{"id":10675,"date":"2013-07-05T16:28:18","date_gmt":"2013-07-05T15:28:18","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=10675"},"modified":"2013-07-05T16:28:18","modified_gmt":"2013-07-05T15:28:18","slug":"predsjednik-hbk-zelimir-puljic-o-ulasku-hrvatske-u-europsku-uniju","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=10675","title":{"rendered":"PREDSJEDNIK HBK \u017dELIMIR PULJI\u0106 O ULASKU HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU"},"content":{"rendered":"

\"\"<\/a>Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 kao predsjednik HBK sudjelovao je na sve\u010danosti u Zagrebu povodom ulaska Hrvatske u EU te se izjasnio o zna\u010denju tog doga\u0111aja za na\u0161u zemlju i narod. \u201eCrkva to do\u017eivljava kao ostvarenje sna bl. Ivana Pavla II. koji je tome najvi\u0161e doprinio iz svijeta Crkve, kao i politi\u010dara katolika koji su taj proces po\u010deli. Hrvatska dr\u017eava i narod kao aktivni \u010dlanovi ve\u0107e zajednice imaju \u0161ansu boriti se i izboriti za zajedni\u010dke programe\u201c ka\u017ee mons. Pulji\u0107. Isti\u010de da Hrvatske kao kulturalne, politi\u010dke i dru\u0161tvene narodne stvarnosti ne bi bilo da nije bilo Crkve. Crkva je sastavni dio njenog rasta, po\u010detka i hrvatskog ponovnog osvajanja prostora slobode. Mons. Pulji\u0107 podsje\u0107a da su hrvatski biskupi 2010. g. uputili Pismo povodom pristupnih pregovora za ulazak Hrvatske u EU i isti\u010de pozitivnost potrebnu podr\u0161ke u europskoj asocijaciji.<\/p>\n

EU \u2013 faktor stabilnosti <\/strong><\/p>\n

\u201eOkvir ujedinjene Europe prisiljava narode da budu slo\u017eni. Koliko toliko. Nije to lako. Ali ako su uspostavljena neka pravila, ako postoje zakoni i propisi koje svi moraju slijediti, to treba po\u0161tovati. Vodi se afera oko uhidbenog naloga. Ali ako su se europski narodi slo\u017eili da nema za\u0161ti\u0107enih i da je svaka dr\u017eava du\u017ena isporu\u010diti ljude, nema vi\u0161e azila jer si neke druge ideologije. To je pozitivno. Dakle, ne smije se vi\u0161e nitko nadati dobru, ako je \u010dinio zlo. U tom kontekstu Europa je dobra, kao organizacija, dobra je po zakonima, nekim usmjerenjima\u201c rekao je nadbiskup Pulji\u0107. Uniju smatra faktorom stabilnosti za hrvatsku zemlju koja je u povijesti pre\u017eivjela mnoga stradanja. \u201eGledaju\u0107i pojedine narode u Europi, opa\u017ea se velika razlika izme\u0111u njih i Hrvatske. No drugi nisu ratovali sto godina, a Hrvatska je u samo pedeset godina pro\u017eivjela tri velika rata. Druge zemlje nisu gubile ljude, nisu se uni\u0161tavale. Zemlje koje su bile po\u0161te\u0111ene ratnih nevolja su u prednosti. Ako Europa po\u017eivi jo\u0161 pedeset godina u miru, nisam pesimist. Ali peismist sam ako se stavi naglasak samo na ekonomiju, a ne uzme \u010ditav spektar ljudskog \u017eivota. I ako se stavi naglasak samo na tvornice. Ima i drugih sektora koje treba forsirati. Netko treba zaustaviti odvla\u010denja ljudi s njihovih oranica, polja, mora. To nije budu\u0107nost Hrvatske. Treba strategija ravnomjernosti, zadr\u017eavanja ljudi na mjestima gdje jesu\u201c smatra nadbiskup.<\/p>\n

