{"id":11072,"date":"2013-10-15T13:19:52","date_gmt":"2013-10-15T12:19:52","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11072"},"modified":"2013-10-15T13:19:52","modified_gmt":"2013-10-15T12:19:52","slug":"susret-u-dijalogu-hr-a-zadarski-nadbiskup-zelimir-puljic-predsjednik-hbk-1","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=11072","title":{"rendered":"\u201eSUSRET U DIJALOGU\u201c HR-a: ZADARSKI NADBISKUP \u017dELIMIR PULJI\u0106, PREDSJEDNIK HBK (1.)"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Crkva se bori da u ovom svijetu bude suradnik, sugovornik, a ne suparnik – istaknuo je predsjednik HBK, zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, u emisiji \u201eSusret u dijalogu\u201c Prvog programa Hrvatskog radija u ponedjeljak 14. listopada, u kojoj je komentirao niz pitanja o ulozi i mjestu Crkve u dru\u0161tvu. U tri nastavka donosimo sadr\u017eaj poruka predsjednika glavnog tijela hrvatskih biskupa o \u0161irokom spektru tema u hrvatskom dru\u0161tvu, a zapo\u010dinjemo Pulji\u0107evim komentarima najaktualnijih doga\u0111aja u domovini.<\/p>\n

\u00a01. O postavljanju \u0107irili\u010dnih natpisa u Vukovaru <\/strong><\/p>\n

<\/strong>\u0106irilica je kulturno blago, treba po\u0161tovati da je netko cijeni kao svoje i to ne treba omalova\u017eavati, ka\u017ee mons. Pulji\u0107 te isti\u010de: \u201eAli, u Vukovaru je osobita situacija, branitelji u toj akciji to povezuju s onim \u0161to je bilo prije dvadeset godina i sasvim je razumljivo. Tu zaista treba opreza, razumijevanja i tolerancije, rekao bih, uva\u017eavanja takvih zahtjeva – ne da se nije\u010de nekome pravo. Nije lako sada biti u Vukovaru, a pro\u017eivljavate ovu napetost. Ne bih dao force i snage onima koji \u017eele ponovno zavaditi pa vladati\u201c. Nadbiskup nagla\u0161ava da u tom slu\u010daju \u201ezaista treba uva\u017eiti i zahtjeve branitelja\u201c. Zakon se ne mo\u017ee stavljati u pitanje, ali se, poput prijedloga franjevaca, mo\u017ee odgoditi. Situacija se mora smiriti pa je rje\u0161avati u nekim odre\u0111enim okolnostima.<\/p>\n

2. Podr\u0161ka inicijativi ‘U ime obitelji’<\/strong><\/p>\n

<\/strong>Sve vjerske zajednice na svom skorom me\u0111ureligijskom susretu opet \u0107e se o\u010ditovati o o\u010duvanju braka i obitelji u Hrvatskoj. \u201eOstajemo kod na\u010delnog stava radi \u010dega smo dali podr\u0161ku onima koji su tu inicijativu pokrenuli\u201c isti\u010de mons. Pulji\u0107. Ta inicijativa priznaje sadr\u017eaj kr\u0161\u0107anske antropologije i filozofije zapisan na prvim stranicama Biblije – Kad je Bog stvorio \u010dovjeka, stvorio je mu\u0161ko i \u017eensko. \u201eZbog toga smo tu ne samo mi, nego i sve vjerske zajednice, jer se antropologija u tom pogledu sla\u017ee. Nemamo nikakvih informacija kad \u0107e referendum biti, ali je bitno da se ta inicijativa sla\u017ee s kr\u0161\u0107anskim nazorom o \u010dovjeku, s kr\u0161\u0107anskom antropologijom koju su podr\u017eale i druge vjerske zajednice\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

