{"id":11280,"date":"2013-11-28T10:43:53","date_gmt":"2013-11-28T09:43:53","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11280"},"modified":"2013-11-29T10:47:21","modified_gmt":"2013-11-29T09:47:21","slug":"znanstveni-skup-o-papi-ivanu-pavlu-ii-na-sveucilistu-u-zadru-2","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11280","title":{"rendered":"ZNANSTVENI SKUP O PAPI IVANU PAVLU II. NA SVEU\u010cILI\u0160TU U ZADRU (2)"},"content":{"rendered":"

\"PB274403\"<\/a>Personalisti\u010dka etika Ivana Pavla II. naziv je izlaganja prof. dr. Iris Ti\u0107ac koja je na znanstvenom skupu o papi Ivanu Pavlu II. u srijedu 27. studenog u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru izazvala osobitu pa\u017enju i \u010destitke. Ti\u0107ac je istaknula klju\u010dne kategorije Wojtiline antropologije koje otvaraju dostojanstvo ljduske osobe. To su samoodre\u0111enje, transcedencija, sloboda u slu\u017ebi istine. Samo osoba mo\u017ee svoju slobodu staviti u slu\u017ebu istine i ljubavi. Temeljni princip je osoba, a na razinu norme Wojtila je uzdigao ljubav. Ljubav u Wojtile nije svedena samo na osje\u0107aj, nego je to odgovorni eti\u010dki \u010din, rekla je Ti\u0107ac. \u201eDanas raspravljamo o dostojanstvu osobe. Postoje bioeti\u010dke rasprave kome se mo\u017ee pripisati status osobe. Ne mo\u017ee se nekome pripisati status osobe. Jer to nije obilje\u017eje. Biti osoba nije obilje\u017eje ne\u010dega drugoga. Mogu komunicirati jer ve\u0107 jesam osoba. I u tome je ontolo\u0161ko dostojanstvo. Personalisti\u010dka etika je i danas jako dobro metodolo\u0161ko oru\u0111e za kritiku svih situacija u kojima vr\u0161imo nasilje nad istinom o osobi. Govorimo o nasilju, a zaboravljamo na bitno nasilje – to je nasilje nad istinom o osobi. Zar mi nemamo snage prihvatiti tu veli\u010dinu, istinu o sebi\u201c upitala je Ti\u0107ac, istaknuv\u0161i Wojtiline rije\u010di za njegovog tre\u0107eg pohoda Poljskoj na filozofskom fakultetu katoli\u010dkog sveu\u010dili\u0161ta u Lublinu gdje je po\u010deo kao mladi docent etike: \u201eSveu\u010dili\u0161te, slu\u017ei istini! Kada slu\u017ei\u0161 \u010dovjeku i naciji, tada slu\u017ei\u0161 \u017eivotu\u201c. Ti\u0107ac je istaknula novost Wojtiline misli: on ne polazi od norme, kriterija s kojim valja uskladiti \u010din da bi bio moralno dobar. On polazi od \u010dovjeka kao osobe. Ka\u017ee da u svakom \u010dinu htijenja i odluke \u010dovjek ne odlu\u010duje samo o nekom predmetu, izboru vrijednosti \u2013 on odlu\u010duje o samome sebi. Polaze\u0107i od iskustvene \u010dinjenice ‘Ja djelujem’, Wojtila nagla\u0161ava sposobnost izabrati dobro i promi\u0161lja kako u zajedni\u010dkom socijalnom i interpersonalnom djelovanju \u010dovjek mo\u017ee potvrditi sebe. \u201e\u010covjek i u zajedni\u010dkom djelovanju s drugim mora mo\u0107i ostvariti sebe. Wojtila je predobro znao kako mnogi totalitarizmi mogu izokrenuti. Individualizmi su zna\u010dili poni\u0161tenje i degradaciju osobe. U\u010dinili su nemogu\u0107im da se osoba realizira. Isticanje socijalne dimenzije personalizma kod Wojtile je va\u017eno i za nas. Npr., u globalizaciji mnogi ljudi ne osje\u0107aju se dobitnicima nego gubitnicima globalizacije, kao oni koji u njoj ne mogu sudjelovati. A Wojtila u djelu ‘Osoba i \u010din’ uvodi kategoriju sudjelovanje, udioni\u0161tvo. Pokazuje da na\u0161i sustavi, od politi\u010dkih nadalje, moraju biti tako strukturirani da omogu\u0107uju \u010dovjekovo sudjelovanje. Sudjelovanje je personalisti\u010dki shva\u0107eno kod Wojtile. Ono ozna\u010duje vlastitost osobe, da i u zajedni\u010dkom djelovanju \u010dovjek da osobni biljeg. To \u010dovjeku trebaju omogu\u0107iti srukture\u201c istaknula je Ti\u0107ac.<\/p>\n