Pre\u0161u\u0107ene zasluge Tu\u0111mana<\/strong><\/p>\n

Nadbiskup isti\u010de zasluge prvog hrvatskog predsjednika dr. Franje Tu\u0111mana koji nije spomenut na sve\u010danosti ulaska Hrvatske u EU. \u201e\u017dao mi je da se nije na\u0161lo prostora i vremena da ga se spomene. On u nekim europskim politi\u010dkim krugovima ne u\u017eiva neki ugled jer je stavio veliki naglasak na narodnu slobodu, narodnu neovisnost. To mnogi nadrieuropljani ne shva\u0107aju. Mi smo bili ugro\u017eeni. Mi bez slobode nismo mogli disati. Hvala Bogu da smo imali Tu\u0111mana. Tu se neke stvari mije\u0161aju. Postoji i neka nivelacija koja ide prema tome da se ka\u017ee kako su svi jednako krivi i jednako zaslu\u017eni. Ili nisu zaslu\u017eni. Pa se stavlja na isti nivo i one koji su bili u drugim dr\u017eavama i drugim republikama Jugoslavije. To je lo\u0161e, nije dobro, povijesno gledano\u201c upozorio je zadarski nadbiskup.<\/p>\n

Lisabonski sporazumi \u2013 du\u017enost konzultacije s Crkvom<\/strong><\/p>\n

Crkva je u Europi uspostavila odnose s dr\u017eavama da se zna \u0161to se od nje o\u010dekuje. \u201eU zemljama EU Crkva sve vi\u0161e di\u017ee glas. Crkva je jaka kao moralna snaga, kriti\u010dka svijest. Crkva nije parlament niti \u0107emo i\u0107i u parlament. Mi smo bo\u017eanska institucija koja je za narod, s narodom i pred svakim dru\u0161tvom, u svakom vremenu, brani ljudska prava. Jer osje\u0107a kako se u novoj zajednici europskih naroda izgra\u0111uje dru\u0161tvo bez Boga. Mi ne silimo parlamentarce da idu u crkvu, da vjeruju. Ali tra\u017eimo da se kao zauzeti ljudi zauzimaju za vjernike. Ne mo\u017ee se vjernika ignorirati, odstraniti. Dapa\u010de! I u dono\u0161enju zakona, oni su du\u017eni prema sklopljenim Lisabonskim sporazumima kao parlamentarci i kao zauzeta politi\u010dka tijela konzultirati i Crkve. To je veliki korak. Oni mogu izglasavati zakone, ali to ne zna\u010di da \u0107e Crkva \u0161utjeti ako se ne\u0161to neprirodno progla\u0161ava zakonom\u201c rekao je nadbiskup, podsjetiv\u0161i na rije\u010d bl. Ivana Pavla II.: ‘\u010covjek kao slobodno bi\u0107e mo\u017ee stvoriti dru\u0161tvo bez Boga, ali znajte da \u0107e takvo dru\u0161tvo biti protiv \u010dovjeka’. \u201eMi smo pro\u017eivjeli to dru\u0161tvo komunisti\u010dke ideologije koje se na\u017ealost jo\u0161 uvijek pojavljuje u svojim bla\u017eim ili ja\u010dim izdanjima – kao da mu Bog smeta ili ima krivu sliku o Bogu. Ne tjeramo da svi ljudi moraju vjerovati. Ali ne mo\u017eemo prihvatiti da dru\u0161tvo stvara zakone i paradigme u kojima \u0107e se Boga prekri\u017eiti. U tom kontekstu, pravno gledano, moramo pohvaliti hrvatsko dru\u0161tvo koje je s te strane, zahvaljuju\u0107i ugovorima koje je sklopilo s Katoli\u010dkom Crkvom i drugim vjerskim zajednicama u\u010dinilo tako da je lijepo \u010duti od muslimana koji ka\u017ee kako je muslimansko pitanje najbolje rije\u0161eno u Hrvatskoj. Jednom sam rekao jednom predstavniku islama ‘Volio bih da budete glasnogovornik da tako bude za\u0161ti\u0107en moj brat kr\u0161\u0107anin u Egiptu, Siriji i drugim arapskim zemljama gdje pro\u017eivljavaju, da ga branite. To je pravo. Da dru\u0161tvo prepozna svoje gra\u0111ane ne samo po pla\u0107anju poreza, nego i po dimenziji vjerovanja. Dati mogu\u0107nost ljudima koji vjeruju u Boga da budu autenti\u010dni i slobodni\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Pribojava se isklju\u010divog naglaska na ekonomiju u Uniji, koje mo\u017ee doprinijeti porastu nezadovljstva, ako ako se ne upletu i drugi elementi: kulturalni, vjerski, tradicionalni. U tom slu\u010daju, EU mo\u017ee biti oboga\u0107enje. \u201eVolio bih vidjeti takvu Europu \u2013 kao bogatstvo naroda u kojem se svatko osje\u0107a kod ku\u0107e, nije ugro\u017een, doprinosi \u0161to mo\u017ee. Nismo zadovoljni \u0161to se naglasak stavlja na ne\u0161to \u0161to nije neva\u017eno – ekonomija nije neva\u017ena, ali nije najva\u017enija. Ima ne\u0161to va\u017enije. To su isticali pape Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. – kr\u0161\u0107anske korijene i Europu koja je iz toga nikla\u201c rekao je mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