3. Susret predsjednika Josipovi\u0107a i pape Franje u Vatikanu <\/strong><\/p>\n

Papin posjet Hrvatskoj na\u010delno je mogu\u0107, ka\u017ee mons. Pulji\u0107. Papa je kao poglavar Crkve rado vi\u0111en u svakom dijelu Zemlje, no papi Franje, kao Ivanu Pavlu II., nije velika \u017eelja putovati svijetom. \u201eOn se odmah kad je bio izabran za papu predstavio najprije kao biskup Rima, a onda papa. Dakle, \u010dini se da mu je prioritet biti nazo\u010dan u Vje\u010dnom gradu, ali ako bude trebalo negdje i\u0107i, on \u0107e to rado u\u010diniti. Tako je u Brazilu preuzeo obvezu na Me\u0111unarodnom susretu mladih. Po\u0161ao je i na jug Italije kako bi podijelio nevolju s useljenicima stradalima kod Lampeduse. Dakle, nije on zatvoren putovanjima, ali ja bih se usudio prognozirati da ne\u0107e previ\u0161e putovati\u201c ka\u017ee nadbiskup Pulji\u0107.<\/p>\n

4. Suradnja Crkve i dr\u017eave u Hrvatskoj, glede konstatacije da su odnosi dobri <\/strong><\/p>\n

Predstavnici Vatikana i hrvatski predsjednik Ivo Josipovi\u0107 slo\u017eili su se da na tom podru\u010dju nema nekih velikih problema i da se Ugovori provode. \u201eUgovori su sredstvo i pomo\u0107 da se na zdrave noge postave odnosi izme\u0111u Crkve i dru\u0161tva, odnosno dr\u017eave. Katoli\u010dka Crkva je jedina vjerska zajednica koja uz vjerske elemente ima i dr\u017eavu. Vatikan je dr\u017eava i kao dr\u017eava je priznat u me\u0111unarodnom kontekstu. Kao dr\u017eava zastupa sve prerogative jedne dr\u017eave. Zahvaljuju\u0107i toj dr\u017eavnosti, sa svjetskim dr\u017eavama uspostavlja odre\u0111ene odnose i ugovore po kojima \u017eeli na zdrave noge staviti odnos Crkve u odre\u0111enom dru\u0161tvu i dr\u017eavi\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107. Za vrijeme predsjednika Tu\u0111mana sklopljena su \u010detiri ugovora koja su definirala najbitnije elemente odnosa Crkve u dru\u0161tvu. Nadbiskup je netom sudjelovao na me\u0111unarodnom susretu u Bratislavi o temi \u201eEuropa izme\u0111u lai\u010dnosti i laicizma\u201c. \u201eTo zna\u010di da postoje odre\u0111ena mi\u0161ljenja, stremljenja, nastojanja u politi\u010dkom i op\u0107em mnijenju da Crkvi nije mjesto u dru\u0161tvu, da Crkvu treba ponovno, kao u vrijeme ideolo\u0161kog sustava komunizma, stjerati u sakristiju. Ona nema \u0161to tra\u017eiti u odgoju, medijima, u javnosti. Nego je treba staviti u zale\u0111e, sakristiju, a druga je krajnost ignorirati je. Kad se govori o Ugovorima, onda se dru\u0161tvo slo\u017eilo da je Crkva jedna javnost, javna institucija kojoj treba dati prostor u dru\u0161tvu i vrednovati njen doprinos. To nije politi\u010dki ni ekonomski, ali je sveop\u0107i vrijedan doprinos koji dru\u0161tvo priznaje. Tim Ugovorima to je hrvatska dr\u017eava u\u010dinila u dogovoru s dr\u017eavom Vatikan, Svetom Stolicom, koji su rezultirali s ta \u010detiri ugovora za koja su, kao \u0161to ste \u010duli, predsjednik na\u0161e Republike i dr\u017eavni tajnik u Svetoj Stolici konstatirali da ti Ugovori funkcioniraju i da nema nekih alarmantnih stvari o kojima treba diskutirati\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