Mons. Ivan Musta\u0107, koji je bio predsjednik Orgnaizacijskog odbora za papin pohod Zadru, u temi ‘Ivan Pavao II. u Zadru 2003. \u2013 poruka mladima i hrvatskom narodu’ opisao je kontekst papina dolaska, tada\u0161nju atmosferu i ambijent na Forumu. U izlaganju ‘Uloga laika u Crkvi i javnom \u017eivotu’ dr. Neven \u0160imac je istaknuo da se time bave dokumenti Ivana Pavla II., pobudnica ‘Kristu vjerni laici’ objavljena 1988. g. Upozorava na rascjep izme\u0111u vjere i \u017eivota ljudi te isti\u010de neophodnost povjeravanja pojedinih slu\u017ebi laicima, rast novih pokreta u Crkvi i druge oblike lai\u010dkog udru\u017eivanja, ulogu \u017eene u Crkvi i dru\u0161tvu. Laici su Crkva i pripadaju Crkvi i njenom otajstvu. Pobudnica nagla\u0161ava da laici ne mogu odustati od sudjelovanja u politici i njenim ekonomskim, socijalnim, zakonodavnim, upravnim i kulturnim dimenzijama. Poti\u010de Crkvu da pomognu integralno obrazovanje laika, \u010demu mogu pomo\u0107i katoli\u010dke \u0161kole i sveu\u010dili\u0161ta. Apostolsko pismo ‘Ususret tre\u0107em tisu\u0107lje\u0107u’ objavljeno 1994. g., kad se Crkva pripremala za Jubilej novog tisu\u0107lje\u0107a, ka\u017ee da ta priprema treba biti suo\u010davanje sa sekularizmom i dijalog s drugim religijama, izbjegavaju\u0107i sinkretizam. U izlaganju \u201eKonvergentnost vjere i razuma u svjetlu antropologije \u010dina pape Ivana Pavla II.\u201c dr. Marko Vu\u010deti\u0107 je rekao da je taj problem dijelom svediv na problem konvergentnosti izme\u0111u filozofije i teologije. Ivan Pavao II. encikliku ‘Fides et ratio’ posve\u0107uje odnosu vjere i razuma tj. odnosu filozofije i teologije. Poziva na pro\u017eimanje vjere razumom i razuma vjerom. \u201eTeologija je autonomna u odnosu na filozofiju i obrnuto, ali me\u0111u njima ne vlada isklju\u010divost. Filozofija i teologija usmjerene su prema mudrosti, a mudrost je spoznaja svijeta pod vidom istine. Teolo\u0161ka istina je razumska. Teologija i razum ne dolaze posredstvom filozofije, nego je razum uklju\u010den u teolo\u0161ku spekulaciju\u201c rekao je Vu\u010deti\u0107.<\/p>\n

O temi ‘Marijan Oblak i Karol Wojtyla na Drugom vatikanskom saboru’ govorio je dr. \u00a0Ante Ugle\u0161i\u0107. Kao ne\u0107ak mons. Oblaka, prenio je trenutke susreta koje mu je Oblak opisao iz susreta s Wojtilom. Zajedni\u010dka tema njihovih razgovara bila je \u010dinjenica da je papa rano izgubio majku, a Oblak je rano izgubio oca. Wojtila je bio najmla\u0111i zare\u0111eni biskup Poljske, \u00a0a i Oblak je bio najmla\u0111i biskup u tada\u0161njoj Jugoslaviji. Obojica su bili pomo\u0107ni biskupi. Kad je Oblak rekao papi na Koncilu odakle je, papa mu je rekao: \u201eI ja sam Hrvat. Ja sam bijeli Hrvat. \u017delim vi\u0161e znati o Hrvatskoj\u201c. \u010cesto su raspravljali o Europi. \u201eVolio je Hrvatsku jer se smatrao bijelim Hrvatom. Zaintrigirao ga je i Zadar. Wojtila je znao na temelju svojih prethodnika Ivana XXIII., Pavla VI., \u0161to je Zadar i koje zna\u010denje ima. Kad se mons. Oblak predstavio papi na njegovom odlasku iz Zadra, papa mu je rekao: \u0160to se predstavlja\u0161, stari prijatelju? Pa jel’ se mi znamo\u201c. Nadbiskupu Pren\u0111i, kad bi do\u0161ao u Rim, papa bi rekao ‘A gdje je stari? \u0160to njega ne dovedete?’. Uvijek se zanimao za stanje u Zadru kad je Pren\u0111a bio u Vatikanu\u201c rekao je Ugle\u0161i\u0107. Kad je Ugle\u0161i\u0107 upitao mons. Oblaka ima li njegove zasluge u dodatnom poticaju Svetom Ocu da ipak do\u0111e u Zadar, Oblak mu je odgovorio: ‘Sveti Otac zna \u0161to je Zadar. O tome mu nisam trebao dodatno, posebno utjecajno govoriti’.<\/p>\n

\u00a0Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Personalisti\u010dka etika Ivana Pavla II. naziv je izlaganja prof. dr. Iris Ti\u0107ac koja je na znanstvenom skupu o papi Ivanu …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11280"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11280"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11280\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11282,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11280\/revisions\/11282"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11280"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11280"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11280"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}