{"id":10413,"date":"2013-05-03T15:23:54","date_gmt":"2013-05-03T14:23:54","guid":{"rendered":"http:\/\/www.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=10413"},"modified":"2013-05-07T15:32:45","modified_gmt":"2013-05-07T14:32:45","slug":"predstavljene-monografije-glagoljasko-pucko-crkveno-pjevanje-veli-iz-i-radovin","status":"publish","type":"post","link":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/?p=10413","title":{"rendered":"PREDSTAVLJENE MONOGRAFIJE ‘GLAGOLJA\u0160KO PU\u010cKO CRKVENO PJEVANJE – VELI I\u017d I RADOVIN’"},"content":{"rendered":"

<\/p>\n

<\/p>\n

\"\"<\/a>‘Glagolja\u0161ko pu\u010dko crkveno pjevanje Zadarske nadbiskupije: Veli I\u017e i Radovin’, jedinstvene multimedijske monografije, predstavljene su u \u010detvrtak 2. svibnja u crkvi sv. Donata u Zadru. Knjiga, DVD s dokumentarnim filmom i CD s napjevima, prvi put sustavno donose povijesni razvoj glagolja\u0161kog pjevanja zadarskog kraja te stru\u010dnu etno-muzikolo\u0161ku analizu njegovih napjeva. Priznanje glagoljici kao jedinstvenom fenomenu hrvatske kulture izrazili su predstavlja\u010di etnomuzikolog dr. Jo\u0161ko \u0106aleta, dr. Tvrtko Zebec, ravnatelj Instituta za etnologiju i folkloristiku iz Zagreba i dr. Dragan Nimac, predsjednik Hrvatske udruge \u201cPjevana ba\u0161tina\u201d. Te su ustanove izdale ta vrijedna djela, uz potporu Ministarstva kulture RH, Zadarske \u017eupanije i Grada Zadra. Udruga \u201cPjevana ba\u0161tina\u201d izdala je ve\u0107 \u0161est takvih monografija za \u0160ibensku biskupiju. Sve\u010danost je obogatio impresivni nastup pjeva\u010da iz Velog I\u017ea i Radovina koji je, uz doma\u0107u publiku, privukao i turiste koji su se divili hrvatskoj \u00a0<\/span>tradicijskoj ba\u0161tini. <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>Povlastica Hrvata \u2013 bogoslu\u017eje na narodnom jeziku<\/span><\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

\u201eMonografije su vrijedan kulturni spomenik koji svjedo\u010di koliko je vjera stolje\u0107ima nadahnjivala svekoliku kulturu na\u0161eg naroda i izgra\u0111ivala pokoljenja u njihovom bogoljublju, \u010dovjekoljublju i domoljublju\u201c rekao je zadarski nadbiskup \u017delimir Pulji\u0107, autor predgovora, istaknuv\u0161i da je svaki narod prepoznatljiv po jeziku, pismu, povijesti i prostoru na kojem \u017eivi. \u201eJezik, pismo, religija, povijest i \u017eivotni prostor temeljne su odrednice njegova imena i prezimena. Glagoljica je stolje\u0107ima \u010duvala narav na\u0161eg jezika, od Ba\u0161\u0107anske plo\u010de do glagoljskog Misala iz 1483. g. Njom su bile ispisane svete knjige lekcionara, misala i brevijara, knji\u017eevno-umjetni\u010dki tekstovi pjesama, legendi, romana, apokrifa i mirakula\u201c rekao je mons. Pulji\u0107, spomenuv\u0161i i najstarije pravne spomenike, VinodolskI i Kr\u010dkI zakon. Zadarska nadbiskupija je bila izrazito glagolja\u0161ka jer se u \u017eupama po otocima, uz obalu i u zale\u0111u glagoljalo, a glagolja\u0161i su bili prosvjetitelji naroda. \u010cuvali su nacionalnu svijest ljudi i razumljivim govorom navje\u0161\u0107ivali evan\u0111elje u burnoj povijesti. <\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