5. Je li suradnja Katoli\u010dke Crkve i aktualne Vlade optere\u0107ena lo\u0161om komunikacijom? <\/strong><\/p>\n

Problem komunikacije je dvozna\u010dan. On nije jednosmjeran, na njega utje\u010du i mediji i puno doprinose ili ne takvoj stvarnosti, smatra nadbiskup. \u201eCrkvi je zaista stalo do dobrih odnosa, do dijaloga, razgovora, do stvaranja opu\u0161tene atmosfere, jer samo se u takvoj atmosferi mo\u017ee zajedni\u010dki raditi na op\u0107e dobro. Doga\u0111aju se odre\u0111ene stvari, da se izvadi jedan isje\u010dak iz doga\u0111aja pa se nametne kao da je to op\u0107e stanje. Potvrdio bih ono \u0161to je rekao i predsjednik u Vatikanu da su stvari, op\u0107enito gledano, prili\u010dno normalne. A ima odre\u0111enih trenutaka i situacija u kojima bi se zahtijevala ve\u0107a anga\u017eiranost i br\u017ee rje\u0161avanje nekih stvari. U tom kontekstu, kao i kod svih drugih institucija, i ovdje ponekad neke stvari kasne, nekada se prenaglasi odre\u0111eni element, odre\u0111eni doga\u0111aj, odre\u0111eni, nazovimo ga tako, incident, i onda se poop\u0107i. U tom pogledu potrebno nam je i odre\u0111eno razumijevanje za neke stvari i odre\u0111ena jasno\u0107a. To jest, ima ljudi koji smatraju da bi Crkva trebala \u0161utjeti, povu\u0107i se u sakristiju, ima ljudi koji se bore protiv vjeronauka u \u0161koli, ima ljudi koji smatraju \u0161to \u0107e Crkva na televiziji. Dakle, uvijek ima tih nekih elemenata, pro\u010ditajte neke portale, gdje sve stavljaju u pitanje. U takvim situacijama dobro do\u0111e ponovno se vratiti tim Ugovorima koji zastupaju duh tolerancije, razumijevanja i uva\u017eavanja. Samo tako se mo\u017ee i\u0107i naprijed\u201c poru\u010duje mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

6. O Komisiji HBK za odnose s dr\u017eavom <\/strong><\/p>\n

<\/strong>Mje\u0161ovitu komisiju \u010dine predstavnici dr\u017eavnih institucija na \u010delu s ministrom pravosu\u0111a RH Orsatom Miljeni\u0107em i predstavnici Crkve predvo\u0111eni kardinalom Josipom Bozani\u0107em. Oni se sastaju po potrebi, mogli bi se sastajati i mjese\u010dno, ka\u017ee nadbiskup, po na\u010delu: Kad postoje predmeti koje treba rje\u0161avati, re\u0107i, Imamo ove premete, treba rje\u0161avati, sastanimo se, rje\u0161avajmo. Na tim sastancima trebalo bi se raspravljati o samim Ugovorima. \u201eNeki put su paragrafi, mo\u017eda \u0107u prestrogo re\u0107i, mrtvo slovo na papiru. Dakle, oni su radi toga formulirani i sklopljeni da bi bili \u017eivi, da bi funkcionirali. To mo\u017ee biti pitanje odgoja, pitanje materijalnog, povrata imovine, sada aktualno pitanje Vojnog ordinarijata. Ima dosta stvari od zajedni\u010dkog interesa i ako negdje ne\u0161to zapinje ili se ne rje\u0161ava ili se krivo shva\u0107a, ta Komisija to poku\u0161ava staviti na zdrave noge i re\u0107i ‘Ovdje Ugovor ka\u017ee to i to’. Mo\u017ee biti i pitanje razli\u010ditog tuma\u010denja Ugovora, kad je paragraf tako formuliran da ga mo\u017eete ovako i onako shvatiti, onda treba netko tre\u0107i protuma\u010diti\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

7. Nepo\u0161tivanje Ugovora u podru\u010dju Vojnog ordinarijata?<\/strong><\/p>\n

\u201eMislim da Komisija o tome temeljito razgovara, ima nekih stvari koje nisu veliki problem, neke stvari zaista treba rje\u0161avati. U tom kontekstu Vojni ordinarijat nije u pitanju, kao \u0161to su neki govorili, nego, mo\u017eda u kontekstu racionalizacije. Zna\u010di, smanjenje broja ljudi u Vojnom ordinarijatu, upitala je <\/strong>urednica emisije Bla\u017eenka Jan\u010di\u0107: \u201e<\/strong>To \u0107e biti jedna od tema, siguran sam, jer za razliku od vremena kad je Vojni ordinarijat osnovan, Hrvatska nema vi\u0161e toliko vojske koliko je onda imala. Dakle, zahtjevi su umanjeni, prema tome, morat \u0107e se komisije u tom pogledu suglasiti i realno procijeniti \u0161to treba u\u010diniti, \u0161to mijenjati, \u0161to dopunjavati\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

