{"id":11154,"date":"2013-10-10T10:23:18","date_gmt":"2013-10-10T09:23:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11154"},"modified":"2013-11-04T10:29:06","modified_gmt":"2013-11-04T09:29:06","slug":"svecenicka-rekolekcija-dr-juraj-kolaric-izlaganje-o-milanskom-ediktu","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11154","title":{"rendered":"SVE\u0106ENI\u010cKA REKOLEKCIJA – DR. JURAJ KOLARI\u0106, IZLAGANJE O MILANSKOM EDIKTU"},"content":{"rendered":"

\"PC010797\"<\/a>\u201eCrkva ne \u017eivi odvojeno od vremena, Crkva ulazi u vrijeme i tako postaje vremenskim fenomenom. Crkva se, iako vremenski situirana, ne smije s nekim vremenom identificirati i u njemu zastati. Sama po sebi, Crkva je neutralna prema pojedinim kulturama i politi\u010dkim sustavima, ali ne zna\u010di da je prema njima ravnodu\u0161na, nego otvorena. Crkva mora u svako vrijeme i u svaku kulturu unositi Krista i omogu\u0107iti da u svakoj od njih Krist bude utjelovljen\u201c istaknuo je crkveni povjesni\u010dar dr. Juraj Kolari\u0107 u izlaganju \u201eMilanski edikt (313.) kao po\u010detak nastajanja novog svijeta\u201c na sve\u0107eni\u010dkoj rekolekciji zadarskog prezbiterija u srijedu 9. listopada u dvorani sjemeni\u0161ta ‘Zmajevi\u0107’ u Zadru. Do Milanskog edikta Crkva je bila zabranjena, progonjena sa svih strana. Nakon toga, dr\u017eava koja joj je prijetila istrjebljenjem, Crkvi poma\u017ee, daje povlastice, omogu\u0107uje djelovanje u dr\u017eavnom, dru\u0161tvenom, politi\u010dkom i vjerskom \u017eivotu. Crkva se odjednom i nepripravljena na\u0161la u sasvim drugom svjetskom polo\u017eaju, \u0161to je Kolari\u0107 usporedio s ‘hrvatskim sindromom’ od 30. svibnja 1990. g., istaknuv\u0161i da je pitanje povezanosti Crkve s dr\u017eavom stari i te\u0161ki problem koji izaziva rasprave do na\u0161ih dana. Obilje\u017eavanje 1700 godina Milanskog edikta kr\u0161\u0107anima je prilika da oja\u010daju svoju svijest pripadnosti Kristu, Evan\u0111elju i Crkvi, te da preuzmu ne samo ulogu nove evangelizacije, nego i nove kristijanizacije suvremenih struktura, po primjeru prvih kr\u0161\u0107ana, rekao je Kolari\u0107. Ako je Crkva nastavak Isusova \u017eivota da bi se moglo ispuniti djelo spasenja namijenjeno ljudima svih vremena, naroda i kultura, onda se ideal evangelizacije ne mo\u017ee zadr\u017eati samo u prvotnim oblicima pojavnosti kr\u0161\u0107anstva, nego se mora ostaviti prostor za istinski povijesni razvoj kr\u0161\u0107anstva, istaknuo je predava\u010d, dodav\u0161i da Crkva mora prona\u0107i sredinu izme\u0111u bijega od svijeta i prilaska svijetu pod svaku cijenu. Pritom pru\u017ea dovoljno prostora i za svece i za gre\u0161nike, za pobjede i poraze. Neznanstveno je i neteolo\u0161ki osporavati negativne i pozitivne strane nekog razdoblja. \u201eSamo pristrano zaslijepljeni mo\u017ee osuditi poslijekonstantinovsku, srednjovjekovnu ‘papinsku crkvenu povijest’. Samo pristrani kriti\u010dar, koji nema smisla za povijest, mo\u017ee tvrditi da se Crkva iznevjerila svom izvornom poslanju, jer da joj Isus nije namijenio nikakvu politi\u010dko-svjetovnu funkciju u dru\u0161tvu\u201c upozorio je Kolari\u0107.<\/p>\n

