1. Slavimo blagdan svetog Antuna za\u0161titnika ove \u017eupe i to u Godini vjere koju je umirovljeni Papa Benedikt XVI. proglasio u listopadu pro\u0161le godine. Zborna molitva veli kako je on ‘znameniti propovjednik i zagovornik u potrebama’, pa molimo da njegovom pomo\u0107u i mi kr\u0161\u0107anski \u017eivimo, te u isku\u0161enjima osje\u0107amo Bo\u017eju, o\u010dinsku ruku’. U kontekstu ove molitve i Godine vjere name\u0107u nam se i dva pitanja na koja bismo htjeli \u010duti i odgovore. Ponajprije koji su povodi i razlozi bili da je progla\u0161ena Godina vjere? Zatim koja je uloga Bo\u017ejih ugodnika koje Crkva \u010dasti na oltaru? Imaju\u0107i u vidu njihovo zna\u010denje u povijesti spasenja pitamo se \u0161to oni poru\u010duju dana\u0161njem \u010dovjeku?\u00a0 Uobi\u010dajilo se da se godine slavi kao obljetnicu ne\u010dega ili nekoga. U prigodi 1900. obljetnice mu\u010deni\u010dke smrti sv. Petra i sv. Pavla u Rimu Crkva je 1967. slavila ‘Godinu vjere’. Prije tri godine obilje\u017eili smo ‘Sve\u0107eni\u010dku godinu’ u povodu 150. obljetnice smrti ar\u0161koga \u017eupnika sv. Ivana Marije Vianneya.<\/p>\n
Apostolskim pismom, ‘Vrata vjere’, papa Benedikt XVI. je htio obilje\u017eiti dva va\u017ena doga\u0111aja: 50.-tu obljetnicu po\u010detka Drugog Vatikanskog sabora i 20.-tu obljetnicu izlaska Katekizma Katoli\u010dke Crkve. I po\u017eelio je neka ovo razdoblje bude prigoda vjernicima da ponovno otkriju sadr\u017eaj vjere koju ispovijedaju i slave. U sklopu trogodi\u0161ta mi smo u Nadbiskupiji ove godine obra\u0111ivali Vjerovanje prema Katekizmu Katoli\u010dke Crkve, kao i otajstvo Crkve s njezinim poslanjem i misijskom djelatno\u0161\u0107u’.<\/p>\n
2. Kako nam u na\u0161em vjerni\u010dkom hodu mogu pomo\u0107i sveti Bo\u017eji odabranici? Koja je njihova uloga? Njihova slu\u017eba i uloga je vi\u0161estruka. Iako su \u017eivjeli davno, oni su uvijek suvremeni i izazovni. I za svetog Antu velimo da je suvremeni svetac. Kako po svojoj poruci, tako i po svom opredjeljenju za Boga; posebice pak po svom o\u0161troumnom uo\u010davanju proma\u0161aja svojih suvremenika i jasno\u0107i moralnih i kr\u0161\u0107anskih na\u010dela koje je izlagao u svojim propovijedima. Posebice mu je bila draga Pavlova poslanica Rimljanima koju zovu i ‘katedrom vjere’ i prvim ‘teolo\u0161kim sustavom’. U njoj, naime, Pavao prijeti ‘gnjevom Bo\u017ejim s neba’ zbog bezbo\u017enosti i nepravdi koje \u010dine Rimljani. I tuma\u010di kako su ‘poludjeli u svojim mislima’, a ‘srce njihovo nerazumno potamnjelo’ (Rim 1,21). Kako se to dogodilo? Gdje su uzroci tomu? Obezvrijedili su najve\u0107i dar i tajnu ljudskog \u017eivota, tuma\u010di Pavao. Nemaju vi\u0161e nikakvog po\u0161tovanja, ni stida. Dapa\u010de, sa \u017eivotom se poigravaju i manipuliraju njime. ‘Grade se mudrima (u\u010devnim i znastvenim), a poludjeli su’ (Rim 1,22), nastavlja Pavao, a svoju izopa\u010denost nazivaju ljudskim pravima i dosegom slobode. Njihove \u017eene ‘pretvori\u0161e naravno op\u0107enje u ono \u0161to je protiv naravi’ (Rim 1, 26); tako i mu\u0161karci, ostavljaju\u0107i \u017eene ‘s mu\u0161karcima \u010dine besramne stvari’ (Rim 1, 27). Kao da je ovo Pavao pisao ju\u010der, a ne prije 1950 godina (57.)<\/p>\n