8. Treba li Crkva dati zalo\u017eno pravo dr\u017eavi nad crkvama-spomenicima kulture?<\/strong><\/p>\n

Iz Ugovora o suradnji na podru\u010dju kulture i obrazovanja proiza\u0161le su i neke obveze dr\u017eave o o\u010duvanju crkava koje su spomenici kulture. Nedavno su \u017eupnici koji se brinu o takvim crkvama od Ministarstva kulture dobili dopis da, ukoliko \u017eele pomo\u0107 Ministarstva za odr\u017eavanje tih spomenika kulture, moraju dati dr\u017eavi zalo\u017eno pravo.<\/p>\n

Mons. Pulji\u0107 isti\u010de da je to stav opreza vlasti u demokratskom sustavu gdje se od Ministarstva mo\u017ee dobiti novac za obnovu dvorca koji je ne\u010dije vlasni\u0161tvo, a potom ga se proda. To je odluka u kontekstu tretmana obnove ne samo sakralnih objekata, nego uop\u0107e objekata od kulturne vrijednosti, a vlasni\u0161tvo su privatnika i institucija. \u201eJasno da je dr\u017eava zauzela jedan stav opreznosti… Ako se smijem ovdje usuditi tuma\u010diti radi \u010dega je to zalo\u017eno pravo uvedeno? Uvedeno je radi toga da se za\u0161titi mogu\u0107nost manipulacije ulo\u017eenim sredstvima koje dr\u017eava daje. Mi smo reagirali na taj dopis, na taj stav i u razgovoru smo s Ministarstvom. \u0160to se ti\u010de sakralnih objekata koji podlije\u017eu takvoj opasnosti otu\u0111enja, mislim da \u0107emo na pozitivan na\u010din rije\u0161iti da sakralni objekti ne\u0107e biti podlo\u017eni takvom zalo\u017enom pravu. Istina, dr\u017eava ima pravo \u0161tititi svoje ulaganje da ne bi bilo manipulacije. U tom pogledu mi jesmo reagirali na taj dopis, \u017eupnici su sigurno bili zbunjeni kad su ga dobili. Naime, kad se radi o crkvenoj imovini, kada prelazi odre\u0111enu sumu, onda je obveza \u017eupnika, biskupa i svake pravne crkvene osobe za to dobiti dopu\u0161tenje od ve\u0107ih. To zna\u010di, ako prelazi odre\u0111enu sumu, Crkva i ako netko zala\u017ee pravo, moraju dobiti dopu\u0161tenje od Vatikana. Dakle, Vatikan ima pravo. U raznim slu\u010dajevima diljem svijeta povrijedilo se upravo to pravo. Biskupi ili pojedini provincijali su preuzeli na sebe odgovornost i onda su bili opomenuti, \u010dak ka\u017enjeni, jer se nisu po\u0161tivala ta pravila. U tom kontekstu, to zalo\u017eno pravo se malo komplicira i doministru sam nedavno to izlo\u017eio. On je shvatio i mislim da \u0107e u tom kontekstu to biti pozitivno rije\u0161eno\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

Na pitanje novinarke Jan\u010di\u0107 jesu li trebali to iskomunicirati prije nego \u0161to su \u017eupnici dobili ugovore za potpis, mons. Pulji\u0107 ka\u017ee: \u201eNismo znali da se taj zakon sprema. Ne pratimo mi sve zakone. Ali sada nije pitanje prije ili poslije, nego je pitanje rje\u0161avanja tog elementa koji stvara odre\u0111ene probleme. Ali, shva\u0107am i logiku zakonodavca koji je htio za\u0161tititi ulo\u017eena sredstva u odr\u017eavanje spomenika kulture\u201c.<\/p>\n

9. Je li nu\u017eno da Ugovori iz podru\u010dja obrazovanja i kulture jam\u010de promicanje kr\u0161\u0107anske etike u obrazovanju?<\/strong><\/p>\n

