{"id":11277,"date":"2013-11-28T10:40:27","date_gmt":"2013-11-28T09:40:27","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11277"},"modified":"2013-11-29T10:43:42","modified_gmt":"2013-11-29T09:43:42","slug":"znanstveni-skup-o-papi-ivanu-pavlu-ii-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11277","title":{"rendered":"ZNANSTVENI SKUP O PAPI IVANU PAVLU II. (1)"},"content":{"rendered":"

\"PB274376\"<\/a>Veliki Europljanin, zauzeti \u010dovjek svoga vremena kojem dugujemo puno toga \u0161to imamo i \u0161to jesmo \u2013 opisao je papu Ivana Pavla II. zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 na po\u010detku znanstvenog skupa odr\u017eanog u srijedu 27. studenog u sve\u010danoj dvorani Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru u organizaciji Zadarske nadbiskupije i zadarskog sveu\u010dili\u0161ta. Skup koji je okupio 12 predava\u010da je sredi\u0161nji dio manifestacije ‘Dani Ivana Pavla II.’ organizirane povodom desete obljetnice pohoda Zadru pape koji je obilje\u017eio svijet na prijelazu 20.\/21. st.i prvi je papa koji je u bazilici sv. Petra slu\u017eio misu na hrvatskom jeziku. Dr. Ante Ugle\u0161i\u0107, rektor zadarskog sveu\u010dili\u0161ta, istaknuo je aktualnost Wojtilinihtema o slobodi i odgovornosti, iskreno slu\u017eenje slobodom, sloboda je ljubav. \u010cesto je govorio o domovini, naciji, dr\u017eavi i Europi. Slobodase \u010desto zloupotrebljava, a u njoj mora biti eti\u010dnost. \u201eI kad govori o povijesti, papa govori o slobodi, pa ka\u017ee: slobodu neprestano valja osvajati. Nije je mogu\u0107etek posjedovati. Dolazi kao dar, odr\u017eava se hrvanjem. Dar i hrvanje upisuju se u skrivene,te toliko javne karte\u201c rekao je Ugle\u0161i\u0107. Dr. Zvonimir Vran\u010di\u0107, zamjenik zadarskog gradona\u010delnika, rekao je da je 27-godi\u0161nji pontifikat Wojtilebiou vrijeme raspada zlo\u010dina\u010dkog komunisti\u010dkog sustava. \u201eBogom je dano da je Wojtila bio papa u to vrijeme.S obzirom na njegovo porijeklo, najbolje je razumio procese u komunisti\u010dkom sustavu, i s obzirom na \u017eelju milijuna ljudi za novom slobodom, demokracijom i pravdom. Ivan Pavao II. je zna\u010dajno sudjelovao u tome. U njegovo doba je nastala i samostalna hrvatska dr\u017eava\u201c rekao je Vran\u010di\u0107,istaknuv\u0161i vje\u010dnu zahvalnost prema Ivanu Pavlu II. \u010diji je posjet Zadru bio izuzetno dobro organiziran i u trajnoj memoriji grada.Poznavali smo sveca, naslovio je izlaganje o ‘druga\u010dijem papi’ fra Anton Badurina koji je papu dva puta osobno susreo: 1988. g. za biskupskog re\u0111enja njegovog brata Sre\u0107ka Badurine i prigodom 107. kapitulaTre\u0107eg samostanskog reda u Rimu, auZadru je bio u komisiji pripreme njegovog dolaska. Poljska i Rim dva su zemljopisno-duhovna sto\u017eera vi\u0111enja svijeta tog \u017eupnika svega svijeta i pastira svega \u010dovje\u010danstva, kako su ga zvali. Njegova tri \u017eivotna boravi\u0161na mjesta su Wadovice, Krakow i Rim,a geografija njegova srca puno je \u0161ira. U Wadovicama je ro\u0111en i tu je \u017eivio prvih 18 godina. Zarana po\u010dinje \u010ditati knjige koje nadvisuju njegovu dob. Predstavnik je svoje generacije kao govornik na akademijama. Ljubav prema dramskoj knji\u017eevnosti i kazali\u0161tu u njemu je izgradila osje\u0107aj za va\u017enost i ozbiljnost misterija rije\u010di i geste. Krakow je grad njegove mladosti i tridesetogodi\u0161nje pastirske slu\u017ebe. Wojtila je dugo mislio da je njegov poziv biti anga\u017eirani katolik u dru\u0161tvenom i