Nije u njegovo doba bilo jo\u0161 ‘Gender ideologije’ koja dokida prirodni mu\u0161ki i \u017eenski spol a stvara novi pojam ‘roda’ (istospolnog, dvospolnog ili transseksualnog). No, Pavao je u pona\u0161anju svojih suvremenika uo\u010dio nemoralnost i neprirodnost takvih usmjerenja koja ru\u0161e naravni moralni zakon. Pa, umjesto naravnog i tradicionalnog ‘roda’, postaju ‘ne\u010duvenim izrodom’ prirode i naravnih zakona. Pavao zaklju\u010duje kad ljudi prihvate izopa\u010denost ljudske naravi, onda se pona\u0161aju po ‘nevaljanom umu i \u010dine \u0161to ne dolikuje’ (Rim 1, 28). Zbog toga su ‘puni nepravde, zlo\u0107e, bludnosti, lakomstva, zavisti, ubojstva, sva\u0111e, lukavstva, podmuklosti, bogomrsci, uvredljivci, oholice, naduti, nepokorni roditeljima (Rim 1, 29-30). Iako znaju Bo\u017eje odredbe, oni \u010dine suprotno i odobravaju svima koji se tako pona\u0161aju.<\/p>\n
3. Nadahnut dr\u017eanjem apostola Pavla i sveti Ante je revno navje\u0161\u0107ivao Bo\u017eju istinu, pozivao na obra\u0107enje, korio i upu\u0107ivao: protiv zala i zabluda svoga vremena. Posebice je bio o\u0161tar protiv lo\u0161ih obi\u010daja i krivovjernog nauka, a to mu je pribavilo naziv ‘malj heretika’. Nije zatvarao o\u010di pred \u010dinjenicom niskog vjersko-moralnog \u017eivota svojih suvremenika: oholost, \u0161krtost, bludnost, lihvarstvo. Nije se umarao isticati va\u017enost krjeposnog kr\u0161\u0107anskog \u017eivota. Tuma\u010dio je zna\u010denje Bo\u017ejih zapovijedi, duh molitve, poniznosti i samozataje. Kao takav on je i danas nadahnu\u0107e suvremenim propovjednicima i vjernicima. Ali, i zagovornik-pomo\u0107nik u vrtlogu brojnih poroka i problema kojima su izlo\u017eeni ljudi koji vjeruju. Pape su ga zbog toga odlikovali naslovom ‘crkvenog nau\u010ditelja’.<\/p>\n
Pavlova upozorenja svojim Rimljanima kao i Antunove propovijedi o ljudskim porocima vrlo su aktualne i danas. Sveti Ante stoga nas poziva ve\u010deras da mu se pridru\u017eimo u borbi za op\u0107e dobro \u010dovjeka i dru\u0161tva. Mo\u017ee li on ra\u010dunati s nama?! Ili mu dolazimo uvijek s nekom svojom ra\u010dunicom i svojim potrebama?! Jesmo li svjesni kako i Bog ima svoja prava koja mu ne smijemo oduzeti? Iako nas je stvorio slobodnima, dao nam je propise i zakone kojih se moramo dr\u017eati, pa dobro \u010diniti,a zlo izbjegavati. Ne \u010dini li vam se da smo kao kr\u0161\u0107ani premalo apostoli i proroci u svijetu brojnih izopa\u010denosti i krivog nau\u010davanja?! Imamo li snage u svom okru\u017eenju govoriti o Isusu kao ‘ugaonom kamenu i sredi\u0161tu svega’? Znamo li u ovom vremenu nejasno\u0107e i pomutnje biti svjedoci, pa neustra\u0161ivo poput svetog\u00a0 Antuna upu\u0107ivati ljude na Isusa, jedinog otkupitelj \u010dovjeka? Osje\u0107aju li potrebu i