\u201eCrkva nije privatna institucija, ona je javna institucija i ima pravo, zato je sklopila ugovore, zastupati svoje principe, ideolo\u0161ka na\u010dela. I ne samo to, nego ima pravo i podr\u017eavati one koji to tra\u017ee, kad se radi o odgoju. Dakle, roditelji imaju svoja prava, pravo birati odgoj, paziti da im djeca primaju odgoj kakav oni \u017eele. Tu su odre\u0111ena prava koja Crkva podr\u017eava i zastupa\u201c.<\/p>\n

10. Veliki interes za katoli\u010dke \u0161kole u \u010dije osnivanje Crkva sve hrabrije ulazi <\/strong><\/p>\n

Shodno pravima i zahtjevima roditelja, Crkva podr\u017eava takva prava i zauzima se da se njihova prava ostvare. \u201eMi smo zaista u zadnje vrijeme stavili malo ve\u0107i naglasak na taj problem jer nemamo katoli\u010dkih \u0161kola osim desetak srednjih. Nemamo osmogodi\u0161njih \u0161kola, imamo ne\u0161to malo dje\u010djih vrti\u0107a, a to je sastavni dio poslanja Crkve. Ona nije samo institucija koja navije\u0161ta Bo\u017eju Rije\u010d i dijeli svete tajne, nego je i institucija za odgoj, ona odgaja. A odgajati mo\u017ee samo ako posjeduje takve institucije. U tom duhu, sasvim je opravdana te\u017enja i \u017eelja mnogih da se takve institucije stvaraju. Ugovor koji je Vatikan s hrvatskom dr\u017eavom sklopio imaju upravo tu mogu\u0107nost i daju to pravo Crkvi da osniva \u0161kole na svim razinama i u svim mjestima gdje je mogu\u0107e. \u0160to se ti\u010de financijskog dijela, tu je dogovor da Crkva ne\u0107e tra\u017eiti sve gratis, sudjeluje i ona, zavisi kako koja op\u0107ina, grad, \u017eupanija i Ministarstvo tako\u0111er\u201c ka\u017ee nadbiskup.<\/p>\n

11. Problemi s financiranjem katoli\u010dkih vrti\u0107a\u00a0 <\/strong><\/p>\n

\u201eCrkva je jako zainteresirana i za dje\u010dje vrti\u0107e, jer na taj na\u010din izlazimo i u susret ljudima, izlazimo u susret op\u0107em dobru. Crkva nije samo zajednica u kojoj se moli i tuma\u010di Bo\u017eja Rije\u010d, nego ljudima se izlazi u susret, poma\u017ee im se koliko se mo\u017ee i na materijalnom planu i u tom pogledu tra\u017ee se i sponzori. Crkva zaista \u017eeli biti subjekt povijesnih zbivanja, osobito u vremenu u kojem ta mogu\u0107nost postoji. Znamo da se u pro\u0161lom sustavu to nije smjelo, to je bilo \u010dak i zabranjeno\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107. Sje\u0107a se, dok je bio rektor Bogoslovije u Sarajevu, podr\u017eali su mostarskog biskupa mons. Pavla \u017dani\u0107a da otvori katehetski institut za odgoj laika u Mostaru. Kao \u0161kola rado su prihvatili biti pokrovitelji, dati svoje profesore na raspolaganje i sve\u010dano su to i otvorili. Nakon par dana do\u0161la je izri\u010dita zabrana iz Centralnog komiteta \u2013 Crkva se ne smije time baviti. \u201eHo\u0107u re\u0107i, u vremenu demokracije u kojem se obostrano uva\u017eavanje pokazuje na planu odnosa dr\u017eave sa Svetom Stolicom i na unutarnjem planu, Crkva uistinu poku\u0161ava biti od pomo\u0107i ljudima, od pomo\u0107i u odre\u0111enim problemima i od pomo\u0107i odre\u0111enim planovima. \u017deli sudjelovati kao subjekt povijesnog zbivanja, ali u \u0161irenju i stvaranju op\u0107eg dobra\u201c poru\u010duje mons. \u017delimir Pulji\u0107, predsjednik HBK. (www.laudato.hr)<\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Crkva se bori da u ovom svijetu bude suradnik, sugovornik, a ne suparnik – istaknuo je predsjednik HBK, zadarski nadbiskup …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11072"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=11072"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11072\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":11074,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/11072\/revisions\/11074"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=11072"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=11072"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=11072"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}