dublju ljepotu iza velikog broja pojava koje vidimo\u201c rekao je Brigljevi\u0107, istaknuv\u0161i da se papa nije bojao otvarati pitanja. Hrabrio je da se nastavlja rad u podru\u010dju mudrosti i bude svjestan da ta metoda ne iscrpljuje ono \u0161to mo\u017eemo re\u0107i o svijetu. U izlaganju ‘Hrvatski narod u zajednici europskih naroda u mislima Ivana Pavla II.<\/i>‘ admiral Davor Domazet Lo\u0161o rekao je da se europski narodi suo\u010davaju sa sekularizmom. Posljedica toga je kulturna hegemonija militantnog liberalizma. \u201eSekularizam proskibira domoljublje a dr\u017eavu rastavlja na proste faktore: na \u010dovjeka jedinku kojeg ho\u0107e dovesti do toga da vi\u0161e nema upori\u0161te ni u obitelji, ni u dr\u017eavi ni u vjeri. Danas vlada dekompozicija \u010dovjeka na sliku Bo\u017eju\u201c upozorio je Lo\u0161o, istaknuv\u0161i kako je usprkos tome \u0161to je kr\u0161\u0107anstvo temeljni identitet Europe, militantni liberalizam doveo do prekida odnosa s Bogom. Lo\u0161o je istaknuo da vlada borba za \u010dovjeka, obitelj, domovinu i vjeru otaca. Podsjetio je na rije\u010d pape Hrvatima da vi\u0161e vjeruju u sebe. \u201eMi vi\u0161e ne vjerujemo sebi. Svakome \u0107emo povjerovati, a ne sebi, ono \u0161to mi jesmo. Na\u0161a zemlja ima snagu i posjeduje sve \u0161to je potrebno da bi se suo\u010dila s izazovima trenutka. Novi svjetski poredak papa vidi kao suptilniji oblik ropstva od onih u pro\u0161losti. Ne radi se o fizi\u010dkom, nego o duhovnom ropstvu da se rastroji \u010dovjek, slika Bo\u017eja. Ivan Pavao II. je na hrvatski narod gledao kao na narod koji je potrebniji Europi nego Europa njemu\u201c zaklju\u010dio je Lo\u0161o.<\/p>\n

U zaklju\u010dnoj rije\u010di nadbiskup Pulji\u0107 je zahvalio svima na doprinosu upoznavanja papine bogate li\u010dnosti koju je Bog u odre\u0111enom vremenu poslao u vidu odre\u0111ene strategije: \u201eSvjesni i zahvalni Bogu da sudjelujemo u toj Bo\u017ejoj strategiji, upoznali smo sveca koji je kro\u010dio svijetom. Bio je graditelj boljeg svijeta. Shvatio je da je u nama na\u0161a budu\u0107nost, u obliku ideala, obveza, zadataka, ciljeva i poslanja. Wojtila se sprijateljio s \u010dovjekom, obitelji i narodom. To njegovo prijateljstvo se o\u010ditovalo u borbi za ljudsko dostojanstvo i njegova prava, u borbi za obiteljska, narodna i prava malih naroda. Po ta tri stupa svoje antropologije, \u010dovjek, obitelj, narod, htio je obnoviti Europu i svijet. Za ostvarenje tih ideala ponudio je dva kolosijeka: ponovno otvoriti vrata Kristu, u svijet ekonomije, politike, \u0161kole i razvoja unijeti etiku te uspostaviti vezu izme\u0111u vjere i \u017eivota, vjere i kulture\u201c.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Na znanstvenom skupu o papi Ivanu Pavlu II. u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u srijedu 27. studenog zadarski nadbiskup …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11283"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11283"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11283\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11285,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11283\/revisions\/11285"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11283"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11283"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11283"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}