Umje\u0161no pro\u017eimanje sakralnog i narodnog, vjere i kulture uspje\u0161no se preto\u010dilo u knjige koje su na\u0161 trajni spomenik i kao svoju prepoznatljivu prtljagu nosimo ih u zajednicu ujedinjene Europe, rekao je nadbiskup. \u201eNe samo prtljagu, nego svoj OIB, svoje prepoznatljivo ime i prezime. Osobita tvorevina takvog pro\u017eimanja sakralnog i narodnog je glagolja\u0161ko pu\u010dko crkveno pjevanje koje je evan\u0111eljem oplemenjivalo vjerni\u010dki i narodni \u017eivot na\u0161ih o\u010deva i stvaralo autenti\u010dnu glazbenu, glagolja\u0161ku kulturu raznolikih napjeva koji prenose povijesnu starinu i glazbeni izraz tradicije brojnih pokoljenja\u201c rekao je mons. Pulji\u0107. Glagolja\u0161ko pu\u010dko crkveno pjevanje spada u narodnu ba\u0161tinu izravno vezanu s inkulturacijom evan\u0111elja u na\u0161u povijest. Nadbiskup je istaknuo jedinstvenu povlasticu, da su se Hrvati kao narod mogli slu\u017eiti obredom Rimske Crkve na svom materinjem, starohrvatskom jeziku. \u201eTo moramo zahvaliti vizionarskom apostolskom zalaganju bra\u0107e sv. \u0106irila i Metoda te naklonosti <\/span>pape Ivana VIII. koji je 879. blagoslovio kneza Branimira i narod Hrvata i tako priznao dr\u017eavu Hrvatsku, a godinu dana kasnije svojim pismom (880.) odobrio bogoslu\u017eje na staroslavenskom, starohrvatskom jeziku\u201c rekao je nadbiskup. Nakon <\/span>vi\u0161e od tisu\u0107u godina Drugi vatikanski sabor usvojio je prijedlog da se u cijeloj Katoli\u010dkoj Crkvi bogoslu\u017eje slavi na narodnim jezicima, kako su se i zalagala bra\u0107a \u0106iril i Metod, suza\u0161titnici Europe. <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0\"\"<\/a><\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\u00a0Dr. Josip Fari\u010di\u0107, prorektor Sveu\u010dili\u0161ta u Zadru, rekao je da te Monografije povezuju oto\u010dni i priobalni dio nadbiskupije u \u010dijoj sredini je Zadar. \u201eKulturna ba\u0161tina je dio identiteta jednog prostora. To nisu samo lijepa klima i zemljopis, nego prostor u kojem su ljudi \u017eivjeli, osiguravali egzistenciju i u kojem su nalazili brojne motive koji su ih nadahnjivali da bi se vinuli u duhovne visine\u201c rekao je Fari\u010di\u0107, dodav\u0161i da se u tome preklapaju tri kruga. Prvi \u010dine stanovnici prostora. Polo\u017eaj Radovina u sjeverozapadnom dijelu Ravnih Kotara nije omogu\u0107avao veliko bogatstvo, ali je omogu\u0107avao dovoljno za dobar \u017eivot, duhovni i kulturni rast. \u201eZahvaljuju\u0107i stanovnicima tih dijelova, mo\u017eemo biti sretni da u tom prostoru postoji \u017eiva rije\u010d, identitet, nematerijalna kulturna ba\u0161tina. UNESCO je prepoznao na\u0161u ba\u0161tinu. Drugi krug je kulturno-znanstveni, \u010dije je sredi\u0161te Sveu\u010dili\u0161te u Zadru iz 1396. g. Prije njega, djelovali su brojni znanstvenici i kulturni djelatnici koji su prou\u010davali bogatu kulturnu ba\u0161tinu\u201c rekao je Fari\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da je kultura tog prostora opstajala usprkos te\u0161ko\u0107ama. Izrazio je priznanje svima koji tradicijsko crkveno pjevanje kao kulturni fenomen prou\u010davaju, bilje\u017ee i stavljaju me\u0111u znanstvena dostignu\u0107a jer je to zalog za budu\u0107nost. Fari\u010di\u0107 je upozorio na depopulaciju tog prostora. Sve je manje izvornih govornika lokalnih narje\u010dja i pjeva\u010da u tim zborovima. Uloga znanstvenika je hodati s izvornim pjeva\u010dima i izvornim govornicima, kako ta ba\u0161tina ne bi bila ukras nego \u017eivi prostor. Tre\u0107i krug koji obuhva\u0107a oba ta je Crkva. \u201eCrkva je sva ta stolje\u0107a bila temeljni \u010dimbenik integracije na\u0161eg hrvatskog bi\u0107a. Uspjela