kulturnom \u017eivotu. God. 1942. u tajnosti po\u010dinje studirati bogosloviju, a 1946. za sve\u0107enika ga je zaredio krakovski nadbiskup Adam Stjepan Sapieha, simbol nacionalnog otpora i dostojanstva u vrijeme rata. Koliko je bio ‘opasan’ svjetskim krugovima potvr\u0111uje atentat na njega u Rimu i jo\u0161 deset poku\u0161aja atentata, od Fatime do Sarajeva. Utemeljio je dva instituta: Ivan Pavao II. i Populorum progressio za narode Ju\u017ene Amerike; dvije papinske akademije, za \u017eivot i dru\u0161tvene znanosti. Ustanovio je Svjetski dan bolesnika i Svjetski dan mladih. S papom se susrelo vi\u0161e od 300 milijuna ljudi, proglasio je 1338 bla\u017eenika. \u201ePapa je demokratizirao svetost jer je beatificirao i kanonizirao najvi\u0161e uzornih vjernika, osobito mu\u010denika 20. st. Od svih papa, otkrio je i Hrvatskoj da je postojbina svetaca i pronosio je svetost na jednostavan i svakodnevni na\u010din: biti to \u0161to jesi, makar i papa, s darovima koje ima\u0161, na Bo\u017eju \u010dast i dobro ljudi\u201c rekao je Badurina.<\/p>\n

U izlaganju ‘Pape i hrvatski narod, posjet pape Aleksandra Zadru 1177. i ‘zadarski’ pape’, mons. dr. Eduard Peri\u010di\u0107 je rekao da jepapa Ivan IV. bio Zadranin, o \u010demu svjedo\u010di plo\u010da koju su Zadrani 1828. g. postavili u kapeli sv. Sto\u0161ije, na kojoj pi\u0161e: Ivanu IV. Zadraninu, vrhovnom sve\u0107eniku koji od barbara \u0161to su pusto\u0161ili Dalmacijom zemljake svoje zarobljene silnom plemenito\u0161\u0107u otkupi i tjelesa svetih u Rim prenese i u Lateran polo\u017ei, gra\u0111aninu i ro\u0111aku preljubljene domovine. Prije nego je postao papom,Nikola IV. je bio provincijal Franjeva\u010dke provincije sv. Jeronima u Zadru koja je obuhva\u0107ala cijelu Hrvatsku.Kad je 1177. g. papa Aleksandar III. pohodio Zadar,bio je prvi papa koji je bio u nekoj slavenskoj zemlji. Bonifacije IX. moli zadarskog nadbiskupa da \u0161titi hrvatskog bla\u017eenika Augustina Ka\u017eoti\u0107a. Benedikt XIII. podr\u017eao je osnivanje zadarskog glagolja\u0161kog sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ i stavlja ga pod direktnu za\u0161titu sv. Stolice, \u010duvaju\u0107i na\u0161 vjerski i nacionalni identitet. Peri\u010di\u0107 je susreo Ivana Pavla II. jedanaest puta. God. 1984. papa je primio 50 zadarskih studenata u svoju kapelicu na misu i u biblioteku na jednosatni razgovor. Tada je svima s osobnom posvetom poklonio monografiju ‘Sveta godina u Rimu’ i rekao im: ‘Recite mladima u Hrvatskoj da \u010de\u0161\u0107e do\u0111u u Rim, da papa nau\u010di bolje Hrvatski’. Peri\u010di\u0107 ga je upitao mogu li ve\u0107 na ljeto do\u0107i u Castelgandolfo. Papa je rekao ‘Do\u0111ite, do\u0111ite’. Pa su studenti 25. srpnja 1985. g. pred papom u Castelgandolfu izveli recital ‘Bijelom Ocu iz Bijele Hrvatske.’\u201ePitali smo ga ho\u0107e li pratiti tekst na poljskom ili hrvatskom. Rekao je: ‘Da vidimo, ho\u0107e li papaHrvat znati govoriti hrvatski’ i nastavio je govoriti hrvatski. Papa nas doista voli. O\u010di su mu suzile kad je na jednom susretuu Rimu slu\u0161ao kako pjevamo ‘Bo\u017ee \u010duvaj Hrvatsku’ rekao je Peri\u010di\u0107.Istaknuo je da je za Branimirovu godinu u monografiju svojom rukom na hrvatskom jeziku napisao poruku: \u201eDragi moji Hrvati: uspomena slavlja Branimirove godine neka vam bude poticaj na vjernost Isusu Kristu, Gospi i Crkvi. Sje\u0107aju\u0107i se pro\u0161losti, buditezauzeti graditelji vedre kr\u0161\u0107anske budu\u0107nosti, kako pojedinac, tako obitelji i sav Bo\u017eji narod. S apostolskim blagoslovom, Vatikanski grad, 20. studenoga 1980. Ivan Pavao II.\u201c<\/p>\n