Glavna novost za kr\u0161\u0107ansku Crkvu u doba cara Konstantina je novi odnos Crkve prema rimskoj dr\u017eavi i rimskog carstva prema Crkvi. Uz slu\u017ebeno priznato poganstvo, slu\u017ebeno je po\u010delo postojati i kr\u0161\u0107anstvo. Suvremenici Konstantinovog preokreta na to su razli\u010dito gledali: jedni su zahvalno pozdravljali kristijanizaciju dr\u017eave, a drugi su osje\u0107ali strah pred opasno\u0161\u0107u da Crkva postane ‘svjetovna’. \u201eU po\u010detnoj simbiozi Crkve i dr\u017eave, problemati\u010dan je prije svega polo\u017eaj Crkve. Konstantinovim obra\u0107enjem Crkva se prvi put pozitivno susrela s dr\u017eavom, a mnogi kr\u0161\u0107ani to su tuma\u010dili kao da bi se Crkva trebala dragovoljno predati dr\u017eavi na raspolaganje i pozitivno sura\u0111ivati s dr\u017eavnim aparatom. Pobjedni\u010dka opijenost obuzela je i crkvenu hijerarhiju, jer biskupi i sve\u0107enici nisu imali iskustva kako se odnositi prema dr\u017eavi. U vrijeme progona uspje\u0161no su se opirali neprijateljskoj dr\u017eavi, a s prijateljskom dr\u017eavom jo\u0161 se nisu susreli. Pred Crkvom su bile velike opasnosti. U Crkvu, koju je dr\u017eava \u0161titila i pomagala, slijevale su se mase. Od Crkve, u kojoj su se do tada nalazili samo uvjereni vjernici spremni na mu\u010deni\u0161tvo, nastala je Crkva mno\u0161tva u koju su ulazili politi\u010dki \u010dastohlepnici i vjerski indiferentni ljudi koji se nisu odrekli poganskog svjetonazora\u201c rekao je Kolari\u0107. Crkvi je zaprijetila zloupotreba vjere u politi\u010dke svrhe. Na pitanje je li Crkva podlegla tim opasnostima, Kolari\u0107 ka\u017ee da se treba odgovoriti oprezno, misle\u0107i na okolnosti tog vremena, a ne jeftinim parolama, te zaklju\u010duje: evangelizacijsko odu\u0161evljenje, strast rje\u0161avanja i rasprave teolo\u0161kih i crkvenih pitanja, razvoj redovni\u0161tva i mnogi sveci, poslijekonstantinovskom vremenu, unato\u010d njegovim slabostima, proma\u0161ajima i opasnostima, daje zna\u010denje velikog i novog razdoblja crkvene povijesti, punog dinamike i istinskog kr\u0161\u0107anskog duha, koji jo\u0161 uvijek pro\u017eima i vrijeme suvremene Crkve.<\/p>\n

\"1358153839m138\"<\/a>Svoje izlaganje Kolari\u0107 je predstavio opisav\u0161i temeljna obilje\u017eja Rimskog carstva u razdoblju Konstantina Velikog, osobnost njega kao prvog kr\u0161\u0107anskog cara, oznake po\u010detka novog kr\u0161\u0107anskog svijeta te posljedice uske povezanosti Crkve i dr\u017eave. Opisao je primjere tijeka procesa kristijanizacije Rimskog carstva koje je i\u0161lo do toga da se poganski kult proglasi zlo\u010dinom prema vladaru, a potiskivanje poganstva represivnim dr\u017eavnim sredstvima dovelo je do nasilja. Konstantin Veliki je za\u0161ti\u0107ivao i poganstvo, njegove prijestolnice su zajedni\u010dki blagoslivljali kr\u0161\u0107anski biskup i poganski sve\u0107enik. Njegovi nasljednici bili su nasilni prema poganima i krivovjercima. U tome su sudjelovali i neki biskupi, te se u tom \u017ealosnom poglavlju crkvene povijesti ispreplela politika i religija, rekao je predava\u010d. Tako je nastala tzv. dr\u017eavna Crkva. Dr\u017eavna vlast se po\u010dela mije\u0161ati u unutarnje prilike u Crkvi, u vjerska, doktrinalna i sakralna pitanja, te je stvoren politi\u010dko crkveni sustav ‘cezaropapizam’.<\/p>\n