je izdr\u017eati sve sile vremena i najbolje je integrirala prostor priobalja, otoka i zaobalja, \u010dak i u vremenima kad je taj prostor bio razjedinjen razli\u010ditim politi\u010dkim prevlastima. Crkva je povezala realnu i duhovnu geografiju. Bilo bi dobro kad bi oni koji misle o razvoju prostora na svim razinama u svijesti imali te integriraju\u0107e pri\u010de. Svaki dio je jednako vrijedan. Na\u0161a dr\u017eava, \u017eupanija i grad su sna\u017eni koliko je sna\u017ena najudaljenija ku\u0107ica i zaseok na\u0161ih mjesta. Na ovaj na\u010din ne komemoriramo, nego \u010dastimo \u017eivi organizam na\u0161ih otoka i sela. S pogledom iz grada i iz samog tog seoskog prostora\u201c poru\u010dio je Fari\u010di\u0107, istaknuv\u0161i da Sveu\u010dili\u0161te u Zadru \u010dini bitne iskorake u sustavnom istra\u017eivanju tog prostora. <\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>VELI I\u017d<\/span><\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Monografija Veli I\u017e autora Livija Marijana, Veloi\u017eanina, profesora etnologije i filozofije, sadr\u017ei knjigu od 200 stranica, dokumentarni film (DVD) od 55 minuta i tri nosa\u010da zvuka sa 112 napjeva. Na prvom nosa\u010du zvuka su staroslavenska glagolja\u0161ka misa, Ve\u010dernje, blagoslov i pobo\u017enosti, na drugom napjevi kroz crkvenu godinu a na tre\u0107em napjevi Slu\u017ebi za mrtve i stari povijesni snimci. U knjizi je opisana povijest \u017eupe Veli I\u017e, jedne od najstarijih glagolja\u0161kih \u017eupa u Zadarskoj nadbiskupiji koja je dala 140 sve\u0107enika glagolja\u0161a, u 18. st. njih 80; mnogi su bili poznati znanstvenici i kulturni radnici, kao don Bla\u017e Cvitanovi\u0107, glasoviti sakuplja\u010d \u0161koljaka svjetskog glasa, povjesni\u010dar dr. don Ante Strga\u010di\u0107. Veli I\u017e se brzo razvijao brodarstvom i pomorstvom, dostigao je gotovo urbani stupanj razvoja te ima specifi\u010dno glagolja\u0161ko pjevanje jer je u njemu mno\u0161tvo razli\u010ditih napjeva iz raznih povijesnih razdoblja. Uz brojne fotografije, dokumente i povijesne podatke, u knjizi je opisan povijesni razvoj glagolja\u0161kog pjevanja u Velom I\u017eu, glazbena i povijesna analiza napjeva, notni primjeri najkarakteristi\u010dnijih napjeva. Dokumentarni film donosi razgovore s pjeva\u010dima i \u017eupnikom, snimke crkvenih sve\u010danosti i nastupe glagolja\u0161kih\u00a0pjeva\u010da iz Velog I\u017ea na Me\u0111unarodnoj smotri folklora i Pasionskoj ba\u0161tini u Zagrebu, analizu sa\u010duvanih klesanih glagoljskih spomenika, povijesnu i umjetni\u010dku ba\u0161tinu \u017eupne crkve sv. Petra i Pavla. Monografija predstavlja 19 tiskanih glagoljskih misala i \u010dasoslova, rukopisne glagoljice, bratov\u0161tinske knjige, \u0161to je vrlo zahvalna riznica podataka za istra\u017eiva\u010da. Po prvi put dokumentirano prikazuje vrijednu glazbenu ba\u0161tinu glagolja\u0161kog pjevanja na staroslavenskom i hrvatskom jeziku (\u0161\u0107avetu) jedne dalmatinske oto\u010dke \u017eupe. Me\u0111u sa\u010duvanim napjevima su stare melodije iz srednjeg vijeka, one folklornog podrijetla iz 18. st. te podrijetlom iz dalmatinskih katedrala, klapski napjevi, novijeg vi\u0161eglasnog akordskog pjevanja 19. i 20. st. Autor Marijan isti\u010de da se objavljivanje te knjige podudara s 40. obljetnicom smrti Veloi\u017eanina don Vladislava Cvitanovi\u0107a\u00a0 (<\/em>1894.-1973.), jednog od posljednjih glagolja\u0161a u Hrvatskoj. U drugoj polovici 20. st. znanstveno-istra\u017eiva\u010dkim radom u suradnji s Akademijom zadu\u017eio je javnost u podru\u010dju transliteracije i prou\u010davanja glagolja\u0161kih pisanih spomenika.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