U izlaganju ‘Karol Wojtyla \u2018Bo\u017eji putnik\u2019’, dr. Josip Fari\u010di\u0107 rekao je da je papina putovanja mogu\u0107e razmatrati s vjerskog i geografskog motri\u0161ta. Mogu\u0107e je govoriti o duhovnoj i teolo\u0161koj dimenziji geografije putovanja Ivana Pavla II. \u201eKr\u0161\u0107anstvo je bitno povezano s putovanjima, preno\u0161enjem Radosne vijesti narodima svijeta, a njegova su putovanja svjedo\u010denje apostolskog poslanja, oplemenjivanje globaliziranog svijeta. Ivan Pavao II. je do posljednjeg daha nastojao ostvarivati neposredan dodir s ljudima i prirodom. Njegova su putovanja imala obilje\u017eje pastirskog pohoda, hodo\u010da\u0161\u0107a, dr\u017eavni\u010dkog posjeta, ali su i motivirana potrebom kontemplacije, \u0161etnje i drugih sportskih aktivnosti u prirodi. Putovao je pastirskim i planinarskim \u0161tapom\u201c rekao je Fari\u010di\u0107. Ivan Pavao II. je obi\u0161ao zemlju trideset puta. Njegove su klju\u010dne rije\u010di khatolikos u zna\u010denju sveop\u0107i, univerzalni i oikoumene u zna\u010denju nastanjeni svijet. \u201eIvana Pavla II. se mo\u017ee nazvati apostolom Pavlom na\u0161ih dana. Kao \u0161to je Pavao u zanosu navje\u0161tanja Krista proputovao starovjekovni sredozemni svijet, tako je Ivan Pavao II., pavlovski, proputovao cijelu zemlju\u201c rekao je Fari\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da jenjegovo prvo putovanje izvan Italije bila Latinska Amerika gdje \u017eivi najvi\u0161e katolika. \u201eNa primjeru pohoda Hrvatskoj vidi se njegova \u017eelja da posjeti razli\u010dite gradove i regije, ne samo glavna politi\u010dka sjedi\u0161ta dr\u017eava. Znakovito je da je tre\u0107i pohod Hrvatskoj bilo ujedno i stoto papino putovanje. To nije slu\u010dajan odabir, jer slu\u010dajnost nije varijabla Wojtilinogsvetog \u017eivota\u201c rekao je Fari\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da je posljednje pohodio sveti\u0161ta u Lourdesu i Loretu 2004. g. Njegova putovanja zbivala su se pod znakom M i motom Totustuus. \u201eApostol i hodo\u010dasnik, taj je Bo\u017eji putnik bio prijatelj svih ljudi, uklju\u010duju\u0107i i one s kojima se nije slagao i nije dijelio ista uvjerenja. Uva\u017eavaju\u0107i stav drugoga, nikad se nije bojao jasno pokazati i \u017eivjeti svoj stav te je navje\u0161tao otajstvo ljubavi koja ide do kraja. To nam je izvrsna poruka u sada\u0161njem vremenu, kad se pod izlikom slobodarskih demokratskih ideja kr\u0161\u0107ane omalova\u017eava i u zemljama u kojima su ve\u0107ina, pa im se name\u0107u dru\u0161tveni eksperimenti protivni kr\u0161\u0107anskim vrijednostima\u201c zaklju\u010dio je Fari\u010di\u0107.<\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n

 <\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Veliki Europljanin, zauzeti \u010dovjek svoga vremena kojem dugujemo puno toga \u0161to imamo i \u0161to jesmo \u2013 opisao je papu Ivana …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11277"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11277"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11277\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11279,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11277\/revisions\/11279"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11277"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11277"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11277"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}