Europu su stvarala sveti\u0161ta<\/strong><\/p>\n

\u201eSveti\u0161ta su bila mjesta gdje su se ljudi globalizirali. Sveti\u0161ta su bila mjesta u kojima su se razli\u010diti narodi okupljali i tu se osje\u0107ali \u010dlanovima jednog naroda, jedne Crkve. Bl. Ivan Pavao II. je iz sveti\u0161ta povi\u0161enim glasom i pogledom uzviknuo: ‘Iz sveti\u0161ta Santiago de Compostela vi\u010dem tebi, stara Europo, prona\u0111i svoje korijene, budi svoja!’\u201c. Crkva je od po\u010detka otvorena globalizaciji, ka\u017ee mons. Pulji\u0107. \u201eAko je itko poku\u0161ao globalizirati europsko i svjetsko i dru\u0161tvo, to je Katoli\u010dka Crkva. Bilo je posebno biti katolik i kad nije bilo Europske unije. Kad katolik do\u0111e u Ameriku, Australiju, Afriku, europske dr\u017eave, on se svugdje osje\u0107a kod ku\u0107e, kad sretne svog brata katolika. Kad slu\u017eim misu u Njema\u010dkoj, Engleskoj, Francuskoj, ja sam kod ku\u0107e. Nemam osje\u0107aj da sam stranac. U Crkvi nema stranaca\u201c isti\u010de mons. Pulji\u0107.<\/p>\n

Laicizam \u2013 ne, lai\u010dnost – da<\/strong><\/p>\n

Zaklju\u010dno je rekao da je kao predsjednik HBK dobio poziv za zasjedanje europskih biskupskih konferencija u Bratislavi ovog listopada. Naziv glavne teme je ‘Laicizam i lai\u010dnost’. \u201eImamo sve vi\u0161e pojava tzv. laicizma, a zna\u010di isklju\u010divost vjernika, Boga, Crkve. To nam ne treba. Za razliku od zdrave lai\u010dnosti koju je Crkva prihvatila, s njom se slo\u017eila i podr\u017eava je \u2013 zna\u010di da Crkva i dr\u017eava imaju odnos u kojem Crkva uva\u017eava lai\u010dnost dr\u017eave, organizacija. Crkva se ne mije\u0161a u politiku, strategiju, ekonomiju. Ona podr\u017eava lai\u010dnost dru\u0161tva i dr\u017eave. Ali se pla\u0161i laicizma jer laicizam isklju\u010duje religiju, vjeru, Crkvu, Boga. Takav laicizam mogao bi ugroziti zdravo dru\u0161tvo ujedinjene Europe\u201c zaklju\u010dio je nadbiskup Pulji\u0107, predsjednik HBK.<\/p>\n

\n

Ines Grbi\u0107<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

Zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107 kao predsjednik HBK sudjelovao je na sve\u010danosti u Zagrebu povodom ulaska Hrvatske u EU te se …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10675"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10675"}],"version-history":[{"count":1,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10675\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10677,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10675\/revisions\/10677"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10675"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10675"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10675"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}