\"\"<\/a>RADOVIN<\/span><\/em><\/strong><\/p>\n

 <\/p>\n

Prof. Livio Marijan i dr. Dragan Nimac, autori Monografije \u017eupe Gospe od Zdravlja u Radovinu, na sto stranica donose presjek povijesnog razvoja glagolja\u0161kog pjevanja u tom trusnom podru\u010dju Ravnih kotara gdje se \u017eivot jedva normalizirao u 18. st. i po\u010deo ispo\u010detka nakon odlaska Turaka, osobito od vremena uspostave mira izme\u0111u Venecije i Turaka, kad se u zadarskom zale\u0111u organiziraju naselja i \u017eupe te stabilizira \u017eivot. Zbog druga\u010dijih sociolo\u0161kih i kulturolo\u0161kih uvjeta od oto\u010dkih, tu se glagolja\u0161ko pjevanje razvilo skromnije i na \u017eivom govornom hrvatskom jeziku ‘\u0161\u0107avetu’, u ovisnosti o svjetovnom folklornom glazbenom izrazu tog kraja. Napjevi su sasvim pro\u017eeti folklornim glazbenim obilje\u017ejima. U knjizi je opisan povijesni razvoj crkvenog \u017eivota te male kotarske \u017eupe od 18. st. do danas. Na dva nosa\u010da zvuka su napjevi mise, napjevi kroz godinu i napjevi za pokojne. Dokumentarni film o Radovinu 1960-ih godina prikazuje bogoslu\u017eja i stare obi\u010daje, poput Vazmake, do danas sa\u010duvane. U Radovinu veliku ulogu u o\u010duvanju crkvenog pjevanja ima KUD ‘Radovin’ koje u izvornoj no\u0161nji i prezentacijom starih tradicija pjevanja (orcanje) nastupa diljem Hrvatske i osvojilo je mnoga priznanja. U knjizi je i vrednovanje \u017eupnika Radovina don Sre\u0107ka Frke Pete\u0161i\u0107a. \u201eI tu se pokazalo da je glagolja\u0161tvo na izvanredni na\u010din inkulutiralo taj narod, Crkvu, crkvene obi\u010daje i obrede. Glagolja\u0161ko pjevanje u Radovinu je jednako folklornom izri\u010daju. A \u0161to je bolje nego kad se evan\u0111elje inkulturira, ne na nametnuti, strani na\u010din, nego kad to osje\u0107a\u0161 kao svoje. U Radovinu je glagolja\u0161ko pjevanje \u017eivo, bogato, izvode ga sa zanosom jer ga smatraju svojim, i te tekstove\u201c rekao je Marijan, istaknuv\u0161i da obje Monografije mla\u0111im generacijama i svijetu predstavljaju hrvatski kulturni identitet. \u201eMali narodi nisu zna\u010dajni u politi\u010dkom i ekonomskom smislu, no glede kulture i identiteta smo ravnopravni i s najve\u0107im narodima na svijetu. To trebamo \u010duvati. To je dio na\u0161e kulturne ba\u0161tine i primjer kako su u povijesti Crkva i hrvatski narod, njegova formativna kultura, neodvojivi. To ne mo\u017ee pore\u0107i nijedna vlast. Povijest hrvatske kulture je isklju\u010divo kr\u0161\u0107anska povijest, ona je utkana, nadahnjivala nas je i o\u010duvala kroz sve da\u0107e i neda\u0107e povijesti\u201c rekao je Marijan.<\/span><\/p>\n

 <\/p>\n

Ines Grbi\u0107<\/span><\/p>\n

\"\"<\/a><\/p>\n

\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":"

‘Glagolja\u0161ko pu\u010dko crkveno pjevanje Zadarske nadbiskupije: Veli I\u017e i Radovin’, jedinstvene multimedijske monografije, predstavljene su u \u010detvrtak 2. svibnja u …<\/a><\/p>\n<\/div>","protected":false},"author":1,"featured_media":0,"comment_status":"closed","ping_status":"closed","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"_mi_skip_tracking":false,"_monsterinsights_sitenote_active":false,"_monsterinsights_sitenote_note":"","_monsterinsights_sitenote_category":0},"categories":[1],"tags":[],"aioseo_notices":[],"jetpack_featured_media_url":"","_links":{"self":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10413"}],"collection":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=10413"}],"version-history":[{"count":2,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10413\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":10422,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/10413\/revisions\/10422"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=10413"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=10413"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/arhiva.zadarskanadbiskupija.hr\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=10413"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}