odgovornost dana\u0161nji roditelji da svojoj djeci poka\u017eu prostore duha i duhovnosti, gdje \u0107e biti sasvim svoji, ‘kod ku\u0107e’?! Znaju li s njima razgovarati i o svetim stvarima i uvoditi ih u liturgiju molitve i slavlje svetih otajstava ili pod utjecajem marksizma i modernizma smatraju da je molitva privatna stvar?! Sveti Ante kao i svi drugi Bo\u017eji ugodnici nisu tako mislili. Sve su \u010dinili da ljudima pomognu otkrivati blago vjere i morala kao bitne \u010dinjenice osobnog i dru\u0161tvenog \u017eivota.<\/p>\n
4. Kao odani \u0161tovatelji svetog Ante, koji se hrane s vrela besmrtnosti i nadahnjuju na rije\u010dima \u017divota, posebice smo pozvani objaviti ljudima da je Krist jedini kadar preobraziti ljudsko srce i u\u010diniti ga dostojnim poziva na koje ih je pozvao. Isto tako pozvani smo odupirati se suvremenim porocima i herezama koje danas vladaju u svijetu, te pomagati ljudima u njihovom tra\u017eenju istine, posebice gledom na njihov osje\u0107aj gubljenja dostojanstva i smisla. Naime, usprkos brojnih deklaracija o ljudskom dostojanstvu i pravima, \u010dovjek je \u010desto obi\u010dan broj. Degradiran je i ostao je bez \u010dvrste upori\u0161ne to\u010dke. Izgubio je strahopo\u0161tovanja pred \u017eivotom i Bo\u017ejim zakonima koje je Gospodin upisao u njegovo srce i u njegovu savjest.<\/p>\n
Me\u0111utim, \u0161tuju\u0107i svece mi ispovijedamo da nam je zakon Evan\u0111elja jedina, prava i cjelovita mudrost \u017eivota. A narod koji se moli svecima, kr\u0161\u0107anski je narod koji se trudi otkloniti sva moderna zavo\u0111enja ljudi koja se doga\u0111aju u suvremenom svijetu: Od manipulacije i ateizacije, do relativizma, indiferentizma, genderizma i svih drugih suvremenih ‘izama’ i zastranjenja. \u0160tovanje i nasljedovanje svetaca javna je aklamacija nadnaravnom, milosnom, evan\u0111eoskom i crkvenom kr\u0161\u0107anstvu. Ona je potvrda onoga \u0161to su stolje\u0107ima ispovijedali i prakticirali na\u0161i o\u010devi jer su bili sigurni da su sveci Bo\u017eji miljenici, mo\u0107ni zagovornici i dragi za\u0161titnici. U tom duhu i ja vas ve\u010deras pozivam i poti\u010dem, dragi o\u010devi i majke, stari i mladi, djeco i odrasli: Budite vjerni na\u0161im obi\u010dajima i vjerni\u010dkoj praksi koja se prepoznaje u onom ninskom geslu: ‘Hrvatska katoli\u010dka obitelj dnevno moli i nedjeljom Misu slavi’. Po\u0161tujte \u017eivot i sve \u0161to je Gospodin upisao u zakonima va\u0161eg srca i savjesti. Dru\u017eite se s Isusom, jer on je jedini otkupitelj \u010dovjeka. Nema pod nebom drugog imena dana ljudima po kojem se mo\u017eemo spasiti, osim imena Isusa Krista (Dj 4,12). O njemu je onako zanosno i uvjerljivo propovijedao i sveti Ante. Isus, naime, ima odgovore i za va\u0161e probleme i pitanja. On nosi klju\u010deve povijesti. Njegova su vremena i vjekovi. Njemu slava u vijeke vjekova. Amen.<\/p>\n
Mons. \u017delimir Pulji\u0107, nadbiskup<\/p>\n
Smiljevac 13. lipnja 2013.<\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"