Od 312. g., Konstantin je pomagao kr\u0161\u0107anstvo, sve\u0107enike je oslobodio od osobnih i javnih poreza, ukinuo je smrtnu kaznu na kri\u017eu, ovlastio Crkvu da mo\u017ee primati oporuke, a 321. g. je odredio da se u cijelom carstvu svetkuje nedjelja. Zabranio je pogansko promatranje \u017ertvenih \u017eivotinja da se tuma\u010di rije\u010d Bo\u017eja ili prori\u010de budu\u0107nost. Zabranio je neke poganske nemoralne obrede i gladijatorske borbe kao kaznu za zlo\u010din. Konstantin je po\u010deo graditi velike crkve, smatrao je da univerzalno kr\u0161\u0107anstvo treba postati temelj univerzalnog carstva. God. 325. sazvao je biskupe cijelog carstva na prvi ekumenski ili sveop\u0107i crkveni koncil u Niceji.<\/p>\n

Milanski edikt tolerancije iz 1313. g. rimskih careva Konstantina i Licinija promijenio je tijek svjetske povijesti i usmjerio ga novim pravcem, rekao je Kolari\u0107. Zbog svog na\u010dina \u017eivota, kr\u0161\u0107ani su u poganskom Rimskom carstvu smatrani veleizdajnicima, jer su caru uskra\u0107ivali bo\u017eanski kult, ru\u0161iteljima politi\u010dkog poretka carstva, ljudo\u017ederima jer su blagovali Kristovo tijelo i krv, nemoralnim i incestuoznim osobama jer su se nazivali bra\u0107om i sestrama, mrziteljima \u017eivota jer su zbog svoje vjere spremno odlazili u smrt, sljedbenicima zlo\u010dinca i politi\u010dkog provokatora kojeg su rimske vlasti osudile na smrt. Kr\u0161\u0107ani su zbog svoje vjere progla\u0161avani uzro\u010dnicima elementarnih nesre\u0107a, ratova, po\u017eara i poplava, ali zbog besprijekornog \u017eivota postali su izazov sljedbenicima politeisti\u010dkih religija. Doslovnim \u017eivljenjem Evan\u0111elja privukli su mnoge koji su tra\u017eili odgovore na pitanja o smislu \u017eivota i smrti u kontekstu moralnih na\u010dela tada\u0161nje gr\u010dko-rimske poganske filozofije. Puno je poveznica izme\u0111u dana\u0161njice i razdoblja Konstantina Velikog i Milanskog edikta, rekao je Kolari\u0107, dodav\u0161i da je kr\u0161\u0107anstvo danas u sukobu sa svjetonazorom suvremenih struktura. Upozorio je da antikr\u0161\u0107anska stajali\u0161ta poprimaju univerzalne kategorije po na\u010delima propalih imperija i totalitaristi\u010dkih politi\u010dkih sustava koje je povijest pregazila, a s predznakom globalizacije, moderne demokracije i neoliberalisti\u010dkih ekonomskih sustava kucaju na parlamente, vlade i obitelji.<\/p>\n

\u00a0 Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

\u201eCrkva ne \u017eivi odvojeno od vremena, Crkva ulazi u vrijeme i tako postaje vremenskim fenomenom. Crkva se, iako vremenski situirana, …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11154"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11154"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11154\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11157,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11154\/revisions\/11157"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11154"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11154